Organska peletirana gnojiva.

[bobostar]

95% hrane biljka uzima iz vazduha, (azot kog je u vazduhu 78% i ugljen dioksid oko 10% ga je u vazduhu), zašto onda bacati novac?

:scratch hmmm?

 

[denisv]

Sve je to lijepo rečeno ali svi zaboravljaju da je jednostavno nemoguće napraviti jesensku gnojidbu na svim tipovima zemljišta ili bolje rečeno moguće je ali na mojoj zemlji bi to radila samo budala zato što ja svoje povrće sadim na pjesku i od jeseni do proljeća ako ima padalina i kad se snjeg počne topit ode i moje gnojivo pitaj boga gdje samo ne ostaje tamo gdje bi trebalo. Predsjetvena gnojidba mi ostaje i kao meliorativna i kao predsjetvena.

Odlično!

I šta onda tebi preostaje? Pa topljenje svega što se istopiti može i pustiti kroz sistem. Baviti se hidroponom na zemlji.(pijesku)
Nemaju svi gotove prirodne resurse koji čekaju da ih se samo iskoristi. Onaj ko to ima njemu je lako pametovati jer tad i ne treba neka posebna pamet. Umjetnost je od ničega napraviti nešto.

Ni moja zemlja (kod mene je bar zemlja) nije puno bolja, al' šta ćeš. Zato bar mogu kupiti gov.. u vrećama ako ih nema u staji:mrgreen:

 

[cabage]

Sve je to lijepo rečeno ali svi zaboravljaju da je jednostavno nemoguće napraviti jesensku gnojidbu na svim tipovima zemljišta ili bolje rečeno moguće je ali na mojoj zemlji bi to radila samo budala zato što ja svoje povrće sadim na pjesku i od jeseni do proljeća ako ima padalina i kad se snjeg počne topit ode i moje gnojivo pitaj boga gdje samo ne ostaje tamo gdje bi trebalo. Predsjetvena gnojidba mi ostaje i kao meliorativna i kao predsjetvena.

Varaš se siki. P i K nikud ne odlaze. Ja sam prije cca 6-7 godina u Vukosavljevici sijao šečernu repu. Mislim da znaš kakva je tamo zemlja, da te bog sačuva od pijeska. Svi tehnolozi su preporučali da se ne upuštam u tu avanturu, čak su se smijali. U ljetu i nije imala neki obečavajuči izgled, ali je u 9 mjesecu pala kiša. Na kraju je prinos šećera bio bolji nego kod mene na super zemlji kraj drave. Gnojidba je bila samo u jesen 600 kg na ha 7-ice i 300 kg 15-ice u proljeće. I naravno kalcizacija u jesen sa 10 tona nekog dolomita.
Uglavnom bilo je živo čudo kakva je tamo repa.

 

[siki]

Poznata mi je zemlja u Vukosavljevici ali je to prva klasa u odnosu na moju. Kad sam počeo radit ovu zemlju bacao sam 600kg u jesen na jedno jutro i žali bože para koje sam bacio od tad ni ne pomišljam više na jesensku gnojidbu a nitko oko mene to neradi svi idu sa prihranom ili predsjetvenom a jesenska nikako dok samo 200 metara dalje sasvim drugo.

 

[DARIJUS]

Sve je to lijepo rečeno ali svi zaboravljaju da je jednostavno nemoguće napraviti jesensku gnojidbu na svim tipovima zemljišta ili bolje rečeno moguće je ali na mojoj zemlji bi to radila samo budala zato što ja svoje povrće sadim na pjesku i od jeseni do proljeća ako ima padalina i kad se snjeg počne topit ode i moje gnojivo pitaj boga gdje samo ne ostaje tamo gdje bi trebalo. Predsjetvena gnojidba mi ostaje i kao meliorativna i kao predsjetvena.

priznajem ovo, ali i naglasit moram da peletirano uvijek i samo dajem prilikom pripreme redova u koje se sadi, nikad nisam niti peletirano, niti mineralno bacal širom...ali zato ide stajnjak pa je to opet ok...
jedino di gnojim cijelu površinu je plastenička proizvodnja, za ostalo ipak nisam tolko bogat, a i aluvij je zeznut za gnojidbu zbog ispiranja...

 

[Mateuss]

Jedno pitanje za članove foruma dali vrijedi ovo organsko gnojivo po ovim specifikacijama za povrtlarstvo, paprika, paradajz i krastavci.

Proizvod je iz Austrije, ovdje kod mene nema više ni Italpollina za nabaviti.

 

[siki]

Jedno pitanje za članove foruma dali vrijedi ovo organsko gnojivo po ovim specifikacijama za povrtlarstvo, paprika, paradajz i krastavci.

Proizvod je iz Austrije, ovdje kod mene nema više ni Italpollina za nabaviti.

Pitaj doktora a ja to gnojivo koja mu je cjena u odnosu na druga gnojiva.

 

[bobostar]

Jedno pitanje za članove foruma dali vrijedi ovo organsko gnojivo po ovim specifikacijama za povrtlarstvo, paprika, paradajz i krastavci.....

Proizvod je iz Austrije, ovdje kod mene nema više ni Italpollina za nabaviti.

Kako to misliš; nema više; jel' su sve prodali ili je "posao otišao u onu stvar".
A što se tiče ovog BioAgenoSola, ništa posebno (upotreba kvasaca i melase, jedan je od pristupa u proizvodnji organskih gnojiva; ništa revolucionarno). Vidi koliko to košta...

 

[Mateuss]

Ovo BioAgenasol je u Bosni i htio sam starcima sada na proljeće uzeti da se ne zezaju sa stajnjakom cijenu još neznam ali ću saznati..

Najesen sam kupio BioRex gnojivo bilo je nekih 70-ak kuna, sada kad sam išao da kupim još za proljećnu pripremu nemaju ništa ali doslovce ništa.

Od Klasmanna nemaju ništa osim par vreća TS2 od 240 l što je ostalo trebami Potground H i P na upit kad će doći neznaju ništa.

Izgleda da su u banani, dali tko zna negdje u Rijeci ili bliže gdje se može nabaviti Peletirano gnojivo i Klasmann supstrati.

Zahvaljujem na informacijama.

 

[dane]

Da ne otvaram novu temu u ratarstvu mogu pitati i ovdje. Jeli netko koristio organsko peletirano gnojivo u sijetvi ratarskih kultura npr. zobi, tritikala, pšenice ,stočnog graška itd.
Kakvi su rezultati odnosno koliko se stavljalo po hektru.
Interesira me najviše zbog cijene jer kg ovog organskog gnojiva se kreće oko 300kn/kg što je dosta jeftinije od NPK gnojiva.

 

[plevak]

Da ne otvaram novu temu u ratarstvu mogu pitati i ovdje. Jeli netko koristio organsko peletirano gnojivo u sijetvi ratarskih kultura npr. zobi, tritikala, pšenice ,stočnog graška itd.
Kakvi su rezultati odnosno koliko se stavljalo po hektru.
Interesira me najviše zbog cijene jer kg ovog organskog gnojiva se kreće oko 300kn/kg što je dosta jeftinije od NPK gnojiva.

Ovo sa cijenom si nešto pobrkao, ali ugrubo peletirano gnojivo je otprilike 3:3:3 pa sada sam procjeni!

 

[dane]

Ovo sa cijenom si nešto pobrkao, ali ugrubo peletirano gnojivo je otprilike 3:3:3 pa sada sam procjeni!

Pa neki dan gledo u trgovini peletirano gnojivo od VELEBITAGRO imaju dvije vrste od pilećeg gnoja i drugo neka mješavina konjsko, pileće i još neko(neznam koje) Ako sam dobro čuo činimi se da su rekli da ovo slabije dođe 300 kn 100 kg a ovo pileće nešto skuplje ali baš ću provjeriti sutra.
( A možda ja nisam dobro nešto razumio pošto mi se jako žurilo)

 

[johabica]

Mnogo je riječi utrošeno na ovu temu.Nešto sam već rekla o tome,a sada ću još samo ovo-100 kg peletiranoga košta 300 kn.Jedna prikolica svježega stajnjaka-dakle minimalno 3 tone,ili 3000 kg košta isto 300 kn.I sada mi neka netko reče da je tri tone i sto kila isto i ja mu povjerujem smatrati ću se najvećom naivkom na svijetu.A neću zamjeriti nikome drugome ako me isto bude smatrao naivnom.
U mome mjestu je krumpir glavna kultura i gnoje se zemlje svake godine.Najčešće pilečim gnojem kupljenim na farmama.Posao je to koji iziskuje i vremena i napora i troška.Pa se pojavom peletiranih gnojiva objeručke prigrlila mogučnost reduciranog posla i jednostavnost primjene.U prvim godinama je sve to lijepo funkcioniralo.No,vremenom se počela uočavati manjkavost novouvedene tehnologije.Preporučene i financijski isplative doze primjene su ubrzo pokazale nedoststnost u odnosu na dulji rok primjene.O čemu se radi?Oranice održavane redovitom gnojidbom su zbog dobre kondicije prvih godina davale prinose kao i normalnom gnojidbom,no kako se zemlji nije vračalo dovoljno hranjiva koje je dobivalo premalim količinama peleta došlo je do pomanjkanja,i glad njiva se počela osjećati smanjenjem prinosa kulture.Pa se malo pomalo,a sada već u vrlo velikoj mjeri proizvođači okreću prirodnom gnoju,onome koji je najdostupniji,pilećem kupljenom na farmama.
Ne tvrdim da peletirana gnojiva nemaju svoje mjesto primjene.I sa ovakvom cijenom mogu dobro doći u kulturama gdje se na malim površinama mogu ostvariti visoki financijski dobitci.A za opću primjenu na oranicama će morati dočekati cijene u silaznoj putanji kako bi potrebna količina osigurala isplativost primjene.
I ja sam prošle godine u plastenicima koristila peletirana gnojiva.Ponjeli me gore napisani razlozi.I zaista nisam štedjela u primjeni.Ove se godine vraćam na staru metodu.Dakle-probala i odustala.

 

[snupy]

Dugo godina sam brao kukuruz uslužno i mogu vam reć da u stresnim godinama kao što je bila prošla najmanje štete imaju oni koji koriste stajnjak .Zreli stajnjak nisu samo hranjiva kao umjetni gnoj .

 

[Malirus]

imam par pitanja u vezi peletiranog gnojiva
naime stupio sam u kontakt s proizvodačem i cijena bi bila 1400kn/tona
s obzirom da do stajnjaka mogu tesko doći zanima me
da li je dovoljno 400kg/po rali što proizvodač preporučuje i kako gnojivo rasuti po polju(rasipač,prikolica)?
Gnojivo je mjesano stajsko,pileće konjsko plus kalcit
Vaša misljenja?

 

[krki]

imam par pitanja u vezi peletiranog gnojiva
naime stupio sam u kontakt s proizvodačem i cijena bi bila 1400kn/tona
s obzirom da do stajnjaka mogu tesko doći zanima me
da li je dovoljno 400kg/po rali što proizvodač preporučuje i kako gnojivo rasuti po polju(rasipač,prikolica)?
Gnojivo je mjesano stajsko,pileće konjsko plus kalcit
Vaša misljenja?[/QUOTE


gdje ima tog gnojiva mene zanima za vocnjak ljeske

 

[dane]

Evo baš provjerio cijenu danas .Radi se o gnojivu firme Velebitagro, Pilfert (pileći) dođe 100kg 375kn a Paletko (neka mješavina)100kg 308kn

 

[plevak]

Evo baš provjerio cijenu danas .Radi se o gnojivu firme Velebitagro, Pilfert (pileći) dođe 100kg 375kn a Paletko (neka mješavina)100kg 308kn

Čudi me zato jer sam ja kupio prije dvije godine 100Kg ispod 200Kn. Pakirano po 50Kg. Ne znam kako se zvalo, bilo je pakirano u blijedoplave vreće.

 

[dane]

Čudi me zato jer sam ja kupio prije dvije godine 100Kg ispod 200Kn. Pakirano po 50Kg. Ne znam kako se zvalo, bilo je pakirano u blijedoplave vreće.

očito ovi kod mene kao po običaju ubiru veće marže

 

[bobostar]

Mnogo je riječi utrošeno na ovu temu.Nešto sam već rekla o tome,a sada ću još samo ovo-100 kg peletiranoga košta 300 kn.Jedna prikolica svježega stajnjaka-dakle minimalno 3 tone,ili 3000 kg košta isto 300 kn.I sada mi neka netko reče da je tri tone i sto kila isto....

Ima jedan vic o kafi i kavi, gdje mujo tvrdi da je isto, al' kad ga haso upita jel isto ako on fatu pofali ili povali... mujo se naljuti :mrgreen:
Stvar je izračuna vrlo jednostavna.
3 tone stajskog zrelog gnoja sadrži oko 0,5% K2O. (15 kg K2O kao čista tvar)
100 kg peletiranog kokošjog gnoja (ORGEVIT) sadrži 2,5% K2O (ili 2,5 kg K2O kao čista tvar).
Ima tu još neki izračun oko suhe tvari, al' da se sada ne petlja previše.
Ako govorimo o kaliju, onda 3 t zrelog stajskog gnoja je ekvivalent 600 kg ORGEVIT-a.
I to je to.
No, kod stajskog gnoja je problem sliejdeći:
- teško je naći dobro pripremljen zreli stajski gnoj (u onom loše spremljenom, količina kalija zna biti i ispod 0,1%; znači nije svaki isti)
- radi se o velikom volumenu (skupi prijevoz i skupa raspodjela na polju)

I tu su onda peletirana gnojiva našla svoje mejsto; lakši transport, jasna količina hranive tvari, lako čuvanje, manja masa.

Znači, plus-a ima na obje strane; o svakom osobno ovisi što će odabrati.