Organska peletirana gnojiva.

[Kontam]

@bobostar Koliko je peletirani gnoj "živ" u odnosu na svjež stajnjak uzmemo li u obzir da svjež ima daleko veći procenat vlage, a peletirani je dehidriran. Odnosno kakva je mikroklima kod jednog i drugog za živi svijet ( mikroorganizme ) ili se život kod peleta aktivira u dodiru s vlagom?

edit: pošto Kontam u jednom postu reče da je osnovna razlika između peletiranog i mineralnog đubriva u nosaču (kod jednog je npr. kalcij, a kod drugog gov..., tako on reče)

He he pardon, ja sam napisao koncentirarnog peletirang dehidriranog što li već ne Jer ako se nećemu povečava koncentracija u jedinici težine, onda je daleko od prirodnog a zasigurno je mineralno, a medij kao medij sve je to prirodno tja pa ne vežu ga sa PVC mada je i PVC od nafte dakle prirodan

 

[DARIJUS]

mene zanima jedna druga stvar...
jel ima u zemlji već prisutnih EM organizama?
jer ako već na mojoj njivi živi samo jedan jedini, trebaju mu samo uvjeti da se nakoti...:weedman:
jer to je moj autohtoni, onaj čiji su pretci tisućama godina nešto žvakali u mojoj zemlji, i to mu daje posebnu vrijednost...8)

 

[Hanza]

mene zanima jedna druga stvar...
jel ima u zemlji već prisutnih EM organizama?
jer ako već na mojoj njivi živi samo jedan jedini, trebaju mu samo uvjeti da se nakoti...:weedman:
jer to je moj autohtoni, onaj čiji su pretci tisućama godina nešto žvakali u mojoj zemlji, i to mu daje posebnu vrijednost...8)

Verovatno da ima, i treba mu dati uvjete i to sledeće:

-zemlju ne orati niti kako drugačuje okretati.
-ne unositi hemiju u zemlji i ne na površini zemlje.
-ne paliti i ne iznositi organiku sa njive.
-dodavati kompost.

Više o ovome na temi "EM-tehnologija, šta je to?

 

[bobostar]

mene zanima jedna druga stvar...
jel ima u zemlji već prisutnih EM organizama?
jer ako već na mojoj njivi živi samo jedan jedini, trebaju mu samo uvjeti da se nakoti..

Jedan jedini?
Hm, evo ti i podataka; u 1 gramu tla (kemijski nezagađenom), u površinskom sloju ima 10 na 9 (10 000 000 000) jedinki bakterija, sa najmanje 20.000 različitih specijesa (vrsta). U samo jednom jedinom gramu tla, a prosječna masa 1 cm površinskog tla (površine 1 m2; ne hektar) ima oko 15 kg, što znači da ih u prosjeku može biti 150 na 9 u 1 m2 tla :supris:
Evo koliko im može biti.
Samo ima jedan PROBLEM. Jako su osjetljive, na sve... te taj broj u degradiranim tlima drastično opada, toliko da se govori o mikrobiološki mrtvim tlima.
Ogroman raspon vrijednosti. A upravo je čovijek taj koji donosi konačnu odluku.
Pravi nano kosmos; za ne vjerovati.
A onda su tu još i gljive, aktinomicete, virusi i sve ostale sile mikroorganizama.

I ima još jedna zanimljiva priča; kada se crta piramida prirode, onda nekako na vrhu se crta mesojed (tigar) ili svejed (čovijek); ta to se crta još u osnovnoj školi.
Međutim, ima pogreška, na vrhu piramide nalaze se bakterije.
Kad bi primjerice, mogli ubiti sve bakterije na svijetu... za svega nekoliko dana, nestao bi sav oblik života na planeti.
Eto, na primjer, ostali bi bez kisika, jer su najveći proizvođači kisika na planeti, bakterije koja žive u površinskom sloju oceana, kao najveće vodene površine na svijetu....
.... i onda mistifikacija, radikalizam i netko je "izmislio" EM tehnologiju, kao da do tada nisu mikroorganizmi niti postojali :mrgreen:

p.s. Jednostavno, ne mogu "probaviti" tu misitifikaciju - "EM" tehnologija. Za mene su to mikrobiloški preparati, koji sadrže različite MO (bakterije, gljive, aktinomicete i sl.), točno definirane roda, vrste i soja u određenom broju (postoji točno utvrđena metoda brojanja MO i izražavanja tog broja; ekvivalenta koncentraciji neke otopine) i koji imaju određeni učinak. I to je.
Da li se to zove EM, BEM, VEM, SEM ili TEM tehnologija, potpuno je svejedno. KOrektno je navesti koji je to MO u preparatu i koje količine, te govoriti o korisnosti određenog MO u tlu.
p.s.s. MO = mikroorganizam

 

[Hanza]

EM-tehnologija

Kada govorimo o EM-tehnologiji, govorimo o simbiozi EM ( Efektivni Mikroorganizmi) i čoveka.
To je način rada, obrade zemljišta, uz dodavanje mikroorganizama.
Nije sve jedno kako ćemo zemlju obrađivati i kako te mikroorganizme iskoristiti.

 

[denisv]

'ajd sad kad smo napravili kakav takav presjek što se tiče samog gnojiva da čujem kad ga je najbolje rasturati. Svjež stajnjak je valjda najbolje zaoravati u jesen. Šta je sa peletiranim gnojivom? Kad se postiže najbolji učinak?
Pošto nikad nisam imao doticaja s istim, a koliko mogu zaključiti iz raznih izvora izgleda da je najbolje inkorporirati ih neposredno pred sadnju ili prilikom same sadnje u blizini biljke. Iskusniji?

 

[siki]

'ajd sad kad smo napravili kakav takav presjek što se tiče samog gnojiva da čujem kad ga je najbolje rasturati. Svjež stajnjak je valjda najbolje zaoravati u jesen. Šta je sa peletiranim gnojivom? Kad se postiže najbolji učinak?
Pošto nikad nisam imao doticaja s istim, a koliko mogu zaključiti iz raznih izvora izgleda da je najbolje inkorporirati ih neposredno pred sadnju ili prilikom same sadnje u blizini biljke. Iskusniji?

@Denis svima je poznato da se stajnjak razbaciva u jesen prije oranja ali nije svima poznato da se stajnjak mora odmah zaorat a ne dozvolit da se sasuši, meni nije jasno zašto oni koji imaju puno stajnjaka na raspolaganju žašto koriste mineralna gnojiva u osnovnoj gnojidbi kad već imaju stajnjak koji bi po meni ako se želi da imamo gnojidbu 100% stajnjakom trebalo bi ga izvoziti svake godine iz jednostavnog razloga što stajnjak nemože da otpusti sve hranjive tvari u jednoj godini a svi stručnjaci kažu da stajnjak otpušta tri godine u prvoj 50% u drigoj 30% i u trećoj 20% iz toga se vidi ako hoćeš 100% gnojidbu onda svake godine izvozi stajnjak a samim tim se i smanjuju izdaci za mineralna gnojiva za koja kažu da su štetna.
Organska mineralna gnojiva kao što su peleti ja bacam pred sadnju znači priprema parcele a to je 15 dana prije sadnje i to se pokazalo kao najboji način ( barem meni) ako nisi nikad koristio ili nisi obraćao pažnju ili, ili, za povrće po meni je najbolji pileći pelet pa onda kravlji a konjski nikad ne stavljam pod povrće njega bacam oko voćaka. Imam ideju da napravim stroj za ulaganje gnojiva u gredice pod krastavce i lubenice i sve što sadim na foliju (paprika golo tlo) kako nebi uzalud razbacivao gnojivo a samo gnojio travu, pošto dolazi zima i to će da bude učinjeno.

 

[ludimilojko]

@Denis svima je poznato da se stajnjak razbaciva u jesen prije oranja ali nije svima poznato da se stajnjak mora odmah zaorat a ne dozvolit da se sasuši, meni nije jasno zašto oni koji imaju puno stajnjaka na raspolaganju žašto koriste mineralna gnojiva u osnovnoj gnojidbi kad već imaju stajnjak koji bi po meni ako se želi da imamo gnojidbu 100% stajnjakom trebalo bi ga izvoziti svake godine iz jednostavnog razloga što stajnjak nemože da otpusti sve hranjive tvari u jednoj godini a svi stručnjaci kažu da stajnjak otpušta tri godine u prvoj 50% u drigoj 30% i u trećoj 20% iz toga se vidi ako hoćeš 100% gnojidbu onda svake godine izvozi stajnjak a samim tim se i smanjuju izdaci za mineralna gnojiva za koja kažu da su štetna.
Organska mineralna gnojiva kao što su peleti ja bacam pred sadnju znači priprema parcele a to je 15 dana prije sadnje i to se pokazalo kao najboji način ( barem meni) ako nisi nikad koristio ili nisi obraćao pažnju ili, ili, za povrće po meni je najbolji pileći pelet pa onda kravlji a konjski nikad ne stavljam pod povrće njega bacam oko voćaka. Imam ideju da napravim stroj za ulaganje gnojiva u gredice pod krastavce i lubenice i sve što sadim na foliju (paprika golo tlo) kako nebi uzalud razbacivao gnojivo a samo gnojio travu, pošto dolazi zima i to će da bude učinjeno.

Misliš da možeš bacati pelete po foliju? Ili mineralno gnojivo? Vidio sam da neki bacaju gnojivo pod foliju sa kultivatorom, onda freza pa folija?

 

[siki]

Misliš da možeš bacati pelete po foliju? Ili mineralno gnojivo? Vidio sam da neki bacaju gnojivo pod foliju sa kultivatorom, onda freza pa folija?

Imam kultivator ali bez frezanja posle njega nije se pokazalo dobro. Pokušat ću napravit ja to zovem ulagač koji će u jednom prohodu bacat i pelete i umjetno gnojivo.

 

[cabage]

Mene samo zanima zašto mislite da je razbacivanje gnojiva širom uzaludno? Pa svaka biljka ima kilometre žila koje se šire u svim smjerovima, osim gore naravno. Pročitao sam podatak da šečerna repa ima 12 km žila po m2, pa pretpostavljam da je tako i sa drugim kulturama. Uostalom koncetrirana količina hranjiva pod žilama može biti samo štetna više nego korisna. Znam ljude koji unazad 2-3 godine tako rade i kažu da se sad vračaju bacanju gnojiva širom. Najbolja upotreba mineralnog gnojiva jest bacanje u jesen prije oranja, tada se postiže najbolji učinak za slijedeću sezonu. Naravno sa što više PK a manje N

 

[Kontam]

Htio bih samo da uđe u zapisnik Da se gnojiva razbacuju normalno na široko, jer ionako kad prođe gredičar pokupi i međuredni prostor i stavi u gredicu. To što ostane između dvije folije je 5-10 cm traka u obliku piramide, stoga... Još nešto, što korov uzme od vaših hranjiva on će to vratiti vrlo brzo u zemlju, sa njega se ništa ne bere tako da se hranjiva ni ne iznose, a on će sa bilog kojeg tla uzeti mineralno gnojivo i pretvoriti ga u organsko. Gliste ide u korov faze truljenja kao i u stajnjak. Samo konstruktivno... Poz

 

[siki]

Mene samo zanima zašto mislite da je razbacivanje gnojiva širom uzaludno? Pa svaka biljka ima kilometre žila koje se šire u svim smjerovima, osim gore naravno. Pročitao sam podatak da šečerna repa ima 12 km žila po m2, pa pretpostavljam da je tako i sa drugim kulturama. Uostalom koncetrirana količina hranjiva pod žilama može biti samo štetna više nego korisna. Znam ljude koji unazad 2-3 godine tako rade i kažu da se sad vračaju bacanju gnojiva širom. Najbolja upotreba mineralnog gnojiva jest bacanje u jesen prije oranja, tada se postiže najbolji učinak za slijedeću sezonu. Naravno sa što više PK a manje N

Ajde da malo zbrajamo.1, bacaš gnojivo (jedno pa drugo pa treće)2,frezaš 3, praviš gredicu 4, postavljaš foliju 5, sadiš dakle minimalno 5 prolaza sa traktorom a ako ja to mogu smanjiti barem za dva prolaza traktora ja sam uspio a kako kontam kaže oni koji tako rade ionako sve to gnojivo povuku u gredicu i na kraju netreba bacat previše gnojiva nego onoliko koliko je potrebno za gredicu a tu je ušteda.
Da nebi netko pomislio da kukuruz za repu neznam ali za kukuruz znam da ima 12 km korijena ali u te kilometre spada svaka i ona najmanja dlačica koja se mjeri skoro mikroskopom dakle taj korjen je tu nije on otišao previše daleko kako se to čini.

 

[cabage]

Ajde da malo zbrajamo.1, bacaš gnojivo (jedno pa drugo pa treće)2,frezaš 3, praviš gredicu 4, postavljaš foliju 5, sadiš dakle minimalno 5 prolaza sa traktorom a ako ja to mogu smanjiti barem za dva prolaza traktora ja sam uspio a kako kontam kaže oni koji tako rade ionako sve to gnojivo povuku u gredicu i na kraju netreba bacat previše gnojiva nego onoliko koliko je potrebno za gredicu a tu je ušteda.
Da nebi netko pomislio da kukuruz za repu neznam ali za kukuruz znam da ima 12 km korijena ali u te kilometre spada svaka i ona najmanja dlačica koja se mjeri skoro mikroskopom dakle taj korjen je tu nije on otišao previše daleko kako se to čini.

Ja sam samo mišljenja da je bolje gnojivo bacati širom, prvenstveno zbog toga što visoka koncentracija hranjiva na jednom mjestu znači i puno više soli na jednom mjestu, a to pak znači brzo uništavanje tla. Uostalom još mi se nitko nije pohvalio prinosom većim od mojega, a da sipa gnojivo direktno u gredicu.

Ne znam kako da vas uvjerim u neke stvari, ono što je bolje to je bolje, možda ne financijski u ovom trenutku, ali dugoročno je ipak bolje. Znam samo da zaoravanje P i K u jesen daje najveće prinose po jedinici površine, ako se uzme za usporedbu ista količina hranjiva koja bi se bacila recimo prije sadnje. Gnojivo se lijepo par mjeseci razgrađuje u tlu i postaje pristupačno taman u trenutku dok mi posadimo sadnice na polje. A i svakako je jeftinije baciti 600 kg 7-ice po hektaru nego 1000 kg 15-ice. A to da će netko uštedjeti pa baciti u trake pola manje gnojiva nego što to ide širom, to su jednostavno priče za malu djecu. Biljka će izvuči hranjiva i iz onog dijela tla gdje nije uopće bačeno gnojivo i time samo osiromašivati tlo.

Upamtite samo ovo: meliorativna gnojidba gnoji tlo, a predsjetvena (u ovom slučaju gnojivo u trake) gnoji biljku. Bez gnojidbe tla i stvaranja zaliha u tlu brzo ćemo našim nasljednicima ostaviti pustare.

 

[denisv]

Znam samo da zaoravanje P i K u jesen daje najveće prinose po jedinici površine, ako se uzme za usporedbu ista količina hranjiva koja bi se bacila recimo prije sadnje.

Znači li to iz tvog iskustva da se kasnije jesenska gnojidba ničim ne može kompenzovati, odnosno da se fertigacijom uz konstantno preporučeni Ec i ciljanom formulacijom ne može postići isti učinak bez obzira na cijenu vodotopivih i granulisanih gnojiva.
Znači ne pričam o koštanju i financijskom efektu, pričam o tome da recimo jesenska gnojidba u najgorem slučaju bude izostavljena. Shodno tome koristeći ciljane formulacije po određenim fazama razvoja i optimalne količine uz nepreobilno zalijevanje ali češće kako se hraniva ne bi ispirala u dublje slojeve, može li se u tom slučaju postići isti efekat kao jesenskom gnojidbom granulisanim gnojivima?

 

[Kontam]

Denisv ako zanemariš matematiku i svejedno ti je platio unos 180 kg kalija 3000 kn ili 20 vreća po cca 400 kn ti udri I opet će ti faliti gips iz granule koji neutralizira sol iz minerala. To što ćeš ti unjeti potrebne količine gnojiva sa vodotopivim u određenim fazama nećeš. Osnovna gnojidba je zakon. Tempiranje osnovne gnojidbe kod ratara i povrtlara se razlikuje. Kod mene se nije pokazalo da jesenska osnovna gnojidba ima veči učinak nego kod predsjetvene. Ratari unesu u jesen i polako preko zime granula se topi. Povrtlar unese prije presađivanja i krene sa navodnjavanjem, u velikim vručinama pola zime unese u prva dva tjedna tj. 200 mm a di je mjesec pa pola godine... Ionako dok je biljka mala krkamo je vodotopivim fosforom, nema veliki korijen i ne uzima iz tla. Kako biljka raste tako joj je i pristupačnije gnojivo iz osnovne gnojidbe. Poz

 

[bobostar]

Znači li to iz tvog iskustva da se kasnije jesenska gnojidba ničim ne može kompenzovati, odnosno da se fertigacijom uz konstantno preporučeni Ec i ciljanom formulacijom ne može postići isti učinak bez obzira na cijenu vodotopivih i granulisanih gnojiva.
Znači ne pričam o koštanju i financijskom efektu...

Kada cijena ne bi bila ograničenje, onda bi ti dovoljno bilo samo folijarna gnojidba.
Na oko 100 suhe tvari lista može se vezati oko 66,7 meq hraniva (kemijskog elementa) dok primjerice za tlo taj kapacitet iznosi svega 15-20 meq/100 grama tla.
Znači, kapacitet usvajanja hraniva preko lista je 3-4x veći nego kroz tlo.
Eh, sada samo da je to cijenovno prihvatljivo...

Možda je malo OT, ali je važno spomenuti da je tehnologija gnijidbe danas daleko otišla naprijed, problem je jedino što to cijenovno nije moguće rentabilno odraditi, ali kako i svakoj tehnologiji cijena pada, tako da će jednog dana i to biti dostupno/iskoristivo.

Evo još jednog primjera; iako se govori o dušičnim gnojivima koji imaju produženi učinak u tlu, malo ih zna, da postoje takva i folijarna gnojiva. Molekula hraniva se smješta u vaukolu lista (između stanica, prazan prostor) i odande postupno otpušta dušik. Današnja komercijalna gnojiva tog tipa imaju produženi učinak 4-8 tjedana.

 

[cabage]

Znači li to iz tvog iskustva da se kasnije jesenska gnojidba ničim ne može kompenzovati, odnosno da se fertigacijom uz konstantno preporučeni Ec i ciljanom formulacijom ne može postići isti učinak bez obzira na cijenu vodotopivih i granulisanih gnojiva.
Znači ne pričam o koštanju i financijskom efektu, pričam o tome da recimo jesenska gnojidba u najgorem slučaju bude izostavljena. Shodno tome koristeći ciljane formulacije po određenim fazama razvoja i optimalne količine uz nepreobilno zalijevanje ali češće kako se hraniva ne bi ispirala u dublje slojeve, može li se u tom slučaju postići isti efekat kao jesenskom gnojidbom granulisanim gnojivima?

Naravno da se svaka situacija dade ispraviti, pogotovo u današnje vrijeme kad na tržištu nađeš što god poželiš. Druga stvar je samo koštanje toga, jer kila vodotopivog gnojiva košta između 10 i 15 kuna, čak i više, a kila 7-ice trenutno cca 4,50 kn.
Da ne bude zabune, ja koristim dosta vodotopiva gnojiva, pogotovo u plasteniku, skoro svako zalijevanje, ali isto tako gotovo uvijek meliorativnu gnojidbu. Izbjegavam samo dok je premokro prililikom oranja pa se gnojivo lijepi za kotače dok se ore i iznosi na uvratine.

Ovo je inače daleko off topic, pa se ispričavam.

 

[denisv]

Denisv ako zanemariš matematiku i svejedno ti je platio unos 180 kg kalija 3000 kn ili 20 vreća po cca 400 kn ti udri I opet će ti faliti gips iz granule koji neutralizira sol iz minerala. To što ćeš ti unjeti potrebne količine gnojiva sa vodotopivim u određenim fazama nećeš.

Dobro.

S druge strane kamena vuna je sterilna pa bi onda volio da mi kažeš šta neutralizira soli u hranivoj otopini.

Kada cijena ne bi bila ograničenje, onda bi ti dovoljno bilo samo folijarna gnojidba.
Na oko 100 suhe tvari lista može se vezati oko 66,7 meq hraniva (kemijskog elementa) dok primjerice za tlo taj kapacitet iznosi svega 15-20 meq/100 grama tla.
Znači, kapacitet usvajanja hraniva preko lista je 3-4x veći nego kroz tlo.
Eh, sada samo da je to cijenovno prihvatljivo...

Zanimljivo. S druge strane ne znam koje je folijarno đubrivo komercijalizovano i po kojoj cijeni se nalazi na tržištu, a da je u tom obliku i ne izaziva fitotoksičnost u tim količinama?

Recimo da zemljište posmatramo kao nosč korijenovog sistema ( naravno nije do te mjere sterilno kao neorganski supstrat ) otkud onda tolika razlika u ekonomskom smislu kad koristimo gnojiva koja se primjenjuju na sterilne supstrate ili se javlja određeni antagonizam i nemogućnost tačnog definisanja unosa, odnosno ispada da je lakše raditi na sterilnim supstratima?
Čisto pitam.

edit: samo osvrt na temu; Zateknemo pred sadnju situaciju u kojoj je zemljište katastrofa. Odradimo peletirana organska, sva mineralna kroz sistem i po logici stvari trebali bi dobiti prinos i kvalitet ravan pravovremenoj pripremi sa svježim stajnjakom i granulisanim mineralnim?

 

[siki]

Sve je to lijepo rečeno ali svi zaboravljaju da je jednostavno nemoguće napraviti jesensku gnojidbu na svim tipovima zemljišta ili bolje rečeno moguće je ali na mojoj zemlji bi to radila samo budala zato što ja svoje povrće sadim na pjesku i od jeseni do proljeća ako ima padalina i kad se snjeg počne topit ode i moje gnojivo pitaj boga gdje samo ne ostaje tamo gdje bi trebalo. Predsjetvena gnojidba mi ostaje i kao meliorativna i kao predsjetvena.

 

[Hanza]

95% hrane biljka uzima iz vazduha, (azot kog je u vazduhu 78% i ugljen dioksid oko 10% ga je u vazduhu), zašto onda bacati novac?