Hej ljudi.Vidim da se priča o zaoravanju koruzovine i dubini oranja.Pa da i ja "prospem" koju na te teme.
Nažalost, ove godine mi je koruza bila katastrofa, nikada tako loše, splet loše pripreme, nedostatne prihrane i poprilično loše godine za koruzu, barem zapadno od Zagreba.
Uvijek koruzu pokupim kombajnom, a koruzovinu malčiram.No ove godine na dvije table koruze gotovo i nije bilo, a kako table i nisu velike, odlučio ih jednostavno zatanjurati i zaorati.Mislio sam da će biti katastrofa kod oranja, da će mi se zapunjavati plugovi (desetke), no nije bilo tako, lijepo se zaoralo.
Najbitnije je da se koruza dobro zatanjura.U prvom prolazu porušio sam koruzu u prvoj brzini, u drugom i trećem prolazu vozio u drugoj.I mogu reći da izgleda čak i čišće nego nakon malčera, a i zaorava se lakše, jer tanjurača ipak "zagrize" u zemlju pa izmješa usitnjenu kukuruzovinu sa zemljom.
Koliko sam primjetio najbitnije je da diskovi tanjurače budu postavljeni ravno, i da se u drugom i trećem prelazu ne vozi presporo jer nećete uspjeti sasjeći stabljike, barem ne kvalitetno.
Oranje je poslije laganini.I što se tiće oranja.Ako se sadi koruza ili žitarice, nema potreba raditi dublje od nekih 20 cm, dapače, naročito kod koruze je dublje oranje nepoželjno i lošija opcija, zašto, zato što koruzi odgovara nekih deset do petnaest centimetra rahle zemlje, a ispod toga bi trebalo biti tvrdo (radi korjena), barem tako stoji u agronomskim štivima, a valjda agronomi znaju šta govore.
A druga negativna strana dubljeg oranja je i ta što mnogi ne poznaju strukturu zemljišta koje oru, pa se može desiti da dubljim oranjem okrenete na površinu tkz mrtvu zemlju, pijesak, šljunak i slične nepoželjne slojeve.A kada jednom to sranje okreneš na površinu, više nikada se toga nećeš riješiti, u biti uništiš oranicu.Zato pazite sa dubinom ako ne znate kakva vam je tabla.
I što se tiće plugova, koliko sam primjetio jedna od najbitnijih karakteristika je visoki klirens, plugovi sa viskom klirensom jednostavno lijepše i urednije slažu (oreću) brazdu, brazde su pravilnije, i možda najbitnije, kod zaoravanja zelene površine ili kada nije malčirano sva ta masa se fino poklopi brazdom, tako da raznorazni korovi i trava ne mogu dobiti zraka za daljnji rast, a ne da ti nakon zaoravanja između brazdi vire čuperci trave i drača, ili tu i tamo izviruje komad stabljike koruze.No skužit će te kvalitetu plugova po cijeni, npr. nije za glupost dupla desetka od IMT duplo skuplja od ostalih desetki proizvođaća sa našeg tržišta.Plugovi su kao racku, mogu biti iste colaže, ali potpuno različitog učinka.
PS
Nikada, ali nikada nemojte izostaviti zaorati na jesen, ili ako nećete na jesen, povuć zimsku brazdu.Proljetno oranje nije nikada zamjena za jesensku ili zimsku brazdu.Nikada.Naučio na vlastitoj koži.I koštalo je, kroz gubitke u oštrom smanjenju prinosa.Sa proljetnim oranjem se možete izvuć samo ako neće biti suše u srpnju i kolovozu (dakle neće te se izvući gotovo sigurno), dalje, zakoroviti će vam se tabla do proljeća, znači da će te morati bacati špric barem dva puta (jednom nije dosta, opet naučio na vlastitoj koži), morati će te baciti maksimalnu prihranu, itd, I uz sav taj dodatni rad i trošak, opet će vam prinosi podbaciti zbog gotovo redovne suše u srpnju i kolovozu, jer niste jesenjim oranjem prozračili, prorahlili tj omogućili zemlji da upije maksimalne količine vlage (vode) u zimskom periodu.Da ne govorim o tome da će korova biti kudikamo manje obzirom da će se uslijed zimskog smrzavanja i mrvljenja brazde korijenje korova biti izloženo smrzavanju, te će do proljeća u velikoj mjeri istrunuti.Pa eto, tko zna zna, a tko ne zna neka uči na mojim greškama.