• Poštovani posjetitelju, za korištenje svih mogućnosti koje Poljoprivredni Forum omogućuje, predlažemo ti da se registriraš. Besplatno je i tvoja privatnost je potpuno zaštićena. Registracija ti omogućuje pristup svim kategorijama i temama, mogućnost pristupa privicima u postovima (slike, video, tutorijali, uputstva itd), pristup malom oglasniku, direktnu komunikaciju s članovima putem privatnih poruka, automatsko praćenje tema od interesa i još mnogo toga. Veselimo se tvojoj prijavi! ❤️

Sadnja voćaka i izbor voćne vrste

  • Temu pokrenuo larisarubia
  • Datum prvog posta

zvonis01

Član
Tu od
2 Ožu 2009
Poruka
792
Re: Sadnja voćaka

pa trebaš napisati gdje se to nalazi,vidjeti što uspjeva u okruženju,-mandarine ne idu baš najbolje u gorskom kotaru,jeli-dali nešto znaš o onome što bi sadio i što bi volio imati,ako ima mrazeva nemože nešto osjetljivo-breskve,kajsije......koliko je blizu šuma,koliko visoka??????????????????? :scratch :scratch :scratch :scratch :scratch
 

powershift

Dobro znana faca
Tu od
13 Stu 2007
Poruka
2,912
Re: Sadnja voćaka

Nadmorska visina je oko 22o m, agrumi ne dolaze u obzir, samo jabuka, sljiva kruska, orah itd.
Nalazim se u BiH, kod Doboja. Suma je prilicno visoka.
 

zvonis01

Član
Tu od
2 Ožu 2009
Poruka
792
Re: Sadnja voćaka

nadmorska visina ok za šljivu i jabuku-uvijet ograda,jabuka zahtjevnija od šljive,orah dugo čekaš,vidi što od nabrojanog uspjeva u okolini,vjerovatno je već netko probao što ide a što ne.jabuka na žicu možeš staviti više od šljive,probaj skontati što bi htio a za ostalo ćeš dobiti savjete,za to smo tu :D :D
 

powershift

Dobro znana faca
Tu od
13 Stu 2007
Poruka
2,912
Re: Sadnja voćaka

Uglavnom znam st okolo uspijeva, samo neznam sto od tog moze u manjku svjetlosti zbog sume
 
N

nekontam

Guest
Re: Sadnja voćaka

VOĆKA TREBA svjetlosti (Sunca) zbog fotosinteze,što je više u sijeni to manje rodi i kasnije zrije
 

powershift

Dobro znana faca
Tu od
13 Stu 2007
Poruka
2,912
Re: Sadnja voćaka

To znaci da to zemljiste nemogu iskoristit za voce,
 
A

asfaloth

Guest
Re: Sadnja voćaka

Jonathan kaže:
Pozdrav!
Novi sam na forumu i zanima me nekoliko stvari.
Dakle, planirao sam u jesen zasaditi neki manji amaterski voćnjak ali zbog faksa i obaveza nisam stigao. Znam da većina voćara preporučuje jesensku sadnju, a tek onda proljetnu.
Mene zanima dal se sadnja može obaviti sada jer su vremenski uvjeti gotovo identični onim jesenskim?

Sve dok vremenski uvjeti dozvoljavaju moguća je i sadnja voćaka, samo treba paziti da ne bi odmah poslije sadnje nastupile jako niske temperature. Obavezno kod jesenske sadnje (a tako i kod sadnje tokom zime) je postavljanje armature, da ne bi palo puno snijega pa da se voćke ne bi polegle na tlo i popucale(ali ovisi o tome kakve sadnice sadiš). Razlika između jesenske i proljetne sadnje ti je u tome da voćka ima duži period od sadnje do početka rasta za prilagodbu i u tome je jedina prednost jesenske sadnje.
 
A

asfaloth

Guest
Re: Sadnja voćaka

powershift kaže:
Pozdrva, imam jednu manju parcelu koja je brdovita nagnut prema jugu,povrsine oko 800m2.Nije pogodna za ratarstvo, pa sam mislio da je upotrijebim za mini voćnjak, ali tu postoji problem, sa istocne i južne strane je okružena šumom, pa me zanima mogu li tu biti neke voćke i koje.Ako ne može voće, u obzir dolazi i drugi rpijedlog samo da to nekako iskoristim, a ne da se korovi.

Ako ti je parcela okrenuta S-J onda je jako pogodna za voćarstvo, ali iz osobnog iskustva znam da blizina šume nije dobra. evo ja imam jedan voćnjak kraj šume i u redovima koji se nalaze kraj šume vodim veliku bitku sa raznim štetočinama, insektima i bolestima. Jer lisne uši prezimmljuju na nekim biljkama koje rastu u šumi. isto tako je i s pepelnicom i fuzikladijem. Ali sad seve ovisi kakva je šuma, znači visine, koje biljke rastu i tako. najbolje ti je iskoristit tu parcelu za lješnjake ili orahe. Jeste da kod oraha moraš dugo čekati na rod, ali zato ne moraš puno raditi s njima. A kod lješnjaka bi ti jedini problem bile možda neke bolesti i štetnici koji se nalaze u šumi.
A kaj se tiče fotosinteze: jeste da je biljci potrebno svijetlo za fotosintezu, ali pod tim se ne misli direktna svjetlost nego određeni dio svjetlosnog spektra, tako da je dobro da biljka ima puno svjetlosti, ali nije od "životne važnosti" da ima direktnu svjetlost. Evo npr kod jabuka baš treba puno svjetlosti, prvenstveno zbog boje plodova. Isto vrijedi za svako koštunićavo voće. Ali kod oraha i lješnjaka nije potrebna direktna svjetlost jer jako dobro iskorištavaju svjetlosni spektar.

tako da sam ja mišljenja da se orjentiraš na nekvu takvu proizvodnju.
 

powershift

Dobro znana faca
Tu od
13 Stu 2007
Poruka
2,912
Re: Sadnja voćaka

hvala, tako nesto cu iskombinirati, prve redove do sume orah i ljesnjak, a visocije drugo voce.
 
G

Grofvon

Guest
Re: Sadnja voćaka

A kalkulacija divljih svinja za orah i lijesku!?
 
A

alenp

Guest
sadnja voćaka

1. mogu li se voćke saditi najesen i ako da, koje i postoji li nešto po čemu se sadnja razlikuje od sadnje u proljeće?

2. postoji li negdje za kupiti trogodišnje voćke, tj one koje će ti iste godine donijeti prve plodove?

3. gdje bi čovjek mogao saznati više i detaljnije o uzgoju voćaka bez pesticida i drugih industrijskih preparata? o kompostiranju i pravilnom gnojenju ili zatravljivanju?
 

21yes

Član
Tu od
22 Ožu 2008
Poruka
436
Moja ti je preporuka da nazoveš HZPSS na tvom području i lijepo dogovoriš razgovor s stručnom osobom iz područja vočarstva koja pozna problematiku.
 
D

Duro

Guest
2. postoji li negdje za kupiti trogodišnje voćke, tj one koje će ti iste godine donijeti prve plodove?
U RH ne postoji (barem ne službeni - registrirani) proizvođač i prodavatelj trogodišnjih sadnica, mogu se naći u pojedninačnim slučajevima ( izbrojivo na prste jedne ruke i manje...) tzv. Knip sadnice (najčešće kod jabuke...) s raznim brojem grančica (+5,...) i one mogu donijeti nešto roda u godini sadnje odnosno u sezoni ( jesen 2010 daje rod tijekom 2011, proljeće 2011 isto daje rod 2011...). Jesenja sadnja je bolja od proljetne.
 

ilegalac

Član
Tu od
19 Velj 2010
Poruka
909
1. mogu li se voćke saditi najesen i ako da, koje i postoji li nešto po čemu se sadnja razlikuje od sadnje u proljeće?

2. postoji li negdje za kupiti trogodišnje voćke, tj one koje će ti iste godine donijeti prve plodove?

3. gdje bi čovjek mogao saznati više i detaljnije o uzgoju voćaka bez pesticida i drugih industrijskih preparata? o kompostiranju i pravilnom gnojenju ili zatravljivanju?

ovdje ja ništa neshvaćam:
pitate neke stvari koje nikao neidu jedna s drugom:
1. mogu se saditi i u jesen i u proljeće, neke godine ja sadio i cjelu zimu, jer nije bila baš neka zima, jesenja sadnja bolja ali nije loša ni proljetna ovisi o vremenskim uvjetima,
a sad " koje" voćke? pa to vi odlučujete što želite ili volite

2.trogodišnje voćke ? pa koje voćke? , inače kaže se da se u godini sadnje ako voćka i ponese rod, taj rod ukloni radi što boljeg napretka same voćke, jer teško je voćki ponijeti rod a nema ni korijen razvijen.

e sad tu ima jedna stvar, postoje vočnjaci "livade" , to sam negdje vidio, to vam je vrlo gusta sadnja 50-60000 kom /ha recimo jabuke (otprilike kao kukuruz) i tu nema gotovo nikakvih radova, ujesen se posadi,drugu jesen rodi, a bere ih kombajn koji stabla odmah ošiša do zemlje i to je sve, jedino se radi zaštita
ali vi vjerojatno niste mislili na to?

3.e sad opet neznamo ni što ni koliko, ako je to nekoliko stabala onda ok, ako je to proizvodni vočnjak , teško ćete bez kemije:(
 
A

alenp

Guest
kao prvo, hvala na odgovorima.
kao drugo, odmah se vidi da sam zelen ;), pa unaprijed hvala na strpljenju

da objasnim situaciju otpočetka.
ne mislim(još) započinjati nikakvu proizvodnju na veliko, pitam isključivo za svoje vlastite potrebe i svoj voćnjak u vrtu iza kuće od cca 20ak voćaka.

sada bih htio nešto promijeniti i obnoviti jer mi dio starih voćaka ne paše, ne jede ih nitko, a znam što će se jesti.

e sad, mene muči više stvari.
imam neku literaturu, ali problem je što piše prestručno i presuhoparno a detaljnijeg objašnjenja kako što napraviti i koliko ide na manje voćnjake (gnojiva npr), ne piše. voćke koje me zanimaju, samo ugrubo piše, sorte, orezivanje, gnojidba tablično i nekakvi osnovni podaci, ali nigdje pravog opisa o načinu uzgoja.
također piše i na kakvim podlogama uspjeva, ali se tu spominju stručni izrazi i podaci s kojima ja ne baratam, jer ne mislim nositi tlo na analizu da znam koji je postotak vapna, koliko kalcija fali ili koliko ovog ili onog treba dodavati prije sadnje.

1. uvijek sam mislio (tako su me doma učili) da se voćke i općenito više manje sve bilje, sadi u proljeće, pa smo tako i radili.

konkretno, ja bih sadio:
3 breskve različitih sorti, da su slične po okusu i mirisu i krupnoći sorti red haven, ali da rađaju u različito razdoblje kako bi ih mogli jesti tijekom dužeg perioda vremena.

jednu viljamovku.
trešnju.

može li višnja maraska uspijevati u mom kraju, sm županija?
"Lakša ilovasta tla, odnosno pjeskovito-ilovasta ili ilovasto-pjeskovita tla najbolji su supstrat za višnju marasku. U tim tlima korijenov sustav rašeljke snažno se razvija, ta tla imaju dobru propusnost za vodu i zrak, a ipak dosta dobro drže vlagu i laka su za obradu."

pošto je kod mene doma tlo dosta teško i ilovasto, na određenim dijelovima i jako teško, mogu li ikako stvoriti uvjete za njen razvoj, npr utrpavanjem pijeska oko nje? piše da preživljava do -18, a toliko gadne zime ne bi trebale biti tu...

dalje mislim zasaditi 4-8 kivija, red ribizla (tu još nisam 100% siguran), kupine uz brajdu nadstrešnice i više sorti jagoda koje bih imao tijekom cijele godine.

e sad, kako i kada početi još ne znam i ustvari nisam mislio sada ništa saditi, nego samo pripremati tlo za sadnju u proljeće, gnojidba, dubinska obrada.

muči me to i što je dio voćnjaka zatravljen, kako da ja gnojim nešto što je pod travom?

imam doma komposta (ne previše), nekakvog kokošjeg ili kombiniranog stajskog gnojiva u granulama, te mineralnog, a osim ovog mineralnog, ne vidim koristi u rasipavanju ostalog po travi...

travu ne mislim micati tj preoravati jer onda izraste neka divlja i to me sad muči.

2. mogu li onda gdje nabaviti dvogodišnje voćke, tj one koje već imaju formiranih više grana i na godinu bi se mogao očekivati prvi plod?
a ne da dobijem samo šibu s korjenčićima.

3. ove sam godine nabavio dosta literature za uzgoj vinove loze, sve skupa ako se ne varam imam 5-6 knjiga, a niti u jednoj nema onih pravih detaljnih informacija, postupaka koji su opisani za totalne početnike, sve je nekako prešturo, s premalo ilustracija tj slika i primjera.
zato pitam za nekakve izvore znanja, najbolje na internetu jer možeš još i priupitati (ako je riječ o forumu), pa je lakše saznati detaljnije o onom što te zanima.

a mene zanima više o kompostiranju, uzgoju bez pesticida (npr ove godine nisam špricao mlade breskve, nego sam samo na vrijeme počupao sve kovrčave listove i bile su ok, kivi i još neko bilje sam špricao pripravkom od koprive i isto je bilo ok... jedino sam lozu morao špricati jer me peronospora uje...).

znam da ima ljudi koji se time bave, vidim ih po raznoraznim emisijama na tv-u, ali brate mili otkud ste vi pokupili svo to znanje, morali ste odnekud krenut.
nažalost nemam mogućnosti niti toliko vremena za ići posvud po hrvatskoj ili šire i ispitivati ljude i gledati kako su uspjeli, učiti od njih, ali bih za početak volio neki dobar izvor tih ajmo reći "starih" znanja.
 

ilegalac

Član
Tu od
19 Velj 2010
Poruka
909
čuj što se tiće sadnje 20tak voćaka ( a i sami kažete da neželite preoravati, iako je bolje) onda vam je rješenje kopanje pojedinačnih rupa za svaku vočku, znaći gdje želite vočku tu i rupa, a veličina rupe, što veće to bolje,
ja sam jedan vočnjak posadio bagerom, imao je kašiku od 80cm i kopao je rupe 80x80 a u dubinu je isto oko 80, stim da je pola iskopao na jednu stranu a pola na drugu, zatim je onu prvu vratio na dno.Na taj način smo kao prevrnuli zemlju, aposao ide jako brzo. A može se i ručno:supz:samo što veće rupe
Kad već kopate onda je vrijeme i za stajnjak i za gnojivo a može i kalcij.
e sad količine, stajnjak (ili humus) ako imate stari prezreli možete na dno rupe koliko god hoćete, ao nije prezreli onda bolje na vrh oko sadnice,ali to je mala količina pa nebi trebao biti problem nabaviti,možete isto i gnojivo, a kalcij je možda najbolje uzeti vapnenac (neznam kako je pravo ime dolomit) on se sporije otapa i djeluje ali nije agresivan kao kreč
od gnojiva može neko komplekno 7-20-30 ili 8-26-26,moj prijedlog Yara multikompleks to je vodotopivo i dodaje se po potrebi (kao KAN prihrana)
ako planiraš sadnju u proljeće možeš, ali ovo opisano bi najbolje bilo odmah napraviti, da se doproljeća gnojivo i kalcij razgrade, zemlja izmrzne i u svakom slučaju da malo oživi
Što se tiće sorti breskvi ,imaš temu pitaj tamo koje su najbolje a isto tako možeš i za ostale
opet se vraćam, teško da voćka u godini sadnje može donijet nekakav rod, ništa značajno, ali opet šteta za voćku je velika jer zaostaje s rastom
kaže se obično u prve 3-4g se formira stablo i krošnja a rod j e u drugom planu.
krenite vi pripremati zemlju a do sadnje i roda još će puno vremena proći pa se ćujemo
 
A

alenp

Guest
hvala puno, pogledat ću, kemijat ću, ako zapnem, pitam.

pozdrav!
 

Gustavo

Dobro znana faca
Tu od
13 Pro 2008
Poruka
1,844
e sad tu ima jedna stvar, postoje vočnjaci "livade" , to sam negdje vidio, to vam je vrlo gusta sadnja 50-60000 kom /ha recimo jabuke (otprilike kao kukuruz) i tu nema gotovo nikakvih radova, ujesen se posadi,drugu jesen rodi, a bere ih kombajn koji stabla odmah ošiša do zemlje i to je sve, jedino se radi zaštita
ali vi vjerojatno niste mislili na to?

-------------------------------------------

Jel se zezaš ovo?
 

ilegalac

Član
Tu od
19 Velj 2010
Poruka
909
e sad tu ima jedna stvar, postoje vočnjaci "livade" , to sam negdje vidio, to vam je vrlo gusta sadnja 50-60000 kom /ha recimo jabuke (otprilike kao kukuruz) i tu nema gotovo nikakvih radova, ujesen se posadi,drugu jesen rodi, a bere ih kombajn koji stabla odmah ošiša do zemlje i to je sve, jedino se radi zaštita
ali vi vjerojatno niste mislili na to?

-------------------------------------------

Jel se zezaš ovo?

ne ozbiljan sam
negdje sam čitao a bilo je i slika, i kao bere se kombajnom, koji ujedno sreže sve do zemlje,nešto slično kao recimo žito, neznam sad koja je knjiga
ali ima i u knjizi od K.Brzice " Voćarstvo za svakoga" to isto spomenuto na str.214 i 215.
tu se spominje podloga M27 kao najmanje bujna podloga i razmaci sadnje od 0.75 x 0.75m to je nekih 17000 po ha ( pa nije baš 50-60000)

neznam koja je knjiga ali znam da je bilo opisivano, zaštita se obavlja običnom prskalicom a urod kao 1-2kg po stablu x 50-60 000 stabala =50-120 000kg po hektaru

jedino što treba milja kuna za sadnice:rolfer:
 

Najnoviji postovi

Na vrh