Poboljšivači tla, biološki stimulatori ....

[plevak]

Evo kada se već govori o vodi, mješanje sa sviježom vodovodnom vodom je vrlo loša opcija, jer vodovodna voda sadrži klor, koji je jaki antiseptik.
Znači, paziti i na to.

Da, naravno, za povrće u ssvakom pogledu koristim vodu iz hidrofora. Inače jučer sam izmiješao mađarski trifender i na površini se u recimo na debljini od oko milimetar pojavila nešto kasnije jako sitna pjena, odnosno vrlo sitno mjehurići u tankom sloju. Izgledalo je kao recimo ono kad voda jako dugo stoji pa je toplo i gore se onda vidi tanki sloj sluzi algi sa mjehurićima. To je za oko sat vremena nestalo i ostalo samo u tragovima.

 

[JOHABI]

Otkud ta informacija da treba odstajati 24 sata, Piše u uputstvu ili ??

Minimalno 24 sata pa do 48 sati treba odstajati i onda ga koristiti.Predrag učim i opet učim pa iako imam godina, ali ću učiti do kraja života.Uvijek će biti novosti pa je to za mene cijeloživotni izazov.Mislim da će ti sa trifenderom biti sve uredu jer je kod mene za sada posađena paprika pokazala veliko zanimanje da ide prema nebu(za sada nema uvenuća)
POZZ

 

[PetullaRZ]

Trifender je isprobana i djelotvorna gljiva Trichoderma asperellum i sigurno rješava štetne gljive u tlu, koristim je već treću godinu. Što se tiče ostalih bioloških pripravaka tu su stimulatori rasta: bakterije Thiobacillus spp - Thiofer i Lactobacillus casei - EM organizmi, pa bioinsekticidi, još nam fali samo bioherbicid.

 

[dane001]

Trifender je isprobana i djelotvorna gljiva Trichoderma asperellum i sigurno rješava štetne gljive u tlu, koristim je već treću godinu. Što se tiče ostalih bioloških pripravaka tu su stimulatori rasta: bakterije Thiobacillus spp - Thiofer i Lactobacillus casei - EM organizmi, pa bioinsekticidi, još nam fali samo bioherbicid.

bioinsekticid?

 

[PetullaRZ]

bioinsekticid?

Da, to je Baturad WP, Biobit WP ili Bt-Kurstaki WP za suzbijanje gusjenica(ličinki) štetnih leptira, pa tu spadaju i razne ljepljive ploče, feromonske lovke za razne štetnike.

 

[dane001]

Da, to je Baturad WP, Biobit WP ili Bt-Kurstaki WP za suzbijanje gusjenica(ličinki) štetnih leptira, pa tu spadaju i razne ljepljive ploče, feromonske lovke za razne štetnike.

a jel ima šta za lisne uši,recimo kod breskve?

 

[PetullaRZ]

a jel ima šta za lisne uši,recimo kod breskve?

Žao mi je ali nije mi poznato, možda onaj narodni pripravak sa koprivom? Ali ako probaš jedan dio breskvika prskati sa Thioferom moglo bi pomoći jer zbog svoje kisele reakcije neki ga nametnici izbjegavaju(crveni pauk primjerice)

 

[dane001]

Žao mi je ali nije mi poznato, možda onaj narodni pripravak sa koprivom? Ali ako probaš jedan dio breskvika prskati sa Thioferom moglo bi pomoći jer zbog svoje kisele reakcije neki ga nametnici izbjegavaju(crveni pauk primjerice)

nemam problema s time za sada,jedino kornišone nebi bilo loše,njih voli papati.

 

[Kontam]

Basamid ponovo vraćen u upotrebu u EU. Kažu ne mogu bez njega i neka ga izvole vratiti. I vratili ga

 

[daki]

Nekoliko godina sam radio sa mikrobiološkim pripravcima i moja iskustva su slijedeća. Deklarirana količina mikroorganizama na etiketi nije uopće važna, već uvjeti u kojima se taj proizvod proizvodi i način skladištenja i čuvanja do same aplikacije proizvoda u zemlju, a najvažnije od svega je ta taj proizvod nije star, jer mikrobiološki proizvodi imaju dosta kratak rok trajanja. Tako da već nakon par mjeseci deklarirana količina mikroorganizama ne može biti ista. Svaka gljivica ili bakterija u proizvodu je u stanju mirovanja. Kad se radi o sporogenim organizmima situacija je malo bolja jer spore ostaju neaktivne do uspostavljanja uvjeta za njihovu aktivaciju, dok asporogeni organizmi tokom neadekvatnoga čuvanja odumru u potpunosti i na kraju ni ne dođu u zemlju. Mnogi proizvođači ovakve proizvode rade skoro u kućnim uvjetima (nekoliko inoksica i nešto polu-profesionalne opreme) što sigurno nije dobro, jer ako nije postignuta apsolutna higijena i sterilni uvjeti proizvodnje, nitko ne može garantirati za takav proizvod. U Mađarskoj postoji samo jedna tvornica koja ima kapacitet i uvjete za proizvodnju ovakvih proizvoda i oni to rade uslužno za više proizvođača.
Druga stvar je ta da kad su uvjeti povoljni, mikroorganizmi se razmnožavaju nevjerojatnom brzinom, tako da na primjer od aplicirane litre jednog mikro biološkog gnojiva na ha dobije se oko 10t/ha organske tvari od izumrlih tijela mikroorganizama godišnje. Koncept uporabe mikrobioloških sredstava je sasvim različit od uporabe kemijskih. Kao i samo povrće i mikroorganizmi imaju svoje zahtjeve za uvjete opstanka (tko je radio kefir doma, zna o čemu pričam). Stoga svako tko kreće u korištenje ovih proizvoda neka obrati pozornost na slijedeće:
- Prouči morfologiju mikroorganizama u proizvodu i prouči njihove idealne uvjete života.
- Dobro pazi na rok trajanja. Znači da ako je rok trajanja 6 mjeseci ne kupuje proizvod stariji od 3 mjeseca i manje. Jer na kraju ovog roka vjerojatno je ostalo još vrlo malo preživjelih mikroorganizama.
- Napravi probu sam, kako bi se uvjerio u kvalitetu i učinak proizvoda (razlika je vidljivija naspram kontrole u lošim godinama kad je suša i ostali problemi).
- Ne baca uzalud novac ako nije spreman u potpunosti pratiti smjernice pravilnog korištenja ovih proizvoda, jer neće biti prevelikoga učinka.
- Ne očekuje da će se dogoditi čudo ako aplicira ovakav proizvod, a sve ostalo ne valja.
- Ne cijeni kvalitetu po tome dali proizvod pjeni ili šušti dok se miješa. Mora na proizvodu točno pisati kakve je boje i mirisa i ako treba postojati vrenje pri mješanju sa vodom isto mora biti navedeno u uputama rada. Ja sam radio sa proizvodima koji kad su šuštili, smrdili i vreli, bili su pokvareni.

Pozdrav svima!

 

[dane001]

Druga stvar je ta da kad su uvjeti povoljni, mikroorganizmi se razmnožavaju nevjerojatnom brzinom, tako da na primjer od aplicirane litre jednog mikro biološkog gnojiva na ha dobije se oko 10t/ha organske tvari od izumrlih tijela mikroorganizama godišnje.

de pojasni ovo malo,10 tona?

 

[daki]

Druga stvar je ta da kad su uvjeti povoljni, mikroorganizmi se razmnožavaju nevjerojatnom brzinom, tako da na primjer od aplicirane litre jednog mikro biološkog gnojiva na ha dobije se oko 10t/ha organske tvari od izumrlih tijela mikroorganizama godišnje.

de pojasni ovo malo,10 tona?

Pokušat ću objasniti najbolje što znam pošto nisam mikrobiolog. Pa recimo bakterije genoma Azotobacter sadržane u većini mikrobioloških gnojiva je promjera veličine otprilike 1-2 mikrometra (što znači da je prilično velika) razmnožava se putem dijeljenja, a ciklus koliko se sjećam traje oko 12 sati. Možete izračunati koliko je to ciklusa u godini (vegetaciji neke biljne kulture). Kako bi se namnožile ove bakterije u dovoljnom broju najbolje je aplicirati ih u rano proljeće, bez razlike kad se sadi kultura. Za dijeljenje i sazrijevanje novih jedinki potrebni su povoljni uvjeti (ph, temperatura itd.) Znači ovakvim tempom eksponencijalnog razmnožavanja u povoljnim uvjetima namnoži se ogroman broj bakterija u tlu koje u toku svog razvoja oslobađaju enzime, fiksiraju dušik itd. One kao i svi organizmi imaju svoj životni vijek nakon čega odumiru i procesom humifikacije ostavljaju organsku tvar u tlu. Dalje bakterije vrše ubrzanu humifikaciju organske tvari (nezrelog stajnjaka, biljnih ostataka i sl.) koja samo u takvom obliku je korisna i dostupna biljkama. Preduvjet za dobro funkcioniranje mikrobioloških sredstava i jedno od ključnih stvari za dobar učinak, je ta da u tlu ima dovoljno organske tvari (>1%).
Nadam se da sam nešto malo pojasnio. Ali kako rekoh nisam mikrobiolog i možda ovo što sam napisao zvuči smiješno, ali neznam bolje objasniti.

 

[JOHABI]

Pokušat ću objasniti najbolje što znam pošto nisam mikrobiolog. Pa recimo bakterije genoma Azotobacter sadržane u većini mikrobioloških gnojiva je promjera veličine otprilike 1-2 mikrometra (što znači da je prilično velika) razmnožava se putem dijeljenja, a ciklus koliko se sjećam traje oko 12 sati. Možete izračunati koliko je to ciklusa u godini (vegetaciji neke biljne kulture). Kako bi se namnožile ove bakterije u dovoljnom broju najbolje je aplicirati ih u rano proljeće, bez razlike kad se sadi kultura. Za dijeljenje i sazrijevanje novih jedinki potrebni su povoljni uvjeti (ph, temperatura itd.) Znači ovakvim tempom eksponencijalnog razmnožavanja u povoljnim uvjetima namnoži se ogroman broj bakterija u tlu koje u toku svog razvoja oslobađaju enzime, fiksiraju dušik itd. One kao i svi organizmi imaju svoj životni vijek nakon čega odumiru i procesom humifikacije ostavljaju organsku tvar u tlu. Dalje bakterije vrše ubrzanu humifikaciju organske tvari (nezrelog stajnjaka, biljnih ostataka i sl.) koja samo u takvom obliku je korisna i dostupna biljkama. Preduvjet za dobro funkcioniranje mikrobioloških sredstava i jedno od ključnih stvari za dobar učinak, je ta da u tlu ima dovoljno organske tvari (>1%).
Nadam se da sam nešto malo pojasnio. Ali kako rekoh nisam mikrobiolog i možda ovo što sam napisao zvuči smiješno, ali neznam bolje objasniti.

Za mene prijatelju nije nimalo smiješno, već ti hvala na trudu,a meni osobno je sada puno jasnije kako funkcioniraju bakterije.
Pozdrav!

 

[outlanderzg]

Kaj budemo s ovom najavljenom hladnoćom? S kojim preparatom planirate ići da presadnice lakše prebrode pad temperature? Drin, poliamin, hungavit...?

 

[siki]

Kaj budemo s ovom najavljenom hladnoćom? S kojim preparatom planirate ići da presadnice lakše prebrode pad temperature? Drin, poliamin, hungavit...?

Prijatelju kako kod tebe ide sa proizvodnjom šta koristiš od ovog što si naveo ja koristim Poly Amin i Drin i mogu reći da je poliamin jako dobra stvar a Drin je opaka stvar Hungavit nisam još koristio pa nemogu ništa o njemu ali bi bilo dobro da doktor bobostar kaže svoje mišljenje o ova dva preparata pošto ih nitko do sada nije usporedio ni sa čim ustvari govorito je pojedinačno o raznim preparatima a nikakve usporedbe pa bi bilo dobro čuti i neko stručno mišljenje kako to izgleda kad se preparati usporede što se više preparata usporedi to bolje. Svatko koristi recimo "svoj" preparat i smatra da je najbolji a nemora biti da je u pravu.

 

[outlanderzg]

Prijatelju kako kod tebe ide sa proizvodnjom šta koristiš od ovog što si naveo ja koristim Poly Amin i Drin i mogu reći da je poliamin jako dobra stvar a Drin je opaka stvar Hungavit nisam još koristio pa nemogu ništa o njemu ali bi bilo dobro da doktor bobostar kaže svoje mišljenje o ova dva preparata pošto ih nitko do sada nije usporedio ni sa čim ustvari govorito je pojedinačno o raznim preparatima a nikakve usporedbe pa bi bilo dobro čuti i neko stručno mišljenje kako to izgleda kad se preparati usporede što se više preparata usporedi to bolje. Svatko koristi recimo "svoj" preparat i smatra da je najbolji a nemora biti da je u pravu.

Kod mene je posla od jutra do mraka. Zadnja dva dana pripremamo zemlju i postavljamo folije. Žurimo se da završimo prije ove kiše. I na ovu zemlju sam išo s trifenderom. Ja sam do sada većinom koristio poliamin i dosta sam zadovoljan. Povrće vidljivo živne nakon primjene. Ove godine probam još par i napravim usporedbu. Čuo sam da je hungavit sličnog sastava kao i poliamin, samo jeftiniji, jel to točno ili nije nemam pojma.

 

[bobostar]

Prijatelju kako kod tebe ide sa proizvodnjom šta koristiš od ovog što si naveo ja koristim Poly Amin i Drin i mogu reći da je poliamin jako dobra stvar a Drin je opaka stvar Hungavit nisam još koristio pa nemogu ništa o njemu ali bi bilo dobro da doktor bobostar kaže svoje mišljenje

Eto, "dr.bobo" se upravo jučer vratio sa stručne posjete jednom od vodećih proizvođača mikrobiloških gnojiva danas (misli se na globalnom nivou) Elep Biotechnologies, koji je dio Sacom grupe (jedan od razloga posjete je i početak radova na novoj tvornici, urpavo za mikrobiološka gnojiva u mjestu Larino, pokrajna Molise).
Sve u svemu, tehnološki i komercijalno vrlo zanimljivi proizvodi.
Radi se o preparatima na bazi mikoriznih gljivica roda Glomus sp. te različitih bakterija; točnije rizobakterija iz roda Trichoderma, Clonostachys, Streptomyces, Pseudomonas, Bacillus, Pochonia, Arthrobotrys, Beauveria, Metarhizium i Lecanicillium lecanni (što pojedinačno, što mješavine).
Učinak vrlo širok i djelotvoran; a najčešće se grupiraju kao biognojiva, bioaktivatori i biopesticidi (u eng. je to pojam bioprotector, dok je ovaj prijevod biopesticid malo nespretan). Radi se o dobrom učinku na razne patogene organizme; Vertilicilum, Pythium, Rhizoctonia, Fusarium, Sclerotinia; na nematode i dr.
Komercijalizacija?
Da, bit će i toga, ali zbog specifičnosti samog proizvoda potrebna je dobra priprema (više od cijene, bitna je kvaliteta proizvoda, ali isto tako nema prodaje MAGLE), ali o tome negdje drugdje (ipak se tu ne dopušta reklamiranje).
Onaj drugi tehnički dio predstaviti ću uskoro; što tu na forumu što na portalu....

 

[siki]

Dr.Bobo mislio sam na usporedbu sredstava ali pošto toliko toga ima to vjerovatno i nije tako jednostavno. Ali važnije mi je da netko tko je stručan da kaže svoje mišljenje o nekom proizvodu koje neće biti pristrano a koje će meni kao i mislim mnogima drugim pomoć da svoju proizvodnju poboljšaju i unaprijede. Ako izlazi novi proizvod koji kako kažeš nema magle to će mama svima biti jako dobro pogotovo ako možemo dobit informacije iz prve ruke a da su bez dodataka i napuhivanja. Sada ćemo čekat da vidimo šta je to.

 

[oki198713]

pozz

Da pitam danas sam kupio folijarno gnojivo Herbagreen basic dali netko ima iskustva rada s njime?

 

[Goran81]

Agrostemin je najbolje folijarno gnojivo ikad proizvedeno, dok ga je moja obitelj nekada koristila u povrtlarstvu prinosi i kvaliteta su bili i do 50 posto veći nego bez njega. Proizvodi se u Srbiji, vrlo rijetko se može naći u HR, potaknuli ste me da se opet raspitam o njemu.