Poboljšivači tla, biološki stimulatori ....

[Miladin]

I ja sam kao siki ove godine eksperimentisao sa raznim biostimulatorima pa za sada nisam pronašao ništa što pokazuje nešto bolje od kontrole, tako da polako gubim nadu u te biostimulatore ali još malo ću probati do kraja sezone i do polovine naredne, ako nevidim rezultate definitivno ostajem samo na klasičnom đubrenju NPK.

 

[denisv]

Kol'ko vidim niko ne kaže da je zamjenio Previcur ili sl. sa Trifenderom kod uzgoja presadnica. Ispada da bi Trifender imao daleko bolj i dugotrajniji učinak pogotovo zimi u uslovima povišene vlažnosti itd... Mrzi me kostantno paziti na vlažnost površinskog sloja supstrata u kontejnerima i saksijama :mrgreen: Jedne godine mi je Rhizoctonia prepolovila paradajz dok je još bio u saksiji :mrgreen:
Ako je neko koristio Trifender ili sl., na koji način, potapanjem ili prskanjem i koliko je učinkovito?
Hvala!

Edit: Zasnivam novi nasad krastavca salatara s grijanjem za rano proljeće. Sadnja je na zemljištu koje je uvezeno sa otvorenog u plastenik, a na kojemu je ovegodine bila lubenica za kućne potrebe. Đubrenje stajnjakom i HidroComleX-om. S obzirom da je zemljište koje se nije intenzivno eksploatisalo, a đubri se stajnjakom u kojemu može biti i mrtvih miševa da li bi trebalo uraditi tretiranje Trifenderom kao preventivnu mjeru?

 

[cabage]

I ja sam kao siki ove godine eksperimentisao sa raznim biostimulatorima pa za sada nisam pronašao ništa što pokazuje nešto bolje od kontrole, tako da polako gubim nadu u te biostimulatore ali još malo ću probati do kraja sezone i do polovine naredne, ako nevidim rezultate definitivno ostajem samo na klasičnom đubrenju NPK.

Čak sam i ja nedavno kupio nešta, ne znam ni sam šta. Kaže da se zove vapno koraljnih algi, ide ga 50 kg na hektar i nemam pojma čemu služi. Za upotrebu u plastenicima ide ga puno više, ja sam za svojih 4000 m2 plastenika uzeo 125 kg i platio 2000 kn. Nemam pojma el će bit od toga kakve vajde.

 

[siki]

Čak sam i ja nedavno kupio nešta, ne znam ni sam šta. Kaže da se zove vapno koraljnih algi, ide ga 50 kg na hektar i nemam pojma čemu služi. Za upotrebu u plastenicima ide ga puno više, ja sam za svojih 4000 m2 plastenika uzeo 125 kg i platio 2000 kn. Nemam pojma el će bit od toga kakve vajde.

Ja mislim da bi bolje prošao da si došao u šećeranu po saturacioni mulj koji je dokazan, kad već imaš sa čime da ga prevezeš i rezbacaš.

 

[farmervg]

Ima firma Ekoland proizvode na bazi algi za bolje zakorjenjivanje biljki i proizvod za pravljenje humusa od stajskog gnoja

 

[siki]

Ima firma Ekoland proizvode na bazi algi za bolje zakorjenjivanje biljki i proizvod za pravljenje humusa od stajskog gnoja

Bio-algeen
Ma ja sam oduševljen sa proizvodima koji služe za sve pa čak i u prehrani životinja.

 

[cabage]

Ja mislim da bi bolje prošao da si došao u šećeranu po saturacioni mulj koji je dokazan, kad već imaš sa čime da ga prevezeš i rezbacaš.

Ma nemam potrebe uopće za povećanjem ph tla, ovo sam uzeo eto tak, misleći da ne može štetiti.

 

[farmervg]

Bio-algeen
Ma ja sam oduševljen sa proizvodima koji služe za sve pa čak i u prehrani životinja.

Dali si koristil šta od njihovih proizvoda ja sam malo tu sumnjičav kao šta veliš te alge i ishrana životinja nisam baš neki pobornik tome....

 

[siki]

Dali si koristil šta od njihovih proizvoda ja sam malo tu sumnjičav kao šta veliš te alge i ishrana životinja nisam baš neki pobornik tome....

Nisam koristio ništa kad pročitam gdje se sve koristi dođe mi muka od toga. Za sada koristim samo četiri preparata i mislim da je to dovoljno. Agrostemin, slavol,drin i poly amin.

 

[Kontam]

Zašto predlažemo upotrebu Bactofila A-10 i B-10 ?

zato što njegovom upotrebom već posle godinu dana zemljište može da se koristi za organsku proizvodnju
zato što zamenjuje kompletnu primenu mineralnog đubriva,a da se prinosi ne smanjuje .Često puta su i veći!
zato što je to jeftinije dva puta nego mineralno đubrivo. 1 litra zamenjuje oko 550 kg kompleksnog mineralnog đubriva !
zato što je jednostavnije i lakše za primenu !
Sve ostalo oko Baktofila pogledajte u stručnom delu sajta !

A ja bio "glup" i gnojio silnim gnojivima A mogao sam samo pofajtati odgore sa par litara, vau

 

[bobostar]

Zašto predlažemo upotrebu Bactofila A-10 i B-10 ?

zato što njegovom upotrebom već posle godinu dana zemljište može da se koristi za organsku proizvodnju
zato što zamenjuje kompletnu primenu mineralnog đubriva,a da se prinosi ne smanjuje .Često puta su i veći!
zato što je to jeftinije dva puta nego mineralno đubrivo. 1 litra zamenjuje oko 550 kg kompleksnog mineralnog đubriva !
zato što je jednostavnije i lakše za primenu !
Sve ostalo oko Baktofila pogledajte u stručnom delu sajta !

A ja bio "glup" i gnojio silnim gnojivima A mogao sam samo pofajtati odgore sa par litara, vau

Ne znam sa kojeg web-a su skinute ove "upute" ali Bactofil, nije uopće loš preparat, štoviše. Koristio sam ga nekoliko puta i sasvim je u redu; naravno u okviru onoga što Bactofil doista jest - mikrobiološki preparat.

I onda klasična priča; preparat je dobar, a da bi bio još bolji, onda na scenu stupa tzv. "junk" marketing (u prijevodu; smeće marketing).
I onda se piše što je i što nije (kao što je Siki napisao da je pročitao za Bioalgen; od tla do stoke; još samo fali da liječi reumu i skida masne naslage :lol:. Onda je to kompletna stvar :blackeye)... pa tako i za Bactofil.

A ova rečenica mi je prejaka: "...zato što je to jeftinije dva puta nego mineralno đubrivo. 1 litra zamenjuje oko 550 kg kompleksnog mineralnog đubriva !" :shock::shock::shock::shock:
Eh, da mi je samo znati kako je izračunato da 1 lit. (mikrobiloškog preparata) zamjenjuje 550 kg kompleksnog gnojiva ; valjda ide 1 bakterija za 1 gram kalija ili tako nešto; pojma nemam.

I to je onda pravi "junk" marketing. Šteti svom proizvodu, ali i cijeloj struci. I ako sutra nekome preporučim Bactofil; reći će: "Kaj je ovaj lud, on to meni preporučje, a jeli vidio za što je sve preporučeno ?!?!?!".

(inače preporuke za primjenu Bactofila je tretiranje tla prije predsjetvene obrade tla te kod zaoravanja organske mase (kukruzovine, slame, zelene gnojidbe i sl.) te kod kompostiranja. To mu je osnovna namjena i tu dobro funkcionira)

A na portalu sam imao zanimljiv članak; mitovi i istine o biostimulatorima (http://www.gnojidba.info/biostimulatori/biostimulatori-mitovi-i-istine/).
Valjda bi ovi koji rade "junk" marketing, mogli malo čitati o ovakve stvari; tek toliko.... :drinkers:

 

[johabica]

E moji dečki,evo,meni jučer skipano šleper pilećeg gnoja,običnog,ne peletiranog.Je da me malo kosnula cijena,jer je narasla na 2300 kn,ali to mi je dosta za 3-4 godine(zato me i kosnulo,jer sam zadnji puta kupila prije tri)Za 2000 kvadrata.Pa ću baciti mineralnog,pa kalcit,i to je to.
Struka me svako malo zbunjuje.Najprije me je učila da kalcinit i organsko ne idu skupa,jer Ca blokira neke elemente i pretvara ih u netopive oblike.Pa mi je onda struka rekla da radim glupost i više posla jer kalcinit mogu posipati na prikolicu sa gnojem i u jednom prohodu,istovremeno riješiti problem.
Kad ja svojim biljčicama dam kokošinjca,papaju ko lude,netreba nikakve prihrane niti stimulatora do početka berbe,a logika me naučila da kada ih posadim,dam im vode koliko žele,a i puno više,a onda im nedam ništa.Pustim ih da malo pate.Neka ispruže to korijenje širom i u dubinu,kako im ne bi moralo ostatak života biti sve tu na dohvat ruke kod vrata korijena.Nek posegnu i za onim za čime se treba malo potruditi.Tako.I još nešto,isto me naučilo,ne čekaj da vidiš da je biljka gladna.Daj joj prije nego prosi,makar nešto i bacio u vjetar.Jer ćeš puno više baciti kada budeš morao popravljati štetu.I ako litra nekog bio ili folijar košta ko 50 kg mineralca,ja ću dati mineralac.Pa sad,što god netko htio misliti,neka misli.

 

[seva]

Tako je , i ja im dam vode kad ih presadim, tj. "momački" ih natopim,a onda im štopam vodu, ne dajem nikako dok se dobro ne ukorijene. Osjete debelo na suncu da im fali,listovi se objese , bude sva mlitava ,i tako nekoliko dana. A onda im napravim "poplavu" i poslije toga piče ko lude.
Kokošiji đubar sam im (paprikama) davao prije sadnje u rupe,a đubar bude suv kao prašina.Divota.
Nego,da li bi valjalo malo svinjskog sada,u ovo doba zafrezati?

 

[johabica]

Bi,bi,kako da ne ,zaorati,ne samo zafrezati,i to ako imaš ne malo,nego dosta.A onda možeš i prije sadnje,ako je odstajao bar tri mjeseca i zafrezati,i onako kako si rekao,ali u rupe nemoj pretjerivati.

 

[siki]

Tako je , i ja im dam vode kad ih presadim, tj. "momački" ih natopim,a onda im štopam vodu, ne dajem nikako dok se dobro ne ukorijene. Osjete debelo na suncu da im fali,listovi se objese , bude sva mlitava ,i tako nekoliko dana. A onda im napravim "poplavu" i poslije toga piče ko lude.
Kokošiji đubar sam im (paprikama) davao prije sadnje u rupe,a đubar bude suv kao prašina.Divota.
Nego,da li bi valjalo malo svinjskog sada,u ovo doba zafrezati?

Organsko gnojivo

Udio suhe tvari u %

Udio organske tvari u kg/t

Plantella Organik

90

670

Kokošji gnoj

60

370

Organski kompost iz otpadaka

66

280

Svinjski gnoj

9

50


Najlošije gnojivo koje postoji samo privlači mrmke a nike koristi od njega.

 

[johabica]

Ups,meni se potkrala greška-u Sevinom postu sam krivo pročitala SVINJSKOG-mislila sam da pričamo o pilečem.Ali...-
ne slažem se sa bilo čijim tvrdnjama da svinjski gnoj ništa ne vrijedi.Samo mora odstajati,naravno,i biti će dobar,pun mi je kufer tablica i analiza.Nešto vrijedi više,nešto manje,ali nema ničega što baš ništa ne vrijedi-mislim na organsko.A svinjsku gnojnicu smo kupovali i cisternama razljevali po oranicama i po pšenici.A ako se očekivala kiša,razrjeđena sa vodom se razljevala i po kukuruzu(Kiša ili rijeđenje je bitno zbog mogučnosti spaljivanja biljaka zbog visoke koncentracije dušičnih spojeva)Tako.Mi stariji znamo što smo i kako radili kada je svega organskoga bilo u izobilju,a sada kada u selu ima pet krava,mlade generacije trebaju tablice i izračune pa se rade svakakve fame oko elementarnih stvari.

Seva,samo ti zaori svinjski gnoj,do proljeća će se on polako razgrađivati,i ne boj se,nikakve štete neće biti.Samo koristi.Već sam jednom navela-gnoj smo rasipavali svake godine nakon žetve i svake jeseni prije oranja,a onda ako je vrijeme dopupštalo i nakon Nove Godine.U tu svrhu je uvijek jedna oranica ostajala nepoorana na jesen kako bi se imalo kamo odvesti ako se ukaže prilika.

 

[siki]

Ups,meni se potkrala greška-u Sevinom postu sam krivo pročitala SVINJSKOG-mislila sam da pričamo o pilečem.Ali...-
ne slažem se sa bilo čijim tvrdnjama da svinjski gnoj ništa ne vrijedi.Samo mora odstajati,naravno,i biti će dobar,pun mi je kufer tablica i analiza.Nešto vrijedi više,nešto manje,ali nema ničega što baš ništa ne vrijedi-mislim na organsko.A svinjsku gnojnicu smo kupovali i cisternama razljevali po oranicama i po pšenici.A ako se očekivala kiša,razrjeđena sa vodom se razljevala i po kukuruzu(Kiša ili rijeđenje je bitno zbog mogučnosti spaljivanja biljaka zbog visoke koncentracije dušičnih spojeva)Tako.Mi stariji znamo što smo i kako radili kada je svega organskoga bilo u izobilju,a sada kada u selu ima pet krava,mlade generacije trebaju tablice i izračune pa se rade svakakve fame oko elementarnih stvari.

Seva,samo ti zaori svinjski gnoj,do proljeća će se on polako razgrađivati,i ne boj se,nikakve štete neće biti.Samo koristi.Već sam jednom navela-gnoj smo rasipavali svake godine nakon žetve i svake jeseni prije oranja,a onda ako je vrijeme dopupštalo i nakon Nove Godine.U tu svrhu je uvijek jedna oranica ostajala nepoorana na jesen kako bi se imalo kamo odvesti ako se ukaže prilika.

Baš ti hvala što si me strpala među mlade ljude a mlađa si od mene. Svinjsko gnojivo u povrću a ovdje se govori o povrću jako malo vrijedi samo privlači mrmke tj. rovce pa nek priča tko god šta hoće napravi više štete nego koristi.


p.s.
Nekada se u školi pisalo na pločice pa u bilježnice sada će počet sa tabletima ili nekad su bolesti lječili vračevi pa travari pa razni nadrilječnici dabas bome sve neki doktori vremena se mjenjaju pa nebi ni mi trebali ostati tamo negdje u mraku i reć tako su radili naši stari pa bilo dobro radili su tako pošto nisu znali za bolje a danas je tehnologija toliko napredovala da ako ju nećemo ili ne želimo pratit ostat ćemo tamo negdje kao i afganistanci koji (kako tvrde amerikanci) žive život oko 500 godina iza našeg života. Iz svega toga treba zaključit da nije dobro potcjenjivat današnju tehnologiju koja odma napravi usporedbu i dade tablice da se vidi šta je šta a opet tko voli nek izvoli. Ja osobno ću da se oslanjam na tablice i izračune koje je napravila struka a šta i kako je radio moj otac i djed to ću stavit u prošla svršena vremena i lijepa sjećanja.

 

[johabica]

Pa da Siki,zato ja kažem za sebe da sam pedeset godina iza plastičnog češlja.Ali mi ide.Za sada bar toliko koliko mi treba.Slušam ti ja Siki struku,čitam struku,ono što procijenim da valja poberem i koristim.Ali..
Ne sjećam se jesam li već ovdje na kojoj temi nešto rekla o tome ili ne,pa ću za svaki slučaj ponoviti samo kao primjer-Imamo u našoj županiji jednog doktora.Čovijek je cijenjen fitopatolog na nivou države.A znaš li zašto?Zato što je i diplomski i magistarski i doktorski rad napravio isključivo na temelju osobnog PRAKTIČNOG istraživanja.Na parcelama međimurskih povrćara,ratara i krumpiraša.Sa najmanje pet,a ponekada i desetak oglednih uzoraka.I nijedna brojka u njegovim tablicama nije prepisana kao relevantna iz neke druge literature.E,njegove tablice uzimam zdravo za gotovo,jer se,kada god napravi neki novi pokus potrudi rezultate prezentirati onima zbog kojih ga je i radio.A doktorirao je prije šest-sedam godina i ništa ga više ne obavezuje niti prisiljava raditi ih.Ali ih radi i dalje.Svako novo zaštitno sredstvo izbačeno na tršište u njegovim preporukama neće naći mjesto ako on prije toga ne isproba njegovu djelotvornost.Razumiješ me šta sam htjela reći.
Siki,ja tebe volim i poštujem kao osobu.Isto kao i druge sa kojima se isto tako ponekada ne slažem u mišljenju.Meni ne slagati se sa nečijem mišljenjem nije nikakav problem.Već u slijedećem ćemo se vjerojatno slagati.I u neslaganju poštovanje ostaje neupitno kao i u slaganju.A radimo svako onako kako mislimo da treba,i jedino je važno doći do rezultata koji će opravdati naša ulaganja i naš rad,a na koji će to način biti je nebitno.
Lijepo te pozdravljam i šaljem ti prekrasan smiješak.

 

[bobostar]

....pošto nisu znali za bolje a danas je tehnologija toliko napredovala da ako ju nećemo ili ne želimo pratit ostat ćemo tamo negdje ...

Ovo su tri stvari koje sam napisao/prepisao (jer ih nisam ja izmislio) na početku, kada sam pokrenuo portal www.gnojidba.info:

1.Sve oko nas se mijenja tijekom našeg života, pa i drveće i kamenje, a ako ostajemo dinosaurisi u tehnologiji poljoprivrede time što ne mjenjamo svoj pristup i svoja znanja, nastavljajući raditi tehnikama starim poput Biblije, izumrijeti ćemo poput dinosaurusa (Autor, 2012).

2. Definicija ludila je raditi istu stvar iznova, na isti način i očekivati drugačiji rezultat. Uspijeh zahtjeva promjenu (Einstein, 1950)

3. Shvatite da se promjena nije dogodila jučer, promjena se dogodila davno i postupno, no zato što ste je dovoljno dugo ignorirali i niste joj se prilagodili pogodila vas je preko noći (Autor, 2012).

Gornje tri izreke;

• ne mjenjamo svoj pristup i svoja znanja
• raditi istu stvar iznova, na isti način
• zato što ste je dovoljno dugo ignorirali

najbolje opisuju “stanje stvari” u današnjoj tehnologiji poljoprivredne proizvodnje.

... može netko ignorirati promjene tehnologije koliko god hoće; ali posljedice se jasno vide (nije samo vezano uz poljoprivredu, već uz cijelo gospodarstvo).
artyman:

 

[johabica]

Bobostar,neću ti reći gospodine Bobostar jer se znamo,pa to nije potrebno,reći ću ti samo isto ko i Sikiju-volim te,cijenim i poštujem,isto ko i tvoju naobrazbu,i to što se ponekada ne slažem sa tobom ne mijenja ništa na navedenim činjenicama.
Pošto sam pobornik cijeloživotnog učenja išla sam na par tečaja,sada u kasnoj dobi.Pa smo između ostalog u ispitu imali zadatak izračunati koliko je 38% od 500.I reko nama profesor-računati može kako tko želi-može si postaviti formulu izračuna,a može i samo napisati točan rezultat.Ne zanima ga na koji će način netko doći do njega.Predpostavljam da pogađaš da sam ja napisala samo rezultat.Točan.
Evo i tebi jedan široki osmijeh,i ugodnu ti nedelju želim.