Organska peletirana gnojiva.

[DARIJUS]

Denis ja se ne slažem sa tvrdnjom da nemože da zamjeni stajnjak pa od njega se i pravi
Ni savaki i stajnjak nema jednako organske tvari pa tako ni peletirana gnojiva i sa stajnjakom se može napravit veća šteta nego što je korist tako i sa peletiranim gnojivom. Kako mi je dotur rekao neki dan "nisam isključiv" e tako je i sa ovim zašto pljvat po peletiranim gnojivima kad u stvari i neznamo mnogo o njima evo tablica za usporedbu pa da se vidi kako i tu ima svašta kao kad kupiš stajnjak a dobiješ slamu i eto ti belaja.

SADRŽAJ/
GNOJIVO
ORGANIK BIOGRENA STALLATICO ITALPOLLINA GUANITO PHENIX
UK. DUŠIK % 5 3 3-4 4 6 6
ORG. DUŠIK % 3-4 4 5 5
FOSFOR % 3 2 3-4 4 15 8
KALIJ % 2 1 3-4 4 3 15
MAGNEZIJEV OKSID % 1 O,5 2 3
KALCIJEV OKSID % 9 10 4
MIKROELEMNTI % da 1 1 1
ORGANSKI UGLJIK % 22 41 33
29ORGANSKATVAR % 67 40 60* 70,7 55,2 50
HUMIČNE KIS. % 12 5 3,5 2
FULVIČNE KIS. % 10 12 7,5 7
VLAŽNOST % 22 18 12 7 7
pH (KISELOST) 7 6-7 7 6,5 7,5
C/N**** 7,3
SIROVINE navedeno navedeno navedeno
EKO CERTIFIKAT OMRI***

Po ovome italpolina ima najviše i po čemu bi to bilo lošije od stajskog gnoja kad se i pravi od njega.

Ja smaram da je to isto kao i grijanje na pelete cjena ista a umjesto 30 m3 drveta treba ti 6m3 peleta koji se prave od drveta a jednako griju i nemaš brige isto što je johabica rekla fino ga razbaciš nebudeš škrt i kupiš kvalitetnije gnojivo i to je to cjena ista a posla puno manje a i troškova.
Zato bi trebalo malo razmislit prije nego se izvali nešto što baš i nije točno.

e sad si ti izvalio što se tiče drva i peleta i ostal si živ...
naime, prosječna vrijednost kilograma drveta iznosi od 3 - 3.3 kW
a prosječna vrijednost kilograma peleta je od 5 - 5.5 kW
pa sad izračunaj koliko je 30 kubičnih metara drveta kad usporediš s peletama ako se zna da je kubik hrasta, bukve ili graba oko 1100 kg...

i 400 kuna nije puno za prikolicu gnoja...samo da znaš...al mora biti onaj provreli.

 

[Kontam]

Gospodo gospodo koji je problem u slami? Nisam ratar ali sam slušao priče da pšenica ne voli dušik da hoće polegnuti od viška N. Što nam to govori? Pretpostavljamo da slama baš i nema puno dušika zar ne? Fosfora? Koji će joj fosfor? Niti ima jak korjenov sustav niti ima puno generativnih organa zar ne? Znači da bi moglo biti kalija?? Kalij je nositelj kvalitete ploda i uroda zar ne? Što je onda loše sa slamom? Ništa to je u vašim glavama Jedini mini problem sa slamom je ugljik i on se treba dovesti u ravnotežu sa dušikom to vam je popularni N:C omjer. Zato i unosite ureu sa organskim tvarima. Da sam vam ja to ovako otipkao bilo bi bla bla pa sam malo izguglao što me zanimalo i u pravu sam. Evo...

Pošto je pšenica da izvinete na riječniku kurva, možda bi trebalo biti oprezan i kontrolirati češće pH. Sumnjiva mi je pšenica jer raste na kiselišu na kojem nema govora za proizvodnju povrća.

 

[DARIJUS]

e da, i postoji još jedna činjenica, a to je da biljke NE mogu koristiti organsku tvar direktno za svoj rast, već se ona mora prije MINERALIZIRATI (a to odrađuju mikroorganizmi), a to je glavni adut svih koji proizvode umjetna mineralana gnojiva...
dakle, neće zbog humusa 15 biti puno više prinosa, već je bitna dostupna mineralna tvar u samoj površini...
zato raste i na ilovači, i na pijesku i u Slavoniji...8)

 

[Kontam]

Ta Plantella košta 10 e za 100 m2. Znači 1000 e za hektar. Znači bacio si 2000 t plantelle i unio organskog dušila 100 kg fosfora 60 kg i kalija 40 kg. Za te pare si mogao dobiti 80 t stajnjaka koji bi ti 3 godine otpuštao bar 800 kg dušika bar 500 fosfora i 1200 kg čistog kalija, što je u omjerima prirodnije nego od plantelle. Dalje plantella nema hormone, nema bkaterije, nema magnezija, sumpora, željeza.... Rađe ti traži dalje stajnjak!

 

[Kontam]

e da, i postoji još jedna činjenica, a to je da biljke NE mogu koristiti organsku tvar direktno za svoj rast, već se ona mora prije MINERALIZIRATI (a to odrađuju mikroorganizmi), a to je glavni adut svih koji proizvode umjetna mineralana gnojiva...
dakle, neće zbog humusa 15 biti puno više prinosa, već je bitna dostupna mineralna tvar u samoj površini...
zato raste i na ilovači, i na pijesku i u Slavoniji...8)

Je, ali se biljku može drogirati da ispušta otapala i sama sebi otapa humus i napravi si pristupačna hranjiva

 

[DARIJUS]

Je, ali se biljku može drogirati da ispušta otapala i sama sebi otapa humus i napravi si pristupačna hranjiva

Je, može se i seljaka drogirati pa da misli kako štalski gnoj nije više dobar...:weedman:

 

[Kontam]

Ne, njega se kazni jer nije kompetentan za zbrinjavanje opasnog otapada po EU normama

 

[siki]

e sad si ti izvalio što se tiče drva i peleta i ostal si živ...
naime, prosječna vrijednost kilograma drveta iznosi od 3 - 3.3 kW
a prosječna vrijednost kilograma peleta je od 5 - 5.5 kW
pa sad izračunaj koliko je 30 kubičnih metara drveta kad usporediš s peletama ako se zna da je kubik hrasta, bukve ili graba oko 1100 kg...

i 400 kuna nije puno za prikolicu gnoja...samo da znaš...al mora biti onaj provreli.

Eh što smo nabrijani a ne svaćamo šta se želi reći čini mi se da je bitno samo skočit za vrat. Spomenuo sam drvo zbog usporedbe u količinama koja zauzima prostor a nisam uspoređivao ništa drugo. Ali ako peleti od drva ne umanjuju vrednst samog drveta zašto bi peleti od đubra umanjivali njegovu vrednost istina da se neki elementi izgube ali svakodnevno se piše kako u zemlji fali ovo ili ono i kako treba dodavati neke bakterije a sami ste pisali o trioferu i trifenderu i mnogim drugim preparatima koji sadrže prirodne bakterije i u čemu je onda problem u stajnjaku kojeg ima sve manje a na kraju će da bude samo ono što eu dozvoli gnojnice koje će koristit samo oni koji ih imaju a zakonom propisuju i kad se one mogu izvoziti.
Postavio sam pitanje šta je to organska tvar ne zato što to neznam nego da se vidi da ona nije izgubljena ili uništena termičkom obradom ili prešanjem. Za slamu sam rekao da može da napravi više štete nego koristi.
Kontam slama na strnjaku bi trebala da se šprica sa an-om zbog toga da se što brže razgradi a ako se šprica sa anom ili se baca urea onda i zemljište postaje kiselije što dovodi do ponovne potrebe za smanjivanjem kiselosti i tako u krug.
Po mon mišljenju peletirana gnojiva su dobra i nije mi jasno zbog čega ste protiv toga kad sve ide napred a vi nazad zbog čega.
Ja sam do sada koristio plantelu i italpolinu i to ću radi i dalje pošto sam zadovoljan sa tim gnojivima a svi drugi nek koriste šta im drago.

@ Darijus da ti ponovim kod mene stajnjaka NEMA i možeš tražit šta hoćeš ali moraš gledat i na isplativos.

 

[DARIJUS]

siki, pa ni ja nemam doma živine, u cijelom selu nema krave...
al ima uvjek neki cigo ili veći kravar koji nezna kud s gnojem, pa bil on i 15-20 kilometara u radijusu...

i trif, tref, i ostale bakterijske gluposti, nisam čul da netko tretira nakon unosa stajnjaka u zemlju, jednostavno ne treba...

a kalcizacija, jel isto nemaš kamena u blizini?...:rolfer:

 

[siki]

siki, pa ni ja nemam doma živine, u cijelom selu nema krave...
al ima uvjek neki cigo ili veći kravar koji nezna kud s gnojem, pa bil on i 15-20 kilometara u radijusu...

i trif, tref, i ostale bakterijske gluposti, nisam čul da netko tretira nakon unosa stajnjaka u zemlju, jednostavno ne treba...

a kalcizacija, jel isto nemaš kamena u blizini?...:rolfer:

Ja bi tebe najradije vratio u osnovnu školu samo sa jednim predmetom upoznavanje republike Hrvatske.

 

[Kontam]

A ti Siki poslije prskananja ANom razbacaj kan, agrovapno, karbokalk ili bilo što na toj osnovi Imaš i ovce i novce. A ako imaš keša za pelete ti samo udaraj, no ne očekuj čuda. Dehidracijom i povečanjem koncentracije dobivaš isti efekt kao kod mineralnih gnojiva. Samo je kod peleta medij gov*o a kod mineralnih gips, vapnenac ili neka druga stijena Sumnjam da MO i gliste obožavaju pelete. Poz

 

[johabica]

Što smo se raspisali i naraspravljali,a ja ću opet reći ono što uvijek ponavljam-prihvačam svaku novu tehnologiju koja će opravdati cijenu povečanjem uroda u tolikoj mjeri da moj konačni čisti prihod bude veći od onog kojeg ostvarim svojom zastarjelom tehnologijom.Moram li uložiti više,a u konačnici zaradim isto-ostajem pedeset godina iza plasičnog češlja.Dobrovoljno.Iliti na svojoj staroj zaostaloj tehnologiji.Da se npr mlijekari drže toga(mali off;ali da se bolje razumije)umjesto jedne krave koja daje 30 l mlijeka dnevno a pojede vrijednost 25 l,mogli su imati tri krave koje daju svaka po 10 l dnevno,one bi pojele 20 l dnevno, pa bi ostalo čistoga 10 l,a i dobili bi 3 teliča godišnje umjesto jednog i triputa više gnoja za prodati.I ne bi se krava izbacivala iz proizvodnje nakon 6-7 godina,već bi ko moja stara Šeka doživjela primjerenu starost.Iliti smanjila trošak obnove stada.Tu smo i sa načinom gnojidbe-samo račun i ništa drugo.Kako god nešto bilo dobro,ili samo na deklaraciji,što je najčešći slučaj-ne zbog sastava nego uvijek preporučenih doza(uvijek i uvijek prenisko preporučenih po jedinici površine)samo konačna cijena troška mora prevagnuti hoće li se nešto koristiti ili ne.Jer najviše od svega normalnog čovjeka boli kada ga netko šiša ko glupu ovcu.Sa isprikom ovcama.

 

[siki]

A ti Siki poslije prskananja ANom razbacaj kan, agrovapno, karbokalk ili bilo što na toj osnovi Imaš i ovce i novce. A ako imaš keša za pelete ti samo udaraj, no ne očekuj čuda. Dehidracijom i povečanjem koncentracije dobivaš isti efekt kao kod mineralnih gnojiva. Samo je kod peleta medij gov*o a kod mineralnih gips, vapnenac ili neka druga stijena Sumnjam da MO i gliste obožavaju pelete. Poz

Ja sve nevjerujem da ti možeš ovako razmišljt a učen čovjek, kad sam pisao o granuliranim gnojivima koje topim isto tako ste svi skočili da se to nemože a ja dobio paradajz kakav vi teško da ćete ikad dobit jer dok vi dobijete ovakav ja sam dobio još bolji o salati neću ni pričat a sve sa topljenjem granuliranog gnojiva.
@Johabice svaka tebi čast ova usporedba sa kravicama je baš dobra i na mjestu pa nek svako razmišlja kako god hoće. Tehnologije idu napred ne čekaju nas da svatimo da je svijet otišao daleko ispred nas evo i danas slušamo o južnom toku nismo mogli ili nismo bili u stanju ili jednostavno nismo htjeli svatit šta to znači pa smo sve izgubili dok se drugi bogate na tom istom tako ti je sa našim mozgovima.

I na kraju jedno pitanje za johabicu kad si bila vani vidjela si dosta toga nikako nisi mogla vidjeti sve ali dali si čula ili vidjela da njihovi proizvođači voze u plastenike ili na njive stajski gnoj ili imaju možda nedaj bože neka peletirana gnojiva.

 

[denisv]

A ako imaš keša za pelete ti samo udaraj, no ne očekuj čuda.

Ne znam. Cabage kaže da je razvozio stajnjak na smrt i da je enormno povećao humus za (da sad ne kopam, slagat ću) nekih desetak godina čitavih 0,00%. Isto tako se i moja jadna njiva vratila u prvobitno stanje nakon dvije godine. Razložilo se jedno ili drugo izgleda da je kod svega učinak trenutan.:mrgreen:

 

[Kontam]

Ne znam. Cabage kaže da je razvozio stajnjak na smrt i da je enormno povećao humus za (da sad ne kopam, slagat ću) nekih desetak godina čitavih 0,00%. Isto tako se i moja jadna njiva vratila u prvobitno stanje nakon dvije godine. Razložilo se jedno ili drugo izgleda da je kod svega učinak trenutan.:mrgreen:

Dakle mogli bismo reća da organska tvar (mislim na stajnjak i kompost) nije humus!

Koji dio iz ove rečenice nije jasan? Osim greške reća - reći.

 

[DARIJUS]

Ja bi tebe najradije vratio u osnovnu školu samo sa jednim predmetom upoznavanje republike Hrvatske.

ajde, ako kod mene u Karlovcu di povrtlare nabrojiš na prste jedne ruke, a mljekare ipak moraš na prste obje ruke, ima gnoja, kak to da u pustinji zvanoj Virovitica nema ama baš ni krave, ni konja ni ofce ni koze, ni zeca, ni pilića, ni svinje ni ničeg?
mene učili da je Virovitica jedna od najjačih poljoprivrednih područja RH, a kad tamo izgleda PUSTARA...8)

 

[bobostar]

Ima li ko iskustva sa organskim peletiranim gnojivima? Mogu li ona u potpunosti zamjeniti svjež stajnjak? Prije svega mislim na popravak vodno vazdušnih osobina i humusa u zemljištu. Pošto je problem nabavke i transporta svježeg stajnjaka sve izraženiji, može li gnojivo u vrećama koje se lako transportuje i rastura biti adekvatna zamjena? Ako može i ako neko imaiskustva, koje su to količine u odnosu na svjež stajnjak?

DObra tema i puno mišljenja. No, vrijeme je da se :fball: vrati na "centar".
Peletirana organska gnojiva ili tvornički prerađena organska gnojiva (ovaj drugi termni koristim češće i čini mi se pravilnijim, jer nije nužno da mora biti u obliku peleta) su danas gotovo potpuna zamjena za stajski gnoj.
Od pozitivnih svojstava tvornički prerađenih gnojiva, naveo bi slijedeće:
1. Lako dobavljiva (ima ih u svakom agro dućanu)
2. Lako se transportiraju (u auto se bez problema može staviti 5-6 vreća, i malo više ako treba; a baš me zanima da li u auto mogu istovariti 3-4 tačke stajskog (poluzrelog) gnoja :rolleyess
3. Lako se primjenjuje (vrlo efikasno rasipačem, a može i lokalizirano u redove)
4. Lako se čuva
5. Nema primjesa sjemenki korova (kao kod stajanjaka preživača)
6. Nema niti "primjesa" različitih štetnika (ovo znaju oni koji se se jednom "opekli" u primjeni stajskog gnoja kod krumpira, mrkve, pastrnjaka, celera, luka i sl.)
7. Omjer hraniva i suhe tvari je deklariran i kao takav "nepromjenjiv".

Što se tiče stajskog gnoja, dobre osobine su slijedeće:
1. Radi se o živoj masi (visoka količina aktivnih mikroorganizama, koji nastavljalju svoj "rad" odmah nakon primjene u tlo)

Ono što je loše kod stajskog gnoja je nedefinirana količina hraniva u stajanjku. U raspravi su neki naveli podatke iz literature, međutim isti su zaboravili da navedeni podaci vrijede samo kod ispravno tehnološki pripremljenog stajskog gnoja. Međutim, uređenih gnojišta u HRV nisam baš vidio, a ista literatura navodi da gubici kod nepravilne pripreme gnoja iznose i preko 80% !!!!.
Druga stvar kod nabave stajskog gnoja je problem nabave zrelog stajskog gnoja. Uglavnom se nabavlja poluzreli ili nezreli. Kod gnojidbe ratarskih kultura to i nije veliki problem (gnoji se u jesen, a sije kukuruz u proljeće) ali za povrće je to vrlo važno.
Kako uopće prepoznati zreli stajski gnoj? Vrlo jednostavno; potpuno je razgrađen i NE SMRDI. A ne smrdi jer je organska tvar potpuno razgrađena te nema više produkcije "smrdljivih" plinova (CH4, NH4, H2S i sl.). Znači ukoliko smrdi, a smrdi na kilometre, zaboravi priču da je to zreli stajski gnoj.

Tako da danas u intenzivnoj proizvodnji povrća, gotovo nema alternative, i jedini prihvatljvi organski proizvod je tvornički prerađeni stajski gnoj. U ratarstvu, to nije toliko važno, a u voćarstvu se još može "pregovarati".

Kod izbora potrebno je paziti na slijedeće:
1. Količina suhe tvari (što više to bolje)
2. Cijena (što jeftinije to bolje)
3. Dozrelost (ako smrdi, nije tehnološki dozreo gnoj; što će nastaviti u tlu a u zaštićenom prostoru to može biti pogubno za biljke; jer je NH4 toksičan u većoj koncentraciji) - znači ne smije smrdijeti

I to je to. Imaju nekoliko nedostataka, ali puno više prednosti, i stoga preporuka za primjenu (samo da stanu u "cijenovni" okvir; ali to je druga priča, previše zastupnika, distirbutera i sl., a svako mora bar malo zaraditi...)

I još jedan dio priče, a to je rasprava organska tvar vs. humus.
Organska tvar NIJE humus.
Niz bi išao nekako ovako: sviježa organska tvar - mrtva organska tvar - humus - razgrađeni humus (humusne komponente) - biljka.

U ovoj cijeloj priči oko humusa, ruska je škola definitivno najjača, i šteta je autora koji pišu o humusu a ne poznaju osnove ruske škole.
Evo što kaže ruska škola:
Humus je širem smislu produkt intenzivnog raspadanja organskih ostataka, kao i resinteze i procesa humifikacije (nastanka samog humusa).
Humus se sastoji od:
- Nespecifičnih humusnih tvari (oko 10-15% od ukupne mase humusa) a to su aminokiseline, ugljikohidrati, poliuronske kiseline, polifneoli, fermenti, vitamini, antibiotici, lignini, smole i dr.
- Specifične humusne tvari - huminske kiseline, fulvokiseline i humini.

Za ishranu bilja važno je spomenuti da biljka ne može usvojiti direktno humus jer se radi o molekuli velike molekularne mase, već se ista mora razgraditi (u praksi se to naziva mineralizacija humusa), na nespecifične i specifične humusne tvari (koji imaju manju molekularnu masu) te ih biljka onda može usvojiti i iskorisiti u vlastitom metabolizmu.
Ukoliko nema razgradnje, biljka humus ne može usvojiti.
Negativan primjer toga su tzv. ritske crnice, tla crne boje, sa visokom količinom humusa, ali zbog nepovoljnog vodozračnog odnosa (ali i samog sastava humusa) nema razgradnje i biljke to ne mogu iskorsititi.
Pozitivan primjer su černozemi (Baranja), tla koja su prirodno sadržavala velike količine humusa (travnjaci), ali se zbog intenzivne obrade (oranja) tlo obogaćuje kisikom te je proces mineralizacije (razgradnje) humusa vrlo intenzivan, i biljke to dobro iskorištavaju.

Inače, huminske kiseline se mogu kupiti kao gotovi preparat (gnojivo) te se mogu koristiti u gnojidbi biljaka. Na žalost, kod nas na tržištu ih nema.

 

[johabica]

Hajde kolege plastenički povrtlari,ako imate volje i sjetite se na proljeće,pa napravite jedan mali pokus-stavite između dva reda na gredi,onako na zemlju(foliju na tome mjestu odstranite,a i ne morate ukoliko se potrudite pa sa vremena na vrijeme hrpe malo navlažite) na par mjesta hrpu stajskog gnoja.Onog koji smrdi.I promatrajte kroz slijedečih mjesec dana što će se dogoditi sa biljkama u blizini.Vjerujem da ćete se ugodno iznenaditi.Rekla bih odmah što će se dogoditi,ali najbolje je da se svaki sam uvjeri.

Odgovor na pitanje na koji se način vani primjenjuje stajski gnoj i gnojnica neće nikoga obradovati.Naravno da se razbacuje po tlu,ali u strogo određenom vremenskom roku.Točno je definirano kada se to smije(famozna nitratna direktiva zbog sprječavanja zagađenja podzemnih voda).Tako se događa da u vrijeme primjene cijela država- najjednostavnije rečeno-smrdi,jer svi u isto vrijeme to rade ali to nikoga ne dira,niti ikome smeta.Ne znam kako se radi u plasteničkoj proizvodnji.Nije bilo u blizini prevoditelja,engleski neznam,njemački mi je jako loš,a nizozemci govore ionako drugačije.

 

[bobostar]

Hajde kolege plastenički povrtlari,ako imate volje i sjetite se na proljeće,pa napravite jedan mali pokus-stavite između dva reda na gredi,onako na zemlju(foliju na tome mjestu odstranite,a i ne morate ukoliko se potrudite pa sa vremena na vrijeme hrpe malo navlažite) na par mjesta hrpu stajskog gnoja.Onog koji smrdi.I promatrajte kroz slijedečih mjesec dana što će se dogoditi sa biljkama u blizini.Vjerujem da ćete se ugodno iznenaditi.Rekla bih odmah što će se dogoditi,ali najbolje je da se svaki sam uvjeri....

Ako je riječ o pokusu, onda još jednu modifikaciju; pokri hrpu sviježeg gnoja (reče da smrdi) i one biljke u blizini sa niskim tunelom, i redovito vlaži hrpu nezrelog stajskog gnoja... i stavi slike na forum.
artyman:

P.s. To bi bila neka simulacija dodavanje veće količine nezrelog stajskog gnoja u zaštićeni prostor; samo što bi to bilo hrpa-dvije gnoja i biljke koje bi trebale rasti u neposrednoj blizini.

 

[dane001]

ne kužim baš previše filozofiju oko stajskog gnoja,puno je rasprava oko sastava NPK i ostaloga u njemu,koliko je korisno ili štetno ako se baci nezreli ili poluzreli stajnjak,a dešava se često jer ljudi nemaju mjesta da ga skladište itd itd. pa ta priča dali utječe na humus ili ne. evo mog primjera,analiza zemlje pokazala izrazito humusno tlo,inače teška zemlja,godinama bacano stajsko. i šta se desilo ove godine,posadio duhan,došla velika suša i da nebi humusa koji je djelovao kao spužva i sačuvao i ono malo vlage nakon kiše,i još teška zemlja,otišao bi duhan u p....m...kao i 90 posto ostalima oko mene.