Poboljšivači tla, biološki stimulatori ....

[grga001]

Evo, relativno novih biofizioloških aktivatora tla u HR. to su dva pripravka iz Stocton Chemical Corp.Group: prvi je PRP SOL (ekološki proizvod)biofiziološki aktivator tla, a drugi je AMALGEROL PREMIUM organski biostimulator i poboljšivač tla. Ured Stoctona je u Ivanić Gradu a ispitivanja su izvršili stručnjaci sa instituta ZZJZ Nova Gradiška i došli do izvrsnih rezultata. Po ovom objavljenom sručnom radu inžinjera instituta radi se odličnim pripravcima koje svakako treba početi primjenjivati.

Radim već nekoliko godina sa navedenim biofiziološkim aktivatorima, te ne koristim NPK gnojiva, samo dušična gnojiva. Jako sam zadovoljan. Teorija radi na povećanju humusa u tlu koji je zapravo jedan rezervoar vode i hranjiva za biljku. Kod PRP SOL treba kontinuirano koristiti ga kako bi postigao svoju pravu funkciju, dok Amalgerol odlično djeluje u stresnim situacijama i vrlo brzo. A na kraju računica mi je jeftinija po ha.

 

[PetullaRZ]

Radim već nekoliko godina sa navedenim biofiziološkim aktivatorima, te ne koristim NPK gnojiva, samo dušična gnojiva. Jako sam zadovoljan. Teorija radi na povećanju humusa u tlu koji je zapravo jedan rezervoar vode i hranjiva za biljku. Kod PRP SOL treba kontinuirano koristiti ga kako bi postigao svoju pravu funkciju, dok Amalgerol odlično djeluje u stresnim situacijama i vrlo brzo. A na kraju računica mi je jeftinija po ha.

Ljepo je čuti da netko ima rezulte u praksi upotrebom bioloških stimulatora i aktivatora tla i bilja. Ja, doduše, (još) ne koristim ova dva pripravka iz razloga što sam se opredjelio za EMTehnologiju tvrtke iz Valpova. Koristim njihove pripravke poput EM otopine(efektivni mikroorganizmi), Teerafert boden(smanjuje potrebu za NPK) i ostale pripravke a tu su još u upotrebi i Thiofer i Trifender. Rezultati su očiti i vide se kroz prinose, zdravstveno stanje biljke, smanjenje pesticida i kem.gnojiva. i ispravno stanje tla. Reci koristiš PRP SOL i Amalgerol u povrću?

 

[grga001]

Ljepo je čuti da netko ima rezulte u praksi upotrebom bioloških stimulatora i aktivatora tla i bilja. Ja, doduše, (još) ne koristim ova dva pripravka iz razloga što sam se opredjelio za EMTehnologiju tvrtke iz Valpova. Koristim njihove pripravke poput EM otopine(efektivni mikroorganizmi), Teerafert boden(smanjuje potrebu za NPK) i ostale pripravke a tu su još u upotrebi i Thiofer i Trifender. Rezultati su očiti i vide se kroz prinose, zdravstveno stanje biljke, smanjenje pesticida i kem.gnojiva. i ispravno stanje tla. Reci koristiš PRP SOL i Amalgerol u povrću?

Apsolutno da. PRP SOL je zapravo jedan "REDBUL" za mikroorganizme tla koje stimulira na ubrzan rad i rezultate. On ustvari preko stimuliranja mikroorganizama povećava iskorištenje P i K iz tla kojih u tlu ionako ima previše vezanih u spojevima koji su nedostupni biljci, ali i povećava razgradnju organske tvari, te stimulira ubrzano stvaranje humusa koji je ionako degradiran u tlu. Količina koju koristim je 200 kg/ha za ratarske kulture i 300 kg/ha za šećernu repu prije sjetve usjeva. Cijena mu je negdje oko cijene NPK 7:20:30. Što se tiče Amalgerola njega obvezno koristim kao okvašivač jer je pun huminskih kiselina koje olakšavaju usvajanje folijarnih gnojiva ili pesticida. Najbolje djeluje u stresnim situacijama kao suša, tuča, bolesti, štetnici i sl. Može se prskati i po golom tlu i tada ubrzava početni porast. Koristim ove proizvode tri godine i svake sam sve zadovoljniji kondicijom i izgledom moga tla. Kod ovih proizvoda mi se sviđa to što nisu baš oni proizvodi koji rade čuda, nego konstantno korištenje istih pomaže tlu da se "olječi" i vrati u proizvodnu funkciju. Prinosi su vrlo dobri. Proizvodi imaju ekološki certifikat.

 

[bobostar]

Apsolutno da. PRP SOL je zapravo jedan "REDBUL" za mikroorganizme tla

Generalno, dobro je da na tržištu ima sve više različitih mikrobioloških preparata, jer nakon fiziklane revolucije (korištenje pluga za oranje tla), slijedila kemijska revolucija (mineralna gnojiva) te je sada red i za mikrobiologiju tla (također vrlo značajaj potencijal).
Međutim, kako su nekad mislili da je dovoljan samo plug (zadnja takva priča pala je u vodu 30-tih prošlog stoljeća; tzv. Dust storm, ima i slika http://en.wikipedia.org/wiki/File:Dust-storm-Texas-1935.png ili na http://en.wikipedia.org/wiki/Dust_Bowl da ne dužim), onda da je dovoljno samo kemije (i to je palo u vodu; problemi nitrata i sl.) ali i sada se pojavljuju neki "novi" glasnici, koji tvrde da je dovoljna samo mikrobiologija... a nije; sve to djeluje samo u sinergiji, i to planskoj. Sve drugo vodi u krivom smjeru.

koje stimulira na ubrzan rad i rezultate. On ustvari preko stimuliranja mikroorganizama povećava iskorištenje P i K iz tla kojih u tlu ionako ima previše vezanih u spojevima koji su nedostupni biljci

To je jedan dio, iz gornjeg uvoda. Nedvojbeno se upotrebom MO iskorištavaju teško topivi (vezani) spojevi, ali samo fosfora (kalija ne). Međutim, da bi se to dogodilo, u tlu mora biti teško topivih fosfata, a to se događa samo kod dugogodišnje upotrebe fosfornih gnojiva (NPK 8:26:26, 5:20:30 i sl.). I pravo se to kod Grge (i ostalih ratara) događa.
Međutim, oni koji kupuju neplodno tlo, nema toga MO koji će "stvoriti" raspoloživi fosfor jer ga jednostavno nema u tlu. I što onda? Razočarenje; preprat koji košta XXX kuna/kg ne vrijedi. Naravno ne vrijedi, jer se ne znaju osnove kemije tla.
Ista je priča sa kalijem. Fiksacija kalija u tlu je isključivo fizikalan proces, vezan uz vodu i teperaturu; vrlo je malo kemije tu. I onda se opet kupi "skupi" preparat; postoji određeni početni učinak (više vezan uz humus, a manje uz kalij) međutim nakon 2-3 godine, preparat "ne djeluje". Pogotovo, kod kultura koje zahtjevaju visoke količine kalija...

ali i povećava razgradnju organske tvari, te stimulira ubrzano stvaranje humusa koji je ionako degradiran u tlu.

Nažalost, nema povratnog učinka. Dobro je poznato na što se razgrađuje humus, i povratka nema. To je ista priča kao i voda. Svi znamo od čega se voda sastoji (H i O), i možemo nabaviti čisti O i H, međutim voda se ne može tako sintetizirati (osim teške vode, ali to je druga priča). Tako je i humus; jednom razgrađen, nema ga više.
Nastanak novog humusa da; ali samo ako ima sirovine (organske tvari). Ukoliko nema organske tvari (ostaci kultura, zelena gnojidba, stajski gnoj) nema tog MO (kako god se on zvao) koji će "napraviti" humus. I opet ista priča; teška mineralna tla, organske tvari ispod 0,5% i "očekivanja" čuda.

....Kod ovih proizvoda mi se sviđa to što nisu baš oni proizvodi koji rade čuda, nego konstantno korištenje istih pomaže tlu da se "olječi" i vrati u proizvodnu funkciju. ...

Znači, da bi MO preparati imali učinka, potrebno je "posložiti" više čimbenika, i onda je učinak nedvojben.
Forsiranje samo "jedne" strane (a toga se načitam u raznim reklamama), neće dati učinka.

 

[farmervg]

Dali je neko koristil preparate firme Ecoland i dali ima kakva saznanja o njima..

 

[DARIJUS]

dokle god bude prikolica štalskog gnoja koštala kolko jedna vreća 7-20-30 il dvije vreće peletiranog organika, il par kila i manje ovih triftreftraf gluparija moja matematika je neumoljiva...

 

[johabica]

Darijus,prijatelju moj,već imam jednog forumskog prijatelja disidenta,ti si mi drugi.Nas će ti svi smatrati zaostalima u vremenu,neprilagodljivima,hi,hi,hi,ha,ha,ha.Dajem carstvo za prikolicu stajskog,a (reći ću malo blaže)pišam na ostala s...a.Dobro,ne baš na sva.:finga::finga::finga:
Oh,što sam zločesta.:roll:

 

[grga001]

Generalno, dobro je da na tržištu ima sve više različitih mikrobioloških preparata, jer nakon fiziklane revolucije (korištenje pluga za oranje tla), slijedila kemijska revolucija (mineralna gnojiva) te je sada red i za mikrobiologiju tla (također vrlo značajaj potencijal).
Međutim, kako su nekad mislili da je dovoljan samo plug (zadnja takva priča pala je u vodu 30-tih prošlog stoljeća; tzv. Dust storm, ima i slika http://en.wikipedia.org/wiki/File:Dust-storm-Texas-1935.png ili na http://en.wikipedia.org/wiki/Dust_Bowl da ne dužim), onda da je dovoljno samo kemije (i to je palo u vodu; problemi nitrata i sl.) ali i sada se pojavljuju neki "novi" glasnici, koji tvrde da je dovoljna samo mikrobiologija... a nije; sve to djeluje samo u sinergiji, i to planskoj. Sve drugo vodi u krivom smjeru.


To je jedan dio, iz gornjeg uvoda. Nedvojbeno se upotrebom MO iskorištavaju teško topivi (vezani) spojevi, ali samo fosfora (kalija ne). Međutim, da bi se to dogodilo, u tlu mora biti teško topivih fosfata, a to se događa samo kod dugogodišnje upotrebe fosfornih gnojiva (NPK 8:26:26, 5:20:30 i sl.). I pravo se to kod Grge (i ostalih ratara) događa.
Međutim, oni koji kupuju neplodno tlo, nema toga MO koji će "stvoriti" raspoloživi fosfor jer ga jednostavno nema u tlu. I što onda? Razočarenje; preprat koji košta XXX kuna/kg ne vrijedi. Naravno ne vrijedi, jer se ne znaju osnove kemije tla.
Ista je priča sa kalijem. Fiksacija kalija u tlu je isključivo fizikalan proces, vezan uz vodu i teperaturu; vrlo je malo kemije tu. I onda se opet kupi "skupi" preparat; postoji određeni početni učinak (više vezan uz humus, a manje uz kalij) međutim nakon 2-3 godine, preparat "ne djeluje". Pogotovo, kod kultura koje zahtjevaju visoke količine kalija...

Nažalost, nema povratnog učinka. Dobro je poznato na što se razgrađuje humus, i povratka nema. To je ista priča kao i voda. Svi znamo od čega se voda sastoji (H i O), i možemo nabaviti čisti O i H, međutim voda se ne može tako sintetizirati (osim teške vode, ali to je druga priča). Tako je i humus; jednom razgrađen, nema ga više.
Nastanak novog humusa da; ali samo ako ima sirovine (organske tvari). Ukoliko nema organske tvari (ostaci kultura, zelena gnojidba, stajski gnoj) nema tog MO (kako god se on zvao) koji će "napraviti" humus. I opet ista priča; teška mineralna tla, organske tvari ispod 0,5% i "očekivanja" čuda.

Znači, da bi MO preparati imali učinka, potrebno je "posložiti" više čimbenika, i onda je učinak nedvojben.
Forsiranje samo "jedne" strane (a toga se načitam u raznim reklamama), neće dati učinka.

Ma ovo je odlična debata. Poštovani Bobostar, ja naime 25 godina radim u poljoprivrednoj proizvodnji i vidio sam svašta što se radilo u polju, vidio sam nekad plodna uništena polja i sl. Tada sam se okrenuo drugim mogućnostima u poljoprivrednoj proizvodnji, ponajprije ekološkom poljoprivrednom proizvodnjom koja je nažalost u RH nikako ne pije vodu zbog mnogih čimbenika ( govorim o površinama od 100 ha koje ja obrađujem ), a zatim nekom kombinacijom svih oblika poljoprivredne proizvodnje. Najviše od svega pazim na tlo jer je ono temelj svega. Stoga sam pročitao dosta knjiga koje se bave tlom i održavanjem tla, kao i ishranom bilja, te stoga smatram da ste u krivu kada kažete da u tlu nema fosfora i kalija. Ja se slažem sa Francuskom, Njemačkom i Mađarskom literaturom koja tvrdi da su tla pregnojena fosforom i kalijem, te da su njihove rezerve takve da se može intenzivno proizvoditi narednih 200-300 godina ( osim kultura poput šećerne repe, krumpira i sl. gdje treba dodati kalija ). Idući za ovom teorijom prije 3 godine izbacio sam P i K gnojiva i nisam se za sada pokajao. Analite tla ( uzorci uzeti poslije pšenice) pokazuju da i danas imam fosfora i kalija dovoljno u tlu, a ovu tešku godinu moji usjevi su dosta dobro podnijeli. Što se tiče organske tvari za humus kojega sam spomenuo sa njiva koje ja obrađujem ne ide ni jedna travčica van, koristim kada mogu zelene gnojidbe. Što se tiče obrade tla zemlju ne okrećem pri oranju jer želim da mi organski ostaci kada se zaoru ostanu u dijelu tla koji ima kisika, tako da time stimuliram proces humifikacije. Sada koliko znam o PRP SOL on nije ni sličan bilo kojim biofiziološkim stimulatorima jer ne sadrži nikakve kiseline ni organske tvari. Sastoji se od kalcijevog i magnezijevog oksida kao nosača, te mikroelemenata nastalih u MIP procesu, jer je otkriveno da određene rodove mikroorganizama u tlu stimuliraju određeni mikroelementi. Znači PRP SOL ima mikroelemente koji stimuliraju nama željene rodove mikroorganizama.
Što se tiče Amalgerola to je klasični biofiziološki aktivator, ali koji takođe ima djelovanje na mikroorganizme tla. Pozdrav svima.

 

[bobostar]

...Stoga sam pročitao dosta knjiga koje se bave tlom i održavanjem tla, kao i ishranom bilja, te stoga smatram da ste u krivu kada kažete da u tlu nema fosfora i kalija.

Definitivno tvrdim da u tlu nema fosfora; vrlo je malo tala na površini planete koje su tijekom svog nastanka (geneze) obogaćena fosforom (fosfor se uglavnom nalazi u dubinskim stijenama). I jedini način da se u tlu poveća količina fosfora je bila gnojidba.
Stajnjak je sadržavao vrlo malo fosfora, i to je bilo dovoljno za nisko prinosne kulture (nekada je primjerice 1 t/ha pšenice bio visok prinos; tada je čak to bila i okopavina).
Kako je genetika stvorila biljke sa visokim potencijalom rodnosti, naglo je povećana i potreba za fosforom (izvor energije; a nema visokog prinosa bez energije).
I tehnologija je dala riješenje; različita fosforna gnojiva; u početku mljevene sirove fosfate (fosforite) pa do trostrukih superfosfata i MAP, DAP i sl.
I ? :scratch
Dogodio se je problem; a to je ona priča na početku; tla u svojoj genezi se ne obogaćuju fosforom.
I naravno, čovjek je tu da mjenja prirodu... i onda počinje gnojidba fosforom (koji je potreban element; ali tehnološki tu ima dosta mjesta za poboljšanja). Posljedica toga je vrlo intenzivna gnojidba fosforom (kao što ste i napisali Francuska, Njemačka,.. ali tu je i Austrija; što su tek oni radili sa fosforom) i onda reakcija tla - inaktivacija, taloženje, problem kalcija, vlage, temperature, razmaka do korijena i i sl. I od 100 dodanih jedinica fosfora biljci na raspolaganju ostaje 1-2 jedinice. I onda u tlu dolazi do gomilanja teško topivih/pristupačnih oblika fosfora.
Ima tu puno priče o fosforu...

...Sada koliko znam o PRP SOL on nije ni sličan bilo kojim biofiziološkim stimulatorima jer ne sadrži nikakve kiseline ni organske tvari. Sastoji se od kalcijevog i magnezijevog oksida kao nosača, te mikroelemenata nastalih u MIP procesu,...

Nažalost niste u pravu. Nedostaje priča o lignosulfonatima, organske tvari koja se dobiva u preradi celuloze (izričito se navodi da je biljnog porijekla; jer lignosulfonati mogu biti i anorganskog porijekla; koriste se u proizvodnji aditiva za beton), a koristi se u proizvodu PRP SOL (tako kaže original brošura) za vezivanje mikroelemenata.
Po toj istoj brošuri, količina organskog C je 50%...
Znači, priča da "ne sadrži nikakve kiseline ni organske tvari" ne drži vodu. :?
Inače, PRP SOL (bar onaj original francuski) sadrži 35% CaO i 8% MgO.

p.s. Vjerovatno opet problem u HRV prijevodu domaćeg distirbutera koji pod svaku cijenu želi "ekskluzivni" proizvod, pa se onda piše da ne sadrži organske tvari, iako se za vezivanje mikroelemenata koriste lignosulfonati.

p.s.s. PRP-Sol je prema francuskim standardima (proizvodi se u Francuskoj) svrstan u osnovna mineralna gnojiva na bazi kalcija i magnezija(NF 44-001)

 

[bobostar]

...Nas će ti svi smatrati zaostalima u vremenu,neprilagodljivima,hi,hi,hi,ha,ha,ha.Dajem carstvo za prikolicu stajskog...

Nadam se zrelog stajskog gnoja :rolleyess:.
Nema ništa loše u zrelom stajskom gnoju; ali primjerice u mojoj široj okolici (20-30 km) nema niti jednog goveda, konja, ovce... ima par kokoši, koja svinja i par koza.
I koliko onda ja mogu sakupiti stajskog gnoja?
Nula.
I što mi onda preostaje? :roll:

 

[grga001]

Definitivno tvrdim da u tlu nema fosfora; vrlo je malo tala na površini planete koje su tijekom svog nastanka (geneze) obogaćena fosforom (fosfor se uglavnom nalazi u dubinskim stijenama). I jedini način da se u tlu poveća količina fosfora je bila gnojidba.
Stajnjak je sadržavao vrlo malo fosfora, i to je bilo dovoljno za nisko prinosne kulture (nekada je primjerice 1 t/ha pšenice bio visok prinos; tada je čak to bila i okopavina).
Kako je genetika stvorila biljke sa visokim potencijalom rodnosti, naglo je povećana i potreba za fosforom (izvor energije; a nema visokog prinosa bez energije).
I tehnologija je dala riješenje; različita fosforna gnojiva; u početku mljevene sirove fosfate (fosforite) pa do trostrukih superfosfata i MAP, DAP i sl.
I ? :scratch
Dogodio se je problem; a to je ona priča na početku; tla u svojoj genezi se ne obogaćuju fosforom.
I naravno, čovjek je tu da mjenja prirodu... i onda počinje gnojidba fosforom (koji je potreban element; ali tehnološki tu ima dosta mjesta za poboljšanja). Posljedica toga je vrlo intenzivna gnojidba fosforom (kao što ste i napisali Francuska, Njemačka,.. ali tu je i Austrija; što su tek oni radili sa fosforom) i onda reakcija tla - inaktivacija, taloženje, problem kalcija, vlage, temperature, razmaka do korijena i i sl. I od 100 dodanih jedinica fosfora biljci na raspolaganju ostaje 1-2 jedinice. I onda u tlu dolazi do gomilanja teško topivih/pristupačnih oblika fosfora.
Ima tu puno priče o fosforu...

Nažalost niste u pravu. Nedostaje priča o lignosulfonatima, organske tvari koja se dobiva u preradi celuloze (izričito se navodi da je biljnog porijekla; jer lignosulfonati mogu biti i anorganskog porijekla; koriste se u proizvodnji aditiva za beton), a koristi se u proizvodu PRP SOL (tako kaže original brošura) za vezivanje mikroelemenata.
Po toj istoj brošuri, količina organskog C je 50%...
Znači, priča da "ne sadrži nikakve kiseline ni organske tvari" ne drži vodu. :?
Inače, PRP SOL (bar onaj original francuski) sadrži 35% CaO i 8% MgO.

p.s. Vjerovatno opet problem u HRV prijevodu domaćeg distirbutera koji pod svaku cijenu želi "ekskluzivni" proizvod, pa se onda piše da ne sadrži organske tvari, iako se za vezivanje mikroelemenata koriste lignosulfonati.

p.s.s. PRP-Sol je prema francuskim standardima (proizvodi se u Francuskoj) svrstan u osnovna mineralna gnojiva na bazi kalcija i magnezija(NF 44-001)

Poštovani, zaista ne bih mogao reći da li je u prošlosti bilo u tlu fosfora ili ne jer se nisam bavio tom problematikom ( mada ću sada to ispraviti ), ali ako računamo da je fosfor biogeni element kojega nema u tlu u dovoljnim količinama po Vašim teorijama tada Vas molim objašnjenje za npr. pojavu šuma tj. ogromne biološke mase za čije formiranje su vjerojatno trebale velike količine fosfora. Ali pustimo to sada svatko od nas proizvođača ima svoju teoriju i viziju poljoprivredne proizvodnje. Naglašavam da evo sada ispred mene stoji Hrvatska verzija kataloga PRP SOL, isprintana Engleska i Francuska verzija (barem koja se nalazi na internetu), te ne vidim nikakvu razliku u istoj. Lignosulfati nisu spomenuti, ali ako je zaista tako kako Vi kažete ( neću sporiti ) oni služe kao nosač, a ne kao osnova koja odrađuje određeni posao, a za njih stručni radovi u Hrvatskoj kažu da nemaju nikakvo štetno djelovanje u tlu. Dalje što se tiče Vaše izjave da je količina organskog C preko 50 % molim Vas provjerite jer piše "Topivost ugljika 50" što se može rastumačiti da formiranje humusa koristi 50 % C koji bi inače završio u atmosferi kao CO2 ili staklenički plin koji je inače vrlo štetan što vjerovatno znate. Pošto sam sudjelovao u projektu smanjeja onečišćenja u poljoprivredi u kojem se radilo na povećanju stvaranja količine humusa u tlu kao čimbenika vezanja slobodnog C mogu slobodno ovu informaciju tumačiti kao vrlo pozitivnu.
Što se tiče fosfora niste osporili činjenicu da se danas u tlima intenzivne poljoprivredne proizvodnje u biljkama nedostupnim oblicima nalaze velike rezerve fosfora. Poznato je da takav fosfor ipak može biti biljkama pristupačan kroz djelovanje gljive mikorize koju na svome korjenu ima svaka biljčica koja nikne na zemlji. Kao što sam naglasio PRP SOL stimulira nama korisne gljive tako i mikorizu... Zaista mi je užitak ova rasprava i puno pozdrava.

 

[DARIJUS]

Nadam se zrelog stajskog gnoja :rolleyess:.
Nema ništa loše u zrelom stajskom gnoju; ali primjerice u mojoj široj okolici (20-30 km) nema niti jednog goveda, konja, ovce... ima par kokoši, koja svinja i par koza.
I koliko onda ja mogu sakupiti stajskog gnoja?
Nula.
I što mi onda preostaje? :roll:

Kupiti kamion gnoja tam di ima?
:lol:

 

[johabica]

Eto,nama na primjer gnoj dovoze šleperom.Ili kamionom i prikolicom.Jedan peradarnik ili jedan šleper za 1200 kn.Dovoljno za hektar i pol.A peradarnici su tridesetak km od nas.

 

[Kontam]

Koliko to košta kad se koristina jumbo vreće?
http://www.tabor24.com/PRP-SOL-nawoz-mineralny-part-for-a-farm-machine-other/g/190477/2

 

[bobostar]

Kupiti kamion gnoja tam di ima?
:lol:

I platiti prijevoz 3x skuplje od materijala koji se vozi... . Po nekoj jednostavnijoj računici, dovoz stajskog gnoja preko 50 km je neisplativ (čak je i 30-tak već upitno).
8)

 

[bobostar]

... tada Vas molim objašnjenje za npr. pojavu šuma tj. ogromne biološke mase za čije formiranje su vjerojatno trebale velike količine fosfora.

Vrlo jednostavno. Istina je da šume formiraju velike količine biomase; ali kroz dugo vremensko razdoblje (uporedite brzinu godišnjeg porasta rajčice i hrasta) pa je godišnji utrošak vrlo mali. Zatim tu je i dubina korijena; koji kod većine drveća ide dublje od dubine tla (znači ulazi u matični supstrat; kako sam prije jednostavno naveo; dubinsku stijenu, u kojoj se nalazi dosta primarnih minerala u kojima ima ipak nešto fosfora) i na kraju i mikorizu koju ste spomenuli (koja je kod šumskog drveća izuzetno važna; upravo zbog iskoristivosti fosfora).

..ispred mene stoji Hrvatska verzija kataloga PRP SOL, isprintana Engleska i Francuska verzija (barem koja se nalazi na internetu), te ne vidim nikakvu razliku u istoj. Lignosulfati nisu spomenuti

Evo slike iz engleske verizije (str. 17):

Znači ima; jedino je nekorektno jer nije naveden postotak.
Isto tako podvučeno je i oko "topivog ugljika".

Dalje što se tiče Vaše izjave da je količina organskog C preko 50 % molim Vas provjerite jer piše "Topivost ugljika 50" što se može rastumačiti da formiranje humusa koristi 50 % C koji bi inače završio u atmosferi kao CO2 ili staklenički plin koji je inače vrlo štetan što vjerovatno znate.

Ma slažem se sa vama, ali je taj pojam "topivost ugljika" vrlo nespretan. Ugljik (C) nije topiv u vodi, i bilo bi korektnije navesti ukupnu količinu ugljika (C) u proizvodu, i onda je priča čista.
Stručno postoji pojam "vodotopivi ugljik" i cijela priča i tome; ali je to samo dodatno zapetljavanje, već zapetljane priče. Evo i slike:


A i definicije na engleskom: The term water soluble organic carbon (WSOC) was defined as the entire pool of water soluble organic carbon either sorbed on soil or sediment particles or dissolved in interstitial pore water. The potential of soil and sediment for providing DOC to natural waters depends on the content and the sorption coefficient of the WSOC.

U svakom slučaju PRP SOIL sadrži organsku tvar (nije točno deklarirano koliko) i topivost ugljika je 50; što bi se laički moglo rastumačiti, da upravo polovina ukupnog ugljika je topivo i može se iskoristiti u sintezi humusa.

...takav fosfor ipak može biti biljkama pristupačan kroz djelovanje gljive mikorize koju na svome korjenu ima svaka biljčica koja nikne na zemlji....

Mikoriza je još jedan dio mikrobilogije tla (uglavnom gljivice roda Glomus sp., ali ima ih još) te se mogu nabaviti kao mikrobiloški preparati. Zanimljivo je da je to u šumarstvu stvar koja se već dugo koristi (pogotovo kod formiranja novih šuma), međutim u poljoprivredi nikako da više "zaživi".

Zanimljivo je kada se govori o tlu, da većina govori o mediju koji je sastavljen od tri faze (krute; tlo - tekuće; voda - zrak) a zaboravljaju i 4 fazu a to su organizmi koji žive u tlu (viši; manje bitni i niži, vrlo bitni - bakterije, gljive, aktinomiceti, alge i virusi).
Tek je onda slika kompletna.
8)

 

[johabica]

Ne bih se htjela mješati u raspravu,ja sam samo jedan mali proizvođač blizu kraja svoga proizvođačkog puta,stručni dio proizvodnje mi je stran,u praktičnom sam svijesna da još uvijek imam što naučiti,pa me zanima jedna stvar-pokraj toliko razmišljanja i analiza na ovakvim temema,zašto još nikome nije palo na pamet prilikom kalkulacije gnojidbe uzeti u obzir hranjiva koja su ostala raspadanjem ostataka biomase nakon žetve kulture.Jer žetvom se pobire plod,a sve ostalo se vraća zemlji-slama,kukuruzovina,cima,lišće repe,stablijke paprike...Sve to sadrži i makro i mikro elemente,prerađene,raspadom lijepo servirane slijedećoj kulturi.Nije li upravo zato svaka kultura sađena nakon zaoravanja raznih leguminoza,zapravo bilo čega što ima veliku masu tako lijepa i dobrorodeća i bez nekih velikih gnojidbenih intervencija.

 

[siki]

Ljepo je čuti da netko ima rezulte u praksi upotrebom bioloških stimulatora i aktivatora tla i bilja. Ja, doduše, (još) ne koristim ova dva pripravka iz razloga što sam se opredjelio za EMTehnologiju tvrtke iz Valpova. Koristim njihove pripravke poput EM otopine(efektivni mikroorganizmi), Teerafert boden(smanjuje potrebu za NPK) i ostale pripravke a tu su još u upotrebi i Thiofer i Trifender. Rezultati su očiti i vide se kroz prinose, zdravstveno stanje biljke, smanjenje pesticida i kem.gnojiva. i ispravno stanje tla. Reci koristiš PRP SOL i Amalgerol u povrću?

Kad spominješ Em dali ti je ovo poznato.
Citat:
EM-tehnologija-jedna od najperspektivnijih pravaca razvoja proizvodnje u agraru XXl veka, je primena Efektivnih Mikrorganizama. Osnivač EM tehnologije je japanski profesor, mikrobiolog Teruo Higa. Taj naučnik je, 1988 godine, uspeo da stvori super složen kompleks korisnih bakterija, kojeg je nazvao EFEKTIVNIM MIKROORGANIZMIMA (EM); odatle i potiče naziv- "EM-tehnologija". potekla u Japanu, EM-tehnologija je danas priznata i, u mnogim državama sveta, ona predstavlja deo nacionalne politike. Broj takvih država postojano raste.
1988.g.ruski naučnik, doktor medecinskih nauka, Pjotr Ajuševič Šabljin je na osnovu anabiotskih mikroorganizama, bajkalskog ekosistema stvorio ruski EM preparat, koji je po nekim pokazateljima čak i prevazišao japanski analog.
Taj, ruski preparat je koncentrat u tečnom stanju. u kojem je uzgojeno više od 80 sojeva glavnih anabiotskih (korisnih) mikroorganizama, koji se u prirodi nalaze u zemljištu.Preparat ne sadrži genetsko izmenjene mikroorganizme. Karakteristično za EM-preparat je to. što on predstavlja čvrstu zajednicu aerobnih i anaerobnih mikroorganizama. I jedni i drugi, bez obzira na različite oblike života, obitavaju u jednoj sredini u režimu aktivne razmene izvora hrane. i to tako da produkti metabolizma jedne grupe predstavljaju hranu onoj drugoj grupi, pri čemu dolazi do akomulacije pozitivnih osobina ujedinjenih mikroorganizama.
Ovi mikroorganizmi pri unošenju u zemljište aktiviraju lokalnu saprofitnu mikrofloru, koja prerađuje organski otpad u oblik koji je za biljke lako dostupan i lako se koristi. Pri tom nastaju raznovrsne, fiziološki aktivne, materije-fermenti, amonokiseline,vitamini, biofungicidi i dr. koji direktno ali i indirektno utiču na rast i razvoj biljaka, i obavljaju čitav niz funkcija za zaštitu biljaka od bolesti i na sanaciji zemljišta

 

[bobostar]

...Karakteristično za EM-preparat je to. što on predstavlja čvrstu zajednicu aerobnih i anaerobnih mikroorganizama. I jedni i drugi, bez obzira na različite oblike života, obitavaju u jednoj sredini u režimu aktivne razmene izvora hrane....

KOd nas stari ljudi kažu "Papir svašta trpi"; a mi koji smo malo mlađi, možemo reći "Internet još više". :butthead:

... aerobnih i anaerobnih mikroorganizama.....

Temeljena razlika između ove dvije grupe MO je način korištenja kisika; aerobnima je nužno potreban (žive u uvjetima viška kisika; oksidacije) a ovi drugi; anaerobni su suprotnost (žive u uvjetima redukcije; kisik im smeta).
Praktičan primjer u praksi je mineralizacija (razgradnja) humusa u tlu.
Kada se tlo ore, rahli, povećava mu se kapacitet za zrak (zato se na kraju krajeva tla i oru) povećava se aktivnost i broj aerobnih MO, dolazi do razgradnje humusa (huminske kiseline, fulvo kiseline, humati) i biljka to kasnije iskorištava u vlastitom metabolizmu (nažalost, tako se i smanjuje količina humusa u tlu i smanjuje se plodnost tla).
Primjer toga kod nas su černozemi (Istočna Slavonija), koji su nekada imali i blizu 10% humusa (oranje zapregom; plitko) ali sada imaju sve manje humusa, polako padaju već ipsod 5% (jer su u polje ušli veliki traktori, koji oru značajno dublje, time rahle tlo, unose zrak-kisik i značajno raste broj i aktivnost aerobnih mikroorganizama).
Anaerobni su sušta suprotnost; ima ih puno u zbijenim, vlažnim tlima, jer im odgovaraju reduktivni uvjeti u tlu (manjak kisika).
Jednostavnom matematikom rečeno: aerobni+anaerobni = 100.
Ako su aerobni 90, onda anaerobni mogu biti samo 10 (90+10=100). Ne može nikako biti aerobni 90 i anaerobni 50; jer je to više od 100.

Jedan od primjera su bakterije iz roda Azotobacter. Nesimbiotska bakterija (znači živi i radi samostalno ), može po 1 ha sintetizirati od 50-100 kg čistog N, ali je isključivi aerob. Bez kisika rezultat rada je 0 (slovima: nula).
Može se kupiti kao čista kultura.
Evo da puno ne pričam ima na wikipediji: http://en.wikipedia.org/wiki/Azotobacter

A evo i jedne slike:


I onda se primjeni na nekom zbijenom tlu, bez dovoljne količine zraka, neprimjerene pH vrijednosti i nedostatka kalcija... i onda preparat ne valja. Naravno, uvijek je kriv onaj drugi, a ne vlastito neznanje.

Da netko ne misli da sam protiv MB preparata; štoviše, KORISNI SU I NUŽNI u poljoprivrednoj proizvodnji; ali mi već pomalo počinje ići na onu stvar...:?; gluposti koje kruže u raznoraznim reklamama (i papirnatim i na internetu). :madmana:

 

[siki]

Eh moj doktore meni se više povraća od svih mogućih bio nebio i drugih stimulatora regulatora emova i svega drugog. Trenutno koristim četiri preparata koji su se dokazali barem kod mene. Ovo sa EM-om sam postavio zato što skoro na svim forumima se reklamiraju da stvaraju čuda bez oranja bez gnojiva itd. najljepše mi je kad kažu da nije potrebno gnojiti a istovremeno kažu kojiko su bacili komposta koje je jedna vrsta gnojiva, ni ja svoju zemlju ne orem nego idem sa gruberom i frezom tako da mi humus ostaje tu negdje u blizini. Nisam ti ja stručna osoba ali moram biti bezobrazan pa reći da su to sve sranja što se reklamiraju a da se nigdje ne spominje analiza zemljišta koja je po meni osnovni i prvi korak u korištenju bilo čega pa tako i EM-ova i EM-ića. Bez analize možemo mi i radit šta hoćemo ali??? kako moj susjed kaže "ja to tako napravim pa možda pogodim".