Organska peletirana gnojiva.

[denisv]

Ima li ko iskustva sa organskim peletiranim gnojivima? Mogu li ona u potpunosti zamjeniti svjež stajnjak? Prije svega mislim na popravak vodno vazdušnih osobina i humusa u zemljištu. Pošto je problem nabavke i transporta svježeg stajnjaka sve izraženiji, može li gnojivo u vrećama koje se lako transportuje i rastura biti adekvatna zamjena? Ako može i ako neko imaiskustva, koje su to količine u odnosu na svjež stajnjak?

 

[siki]

Ima li ko iskustva sa organskim peletiranim gnojivima? Mogu li ona u potpunosti zamjeniti svjež stajnjak? Prije svega mislim na popravak vodno vazdušnih osobina i humusa u zemljištu. Pošto je problem nabavke i transporta svježeg stajnjaka sve izraženiji, može li gnojivo u vrećama koje se lako transportuje i rastura biti adekvatna zamjena? Ako može i ako neko imaiskustva, koje su to količine u odnosu na svjež stajnjak?

Denis kod mene nema svježeg stajnjaka i ja upotrebljavam paletirana gnojiva ona mogu zamjenit svježi stajnjak u nekim djelovima a bome u nekim i nemogu ako si pratio forum pročitao si da Johabica kaže da ništa ne iznosi sa njive ili plastenika i na taj način nadoknađuje humus i popravlja kako ti kažeš vodno vazdušne osobine. Paletirano gnojivo je dobro što sa sobom ne unosi razna sjemenja korova pa ti je u tom pogledu bolje, mana mu je što ga moraš bacat svake godine ako hoćeš dobru zemlju kaja treba dati i dobar urod. Još za tebe ja sam to gnojivo topio i puštao kroz sistem kpk u salati i bilo je dobro. Količina ide od tri do pet m2 za jedan kilogram gnojiva a sve zavisi od kulture koja se sadi.


ITALPOLLINA


(4 N - 4 P2O5 - 4 K2O) organsko gnojivo NP – dehidrirani pileći gnoj
PREPORUČENE KOLIČINE
BILJNA VRSTA DOZA
Voćnjak mladi i proizvodni 1.2 – 1.5 t/ha
Vinograd mladi i proizvodni 0.8 – 1.2 t/ha
Citrusi mladi i proizvodni 1.2 – 1.5 t/ha
Aktinidija (Kiwi) mladi i proizvodni 1.0 – 1.2 t/ha
Povrće otvoreno polje 1.2 – 1.5 t/ha
Povrće zaštićeni prostor 0.3 – 0.4 t/1000 m2
Pšenica 0.5 – 0.7 t/ha
Kukuruz 0.8– 1.2 t/ha
Soja 0.3 – 0.4 t/ha
Krumpir otvoreno polje 1.2 – 1.5 t/ha
Rajčica otvoreno polje 1.0 – 1.4 t/ha
Šećerna repa 0.7 – 1.0 t/ha
Jagoda 1.5 – 2.0 t/ha
Duhan 1.0 – 1.2 t/ha
Dinja zaštićeni prostor 0.3 – 0.5 t/1000 m2
Cvijeće zaštićeni prostor 60 – 120 g/m2
Šumsko voće otvoreno polje 0.6 – 0.8 t/ha
Riža 0.4 – 0.6 t/ha

 

[DARIJUS]

ma koristim ih već godinama, od fertora, plantele, ovih talijanskih stalatica...
stvar klapa 3-5 godina, nakon toga ipak treba riskirati i navoziti poštenu količinu stajnjaka, barem ako pričamo o proizvodnji povrća...

dakle recimo ovak, ove godine si navozio stajnjak, sljedeće 3 dereš samo mineralna iz vreće, onda još 3-5 godina varaš biljke s tim peletiranim plus opet mineralna iz vreće i nakon toga ako oš nešto imat opet voziš stajnjak...
eto, tak je bar kod mene bilo...a radim ko i johabica, malčer sve biljne ostatke zgnjavi i to odmah zaorem...

 

[siki]

A šta radiš ako jednostavno nema stajskog đubra kako ga onda navest.

 

[DARIJUS]

A šta radiš ako jednostavno nema stajskog đubra kako ga onda navest.

zelenu gnojidbu?:mrgreen:

po svemu kaj sam probal u ovih 18 godina svojeg vrtlarenja NEMA zamjene za 40 tona stajnjaka po rali (jutru)...to ti je 10 ljutomerki ili mengelovki...ili sipovki...:mrgreen:

 

[Kontam]

zelenu gnojidbu?:mrgreen:

po svemu kaj sam probal u ovih 18 godina svojeg vrtlarenja NEMA zamjene za 40 tona stajnjaka po rali (jutru)...to ti je 10 ljutomerki ili mengelovki...ili sipovki...:mrgreen:

Stajnjak zakon Koncentracija gnojiva kaže da je to cca 1:8 ne uzimajte zdravo za gotovo. Dakle 5 tona tih piliranih je kao 40 t staknjaka. Ako se uzme da dehidrirani imaju 4 % gnojiva a stajnjak 0,5 - 0,8 % (što je realno) mada stajnjak ima nerijetko i više tj preko 1% gnojiva dakle, matematika bi bila 1:4 vjerovatnije znači 10 t tih dehidriranih tvorevina a to košta... Mislim da je to rađeno za Šeike, dođe balkanac i hoće biti kao i Šeik... Da nema stajnjaka za đabe i nema ponudite fer cijenu i ima stajnjaka na svakom koraku.

 

[johabica]

Prvo što bi trebalo po logici stvari uzeti u obzir je količina vlage koju ima obični stajski gnoj i onaj peletirani.Peletirani je dehidrirani,ali još uvijek može imati do dvadesetak posto vlage.Na svakoj deklaraciji je to jasno naznačeno,kao i sastav hranjvih tvari.Naravno,sa preporukom primjene količine po ha.Onda se ja pitam,ako se količina normalnog stajnjaka preporučuje u rasponu od 30-40 tona po ha,dali su preporučene količine dehidriranog dovoljne,(obično se preporuča tona i pol do dvije),jer dehidrirani u svakom slučaju ne može sadržavati u tolikom postotku manje vlage da bi količina od dvije tone nadoknadila preporučenu normu gnojenja sviježim stajnjakom.Pojednostavljeno rečeno-deklarirana preporuka gnojenja peletiranim gnojem je prilagođena psihološkom učinku cijene koštanja na našu odluku da se odlučimo za njega.Ili,još jednostavnije-cijena za dvije tone po ha nam ne izgleda previsoka,ali ono što za tu cijenu dobijemo u konačnici ne opravdava trošak.Najbolje što od peletiranog gnojiva dobijemo je jednostavnost i mali trošak primjene.Eto,i ja sam ga ove godine koristila u plastenicima.Bilo je lijepo,ili ga razbacaš rukama ili rasipačem za umjetno gnojivo.Nismo trebali naručiti šleper pilećega za 1300 kn(što je za mojih 2000m/2 dovoljno za četiri-pet godinai tovariti ga i resipavati,Ili nismo trebali platiti tri prikolice kravljeg 900 kn,kojega smo isto trebali utovarivačem tovariti sami na gnojištarku i nakon toga je sat vremena prati.Samo korist se nikako ne može mjeriti sa sviježim.To sam shvatila u polovici proizvodne sezone kada su biljke počele pokazivati jasne znakove gladi,pa se ona početna korist lakše primjene i njenog manjeg troška počela naglo topiti pojačanom primjenom vodotopivih i običnih umjetnih gnojiva.Tako da ćemo se slijedeće sezone sigurno vratiti na stari način gnojidbe.Više posla-više koristi.To naravno ne znači da peletirana gnojiva ne valjaju.Samo treba dobro procijeniti svrhu primjene i vrijednost koju od njh očekujemo,obzirom na njihovu cijenu.

Stajnjak zakon Koncentracija gnojiva kaže da je to cca 1:8 ne uzimajte zdravo za gotovo. Dakle 5 tona tih piliranih je kao 40 t staknjaka. Ako se uzme da dehidrirani imaju 4 % gnojiva a stajnjak 0,5 - 0,8 % (što je realno) mada stajnjak ima nerijetko i više tj preko 1% gnojiva dakle, matematika bi bila 1:4 vjerovatnije znači 10 t tih dehidriranih tvorevina a to košta... Mislim da je to rađeno za Šeike, dođe balkanac i hoće biti kao i Šeik... Da nema stajnjaka za đabe i nema ponudite fer cijenu i ima stajnjaka na svakom koraku.

Evo Kontam,napisao si prije mene što misliš,ja sam malo spora u pisanju,šta mogu,ali očito se slažemo u procjeni.

 

[DARIJUS]

je, kad pišeš od puntuša do pilatuša...:lol:

 

[cabage]

Nema adekvatne zamjene za stajnjak, sve ovo su nadomjesci. Onak iskreno govoreči, ja sam to koristio 2-3 sezone na otvorenom i paprika je bila stvarno dobra. Onda to jedno dvije godine ne koristim i na njivi koja nije bar 50 godina stajnjak posadim baburu na otvorenom i stavim samo mineralno i berem 70 tona hektar.

Realno gledajuči, sama količina hranjiva iz stajnjaka i nije toliko bitna ni iskoristiva koliko je bitna organska tvar u njemu. Ta organska tvar nam pomaže da se iskoriste hranjiva iz mineralnih gnojiva koja bacamo. E tu organsku tvar zamjenska gnojiva nemaju ni približno koliko je ima stajnjak.

Ako je ikako moguće onda bi bilo dobro na sve njive koje stoje dio sezone prazne posijati rauolu, gorčicu ili faceliju za zelenu gnojidbu. Ja prakticiram rauolu sijati negdje između 25.08 i 05.09. i tada ona dolazi za zaoravanje sredinom studenog, uglavnom visine metar možda više, skroz mlada da puca ko repa. Primjetio sam da se tlo par godina nakon takve operacije puno bolje rasipa i obrađuje.

 

[siki]

Stajnjak zakon Da nema stajnjaka za đabe i nema ponudite fer cijenu i ima stajnjaka na svakom koraku.

Ma koja ti je to fer cjena kod mene je stajnjak skuplji nego paletirano gnojivo jednu običnu đubretaru sam plaćao po 400 kuna i ti spominješ fer cjenu kad kažem da ga nema onda ga nema ni po kojoj cjeni i točka.

 

[Kontam]

Pošalji tegljača i ja ti riješim đabe. Platiti ćeš utovar 200 kn.

 

[siki]

Pošalji tegljača i ja ti riješim đabe. Platiti ćeš utovar 200 kn.

Kontam mislim da ti sve znaš pa daj molim te objasni mi ali bez zaje....... šta je to organska tvar dali ona može da se zagrije i da ispari ili ostaje ista i dali ona može da nestane iz đubra.

Što se tiče šlepera moj zet ima dva koji mogu doć ali gorivo za njih je malo skupo tako da se ne isplati i od toga ništ ali hvala.

Ako ti neznaš molio bi dotura da mi to objasni.
Pozdrav!

 

[soony-69]

Ne bih puno razglabao ,nego samo iznio svoje iskustvo u upotrebi org. gnojiva.Prrema prvoj analizi zemlje koju sam radio 1997 % humusa je bio 1,12.Prema analizi od prošle jeseni bio je 2,96%.Org. gnojivo dodajem svake 3. godine oko 2t/ha.Biljne ostatke malčiram i zaoravam.Razlika u lakoči obrade je itekako zamjetna.

 

[cabage]

Ne bih puno razglabao ,nego samo iznio svoje iskustvo u upotrebi org. gnojiva.Prrema prvoj analizi zemlje koju sam radio 1997 % humusa je bio 1,12.Prema analizi od prošle jeseni bio je 2,96%.Org. gnojivo dodajem svake 3. godine oko 2t/ha.Biljne ostatke malčiram i zaoravam.Razlika u lakoči obrade je itekako zamjetna.

Moja priča malo drugačija. Analiza tla iz 2004. sa 2,6 posto humusa, tri godine za redom po 10 prikolica stajnjaka na ral, nakon 2010 analiza 2,6 posto humusa.

 

[denisv]

Denis kod mene nema svježeg stajnjaka i ja upotrebljavam paletirana gnojiva ona mogu zamjenit svježi stajnjak u nekim djelovima a bome u nekim i nemogu ako si pratio forum pročitao si da Johabica kaže da ništa ne iznosi sa njive ili plastenika i na taj način nadoknađuje humus i popravlja kako ti kažeš vodno vazdušne osobine. Paletirano gnojivo je dobro što sa sobom ne unosi razna sjemenja korova pa ti je u tom pogledu bolje, mana mu je što ga moraš bacat svake godine ako hoćeš dobru zemlju kaja treba dati i dobar urod. Još za tebe ja sam to gnojivo topio i puštao kroz sistem kpk u salati i bilo je dobro. Količina ide od tri do pet m2 za jedan kilogram gnojiva a sve zavisi od kulture koja se sadi.

Kod mene ima i jednog i drugog s tim da ja lično nemam ni jednog :mrgreen: odnosno moram kupovati. Nekad prije smo imali nešto sitno stoke i to je bilo dovoljno za 2-3 prikolice godišnje. Pošto više ne sijem žitarice i da nabavim životinje morao bi kupovati slamu.
E sad, meni (vjerujem i ostalima) nije toliko bitan sadržaj makroelemenata koliko mi je bitna organska tvar. lakše je dodati mineralna đubriva nego popraviti strukturu i mikrobiološku aktivnost.
Da peletirano đubrivo može 95% nadomjestiti stajnjak ne bi razmišljao o svježem čisto zbog manipulacije.
Zemljište mi je izrazito plitko tako da bilo kakvu proizvodnju bez stajnjaka ne mogu ni zamišljati.

Stajnjak zakon Da nema stajnjaka za đabe i nema ponudite fer cijenu i ima stajnjaka na svakom koraku.

Koja je to fer cjena koja opravdava troškove proizvodnje povrća?
Kod mene prikolica od 2m3 dođe 50 eur. Ovi što prodaju kažu; za 100 maraka dođi i tovari sebi koliko god stane :mrgreen:

Jedne godine sam pripremao jednu parcelu za krušku, ne puno oko 2000m2. I na 2000m2 sam izvezao šest prikolica stajnjaka iliti 12m3 i razbacao 600kg mineralnog 7-20-30. Sve to sam uradio u jesen. Pošto me na toj parceli omakla sadnja kruške, u šestom mjesecu iduće godine posadim karfiol. Karfiol je bio takav da nije bilo ruže ( kad očistiš svo lišće ) ispod 1,2 kg. ( bilo ih je i po 2kg.) Strahota!
E sad, taj luksuz je traja još jednu sezonu sa vidljivim podbačajem druge godine i tačka. Poslije 2 godine njiva se vratila na svoje (sterilna k'o što je i bila). Sad ti vidi o kakvom kvalitetu zemljišta se radi i koja to cijena stajnjaka opravdava troškove proizvodnje.

Realno gledajuči, sama količina hranjiva iz stajnjaka i nije toliko bitna ni iskoristiva koliko je bitna organska tvar u njemu. Ta organska tvar nam pomaže da se iskoriste hranjiva iz mineralnih gnojiva koja bacamo. E tu organsku tvar zamjenska gnojiva nemaju ni približno koliko je ima stajnjak.

To je ono što me najviše interesuje.

Ako je ikako moguće onda bi bilo dobro na sve njive koje stoje dio sezone prazne posijati rauolu, gorčicu ili faceliju za zelenu gnojidbu. Ja prakticiram rauolu sijati negdje između 25.08 i 05.09. i tada ona dolazi za zaoravanje sredinom studenog, uglavnom visine metar možda više, skroz mlada da puca ko repa. Primjetio sam da se tlo par godina nakon takve operacije puno bolje rasipa i obrađuje

Ne znam bi li ijedna kultura za zelenu gnojidbu išla kod mene u oraničnom sloju od max. 20 cm. ( ispod 20 cm humus naglo pada ispod 1,5 % )

 

[Kontam]

Kontam mislim da ti sve znaš pa daj molim te objasni mi ali bez zaje....... šta je to organska tvar dali ona može da se zagrije i da ispari ili ostaje ista i dali ona može da nestane iz đubra.

Što se tiče šlepera moj zet ima dva koji mogu doć ali gorivo za njih je malo skupo tako da se ne isplati i od toga ništ ali hvala.

Ako ti neznaš molio bi dotura da mi to objasni.
Pozdrav!

Znam sve, tako me školovali Što te zanima organska tvar,jel? Da krenemo. Organska tvar je sva prirodna materija koja se razlaže u uvjetima velike vlažnosti i sa smanjenim prisustvom kisika. Kad se ta organska tvar sabije tj razloži i ono što ostane kruto i spoji se sa zemljom je humus. Dakle mogli bismo reća da organska tvar (mislim na stajnjak i kompost) nije humus! Organska tvar je odlična kao "hrana" mikroorganizmima i glistama. Mikroorganizmi su biološki aktivatori tla a gliste probavljanjem organske tvari pretvaraju ju je u humus. E sad gdje je zbrka za liaka? Kod nas voćara nerijetko u sloju od 10 cm ima humusa preko 15. Kako to da ga ratari i povrtlari nemaju? Jednostavno naše grane u voćnjacim rastu nekoliko godina, onda se režu i zamjenjuju sa mlađim, te se tarupiraju ispod voćaka, a zatim unose u zemlju, pošto grane večinom režemo u periodu mirovanja vegetacije, one nemaju puno vode i prilikom unošenja u tlo počinje rastvaranje vodom i bez prisustva kisika nastaju ugljeni. Ugljenisana materija je humus i to je to. Što dobivamo sa dehidriranim steriliziranim peletima? Dobijemo suhu organsku tvar, koja prilikom bubrenja sa vodom i bez prisustva kisika vrlo brzo su ugljenise (zbog fine teksture) i prikazuje veći humus! Što ne dobijemo sa dehidriranom komponentom? Ne dobijemo prirodne bakterije i hormone, kao ni hranu za gliste. Pošto je to ljudskih ruku dijelo i koncentrat čak može biti i opasan za mikroorganizme i gliste! Dakle ako živite u Emiratima ili Quataru trebaju vam sve moguće bio varijacije da od pijeska sa velikom temperaturom i nikakvom vlagom dobijete humus. Ako živite u plodnoj Slavoniji a nemate mogućnost nabavke stajnjaka preostaje vam drveni ugljen od listopadnih drveća. Po mogućnosti voćaka, hrasta, jasena...

To je to. Pitanja?

 

[siki]

Denis ja se ne slažem sa tvrdnjom da nemože da zamjeni stajnjak pa od njega se i pravi
Ni savaki i stajnjak nema jednako organske tvari pa tako ni peletirana gnojiva i sa stajnjakom se može napravit veća šteta nego što je korist tako i sa peletiranim gnojivom. Kako mi je dotur rekao neki dan "nisam isključiv" e tako je i sa ovim zašto pljvat po peletiranim gnojivima kad u stvari i neznamo mnogo o njima evo tablica za usporedbu pa da se vidi kako i tu ima svašta kao kad kupiš stajnjak a dobiješ slamu i eto ti belaja.

SADRŽAJ/
GNOJIVO
ORGANIK BIOGRENA STALLATICO ITALPOLLINA GUANITO PHENIX
UK. DUŠIK % 5 3 3-4 4 6 6
ORG. DUŠIK % 3-4 4 5 5
FOSFOR % 3 2 3-4 4 15 8
KALIJ % 2 1 3-4 4 3 15
MAGNEZIJEV OKSID % 1 O,5 2 3
KALCIJEV OKSID % 9 10 4
MIKROELEMNTI % da 1 1 1
ORGANSKI UGLJIK % 22 41 33
29ORGANSKATVAR % 67 40 60* 70,7 55,2 50
HUMIČNE KIS. % 12 5 3,5 2
FULVIČNE KIS. % 10 12 7,5 7
VLAŽNOST % 22 18 12 7 7
pH (KISELOST) 7 6-7 7 6,5 7,5
C/N**** 7,3
SIROVINE navedeno navedeno navedeno
EKO CERTIFIKAT OMRI***

Po ovome italpolina ima najviše i po čemu bi to bilo lošije od stajskog gnoja kad se i pravi od njega.

Ja smaram da je to isto kao i grijanje na pelete cjena ista a umjesto 30 m3 drveta treba ti 6m3 peleta koji se prave od drveta a jednako griju i nemaš brige isto što je johabica rekla fino ga razbaciš nebudeš škrt i kupiš kvalitetnije gnojivo i to je to cjena ista a posla puno manje a i troškova.
Zato bi trebalo malo razmislit prije nego se izvali nešto što baš i nije točno.

 

[Kontam]

Po meni je BIOGRENA najbolja.

 

[denisv]

Što ne dobijemo sa dehidriranom komponentom? Ne dobijemo prirodne bakterije i hormone, kao ni hranu za gliste. To je to. Pitanja?

Hm, pa i bakterije se sad mogu kupiti.:mrgreen:

Denis ja se ne slažem sa tvrdnjom da nemože da zamjeni stajnjak pa od njega se i pravi
Ni savaki i stajnjak nema jednako organske tvari pa tako ni peletirana gnojiva i sa stajnjakom se može napravit veća šteta nego što je korist tako i sa peletiranim gnojivom.

Znam. Ja sam skoro kupio stajnjak kod jednog komšije. Bio mi nešto dužan pa kaže 'ajd da prebijemo u đubru. kad sam tovario nema šta nema u njemu, a kao prvo pola sam morao odbaciti da dođem do dobrog. Odozgo sama slama koja se čitavo ljeto pržila na suncu, a unutra kuršlus. Čovjek na stajnjak baca i špage od bala, o raznom kemijskom otpadu da i ne pričam. najviše su me iznervirale špage. Al' štaš' bolje išta nego ništa.

 

[siki]

. Što dobivamo sa dehidriranim steriliziranim peletima? Dobijemo suhu organsku tvar, koja prilikom bubrenja sa vodom i bez prisustva kisika vrlo brzo su ugljenise (zbog fine teksture) i prikazuje veći humus! Što ne dobijemo sa dehidriranom komponentom? Ne dobijemo prirodne bakterije i hormone, kao ni hranu za gliste. Pošto je to ljudskih ruku dijelo i koncentrat čak može biti i opasan za mikroorganizme i gliste!..

To je to. Pitanja?

Zato ja tebe pitam što si ti kao živa enciklopedija. E sad ako hoćeš da svoj nasad spasiš od crvi i svih drugih baba roga onda ga moraš ošpricat sa dursbanom ili aktarom a onda je i glista najebala tako da joj hrana nije ni potrebna a ako ti fali raznoraznih bakterija onda ošpricaš sa tioferom ili trfenderom ili nekim sličnim a fala bogu ima ih veliki broj e osatju hormoni fino kažeš johabici šta fali i ona ti donese i mađe.

Dakle učeni prijatelju po svemu sudeći nema razlike u peletiranom i stajskom gnoju samo je razlika u našim glavicama (moja je glavurda kolika je) naveo sam primjer sa peletima za grijanje ništa se ne gubi samo se dobiva tako i ovdje našpeš u rasipač i očas posla si gotov a kako eu zapovjeda sve će biti gnojnice bez krutog gnojiva i šta onda odoše naše gliste.

p.s. imam kornjaču ni ona neće više da jede gliste sad piči po salami.

Evo još malo podataka za razmišljanje

Tabela 1. Usporedba hranjivih tvari koje sadrže neka tradicionalna gnojiva u odnosu na visokokvalitetno organsko gnojivo Plantella Organik

Organsko gnojivo

Dušik (kg N/t)

Fosfor (kg P2O5/t)

Kalij (kg K2O/t)

Plantella Organik

50

30

20

Kokošji gnoj

24

19

13

Organski kompost iz otpadaka

7

5

6

Svinjski gnoj

7

4

7

Prosječni, dobro fermentiran stajski gnoj

4

1,5

5

Zašto je industrijsko gnojivo bolje od domaćeg?

Podaci u tabeli daju veliku prednost industrijski proizvedenom 100-postotno organskom gnojivu plantella organik s dugotrajnim djelovanjem. To je termički obrađen peletiran pileći gnoj u kojemu nema sjemena korova, patogenih gljivica i bakterija, te neugodnog mirisa. U tabeli 2. su prikazane količine suhe i organske tvari u istim gnojivima.

Tabela 2. Usporedba udjela suhe tvari i udjela organske tvari u nekim tradicionalnim gnojivima u odnosu na visokokvalitetno organsko gnojivo Plantella Organik

Organsko gnojivo

Udio suhe tvari u %

Udio organske tvari u kg/t

Plantella Organik

90

670

Kokošji gnoj

60

370

Organski kompost iz otpadaka

66

280

Svinjski gnoj

9

50

Vidljivo je da organsko gnojivo plantella organik sadrži veliku količinu organske tvari i vrlo visok udio suhe tvari u odnosu na ostala gnojiva organskog porijekla, zbog čega je njegova primjena jednostavna. Može se rasipati rukom ili rasipačima mineralnih gnojiva, olakšan je transport i skladištenje.

Potrošnja je 30 puta manja od dobro fermentiranog stajskog gnoja prosječne kvalitete. Nadalje, prednosti organskog gnojiva plantella organik su kvalitetniji prinos (šećeri, suha tvar), veći urod, listovi bez kloroze, veća otpornost na stresove (suša, tuča, niske temperature i sl.) te dugoročno poboljšanje sastava tla zbog povećavanja udjela humusa (dokazano je povećanje od 0,1-0,2 % godišnje).

Nekoliko instituta izvršilo je ispitivanja na povrću (paprika, rajčica, luk, krumpir, kupus, salata, krastavci, lubenice i jagode), u voćnjacima i vinogradima primjenom 100-postotnog organskog gnojiva plantella organika i utvrđeno je znatno povećanje prinosa, povećanje kvalitete ubranih plodova, bolje zdravstveno stanje plodova i ranije dozrijevanje za cca 5-7 dana. Prema rezultatima ispitivanja povećanje prinosa kreće se za pojedine kulture od 25% do 35% i više (krumpir). Dokazano je i povećanje udjela suhe tvari u plodinama koje, ovisno o kulturi, iznosi 9-20%. Nadalje, povećan je i udio vitamina C – i to u kupusu od 8-9%, u luku i paprici 10%, a u nekim drugim kulturama i do 30%. Kao pr