Šljiva

[Boris]

Re: šljiva

Pio sam rakiju sa dvostrukim destilatom po tim europskim standardima,nemožeme niko ubijediti da je to-to,to više nije šljiva.

Prika moj bio sam prije par godina vani na školovanju, da vidite samo šta dečki u labosu s malo alkohola arome i destilacije naprave, rakija šljivu nije vidjela a miriši po šljivi okus po šljivi milina za piti a sve po pravilima igre i zakona.

 

[wajbul]

Re: šljiva

ha-ha,ja je baš ne konzumira ,više volim pivo,ali sam bolesnik što se tiče uzgoja šljive,rezidbe i svega ostalog što ide uz to.

 

[wajbul]

Re: šljiva

ha-ha,ja je baš ne konzumira ,više volim pivo,ali sam bolesnik što se tiče uzgoja šljive,rezidbe i svega ostalog što ide uz to.

Žabari prave vino bez grožđa.

 

[zvonis01]

Re: šljiva

Hvala kolegi Borisu na informaciji za pasirku,odvajanje koštice nema veze sa odvajanjem metilnog alkohola,jer koštica se odvaja zbog puštanja kiseline u destilat.Od metilnog inače u Rusiji prošle godine oboljelo 22 000 ljudi.Probao sam kemijanje rakije sa irex aromom,takvu brlju možeš kupiti na tržnici za 15 kn/L,ali to nema veze sa pravom šljivovicom.najviše problem sa košticom ima stanley,jer puca kada je šljiva zrela.U Francuskoj koštice otkupljuje farmaceutska industrija,jer navodno usporava rast kancerogenih stanica,a ja neznam gdje da bacim koštice od 250 kazana.Rakija se nakon 1-1,5 godine odležavanja u hrastovom buretu,ne novom,pretače u tamno staklo i tako čuva,a moj stari za moje svatove otvori bure koje je bilo zatvoreno 23 g,i baci 150 l rakije jer je bila tamno smeđa i gorka kao vrag od tanina.pozzz

 

[Boris]

Re: šljiva

Pozdrav i drugi put.
Krivo ste razumijeli moje postove metanol je jedno a koštica drugo to je meni potpuno jasno, Koštica Vam daje blagu notu gorke arome i kao takva utječe na aromu odnosno miris šljive, u maloj dozi da tako kažemo gubi se miris šljive!

Neko to i ne osjeti a nekom upravo paše ta blaga gorka nota jer je navikao na nju!

Pozdrav!

 

[Boris]

Re: šljiva

Rakija se nakon 1-1,5 godine odležavanja u hrastovom buretu,ne novom,pretače u tamno staklo i tako čuva,a moj stari za moje svatove otvori bure koje je bilo zatvoreno 23 g,i baci 150 l rakije jer je bila tamno smeđa i gorka kao vrag od tanina.pozzz

E da gore navedeno znam i ja ali kako kad ja sad kupim nove hrastove bačve, s čim ih da se tako izrazim konzerviram i kako dugo da bi bile dobre za odležavanje rakije, šta u njima najprije držati da se napiju a da nekošta puno.

I jedno malo offtopic pitanje kakve su to hrastove bačve koje recimo na vino ostave blagu notu arome vanilije ili dima ili slično. U čemu je razlika takvih bačvi šta oni s njima rade dali ih pale pare s nečim šta. Čitao sam negdje nešto o tome ali nisam baš previše skužio o čemu se radi.

 

[Dominik]

Re: šljiva

Koštica sama po sebi nije opasna dok nije slomljena. Opasna je srž koštice. Naravno nikada nećete uspjeti peći rakiju a da nemate slomljenih koštica u komu. Dakle staro rešeto i kom kroz njega prije kazana.

 

[pozna]

Re: šljiva

Boris,to su Barique bacve,barik bacve po naski,prave se od jedne vrste hrasta,neznam kojeg,od jednog sloja debla,opet neznam kojeg. koliko znam koriste se samo za vino,ne za sva vina,nisu za rakiju. aroma dolazi iz drveta u vino no i tu ima puno fora. to o barique bacvama sam gledao u Plodovima zemlje prije 5-6 god. kad vec pisete o rakijama,imam pitanje. dali je dvaput destilirana rakija blazeg okusa i mirisa,naime domaca sljiva mi je prezestoka,zapravo nepijem rakiju i nisam nikakav znalac,ali vani u njemi sam pio rakiju ,kupljena u trgovini,40 %,popijem je bez grca na licu,jeli to dvaput destilirana rakija ?

 

[Dominik]

Re: šljiva

Gledaj. Industrijska šljivovica uopće nije šljivovica. Baza za proizvodnju je melasa sa dodanim opet umjetnim aromama šljive.
Prava slavonska šljivovica nije prepečenica. Prepecanjem se gube određene tvari.
Barik bačva je vinska bačva. To je paljena bačva iz nutra koja daje vinu posebnu aromu. Slavonska rakija šljivovača se stavlja na dozrijevanje u bačve od Slavonskog hrasta Quercus robur L. Iz dužica bačve sirova šljivovica upija aromu, boja se taninom i odvijaju se određeni kemijski procesi kao što su određene oksidacije...

 

[zvonis01]

Re: šljiva

@Boris
novo hrastovo bure se pripremi na način da patoku koju dobiješ destilacijom držiš par mjeseci u buretu i naravno baciš poslije.najpitkije šljivovače su 17,5-18 gradi jer tada možeš osjetiti specifičnu aromu,a ne da ti okusne pupoljke na jeziku spali alkohol artyman:

 

[Dominik]

Re: šljiva

novo hrastovo bure se pripremi na način da patoku koju dobiješ destilacijom držiš par mjeseci u buretu i naravno baciš poslije

Kako nove tako i stare bačve se prije uporabe ispiru. Samo ispiranje se obavlja vručom vodom u kojoj je otopljeno 2% sode. Nakon toga se ispire sa vručom pa sa hladnom vodom.
Ja baš ne bi koristio patoku za te stvari. Patoka je nus proizvod destilacije ona treća frakcija koja može imati neugodni miris i bljutavi okus. Te stvari uzrokuje patočno ulje. Ono se sastoji od viših alkohola nastalih fermentacijom ali ne glukoze već aminokiselina i kvašćevih gljivica. Dokaz da u rakiji ima patočnog ulja ( patoke ) je oštar bockajuči miris i paljenje u grlu.

najpitkije šljivovače su 17,5-18 gradi jer tada možeš osjetiti specifičnu aromu,a ne da ti okusne pupoljke na jeziku spali alkohol

Slažem se.

 

[Boris]

Re: šljiva

Pozdrav svima dali ko zna kakvi se to tečaji organiziraju za šljivara, destilera, kušača rakije, di se odvijaju pod čijim pokroviteljstvom i općenito program svakog tečaja!

 

[Boris]

Re: šljiva

Pa opet ja dali ko zna dali se organiziraju kakve stručne ekskurzije predavanja na temu voćarstva općenito a najviše me interesira šljiva, dali ima kakva stranica ili nešto s najavama.

 

[Dominik]

Re: šljiva

Tečaj organizira UPDŠ Slavonka Osijek. Tečaj za vočara( šljivara ), destilera i ocjenjivača. Osobno sam krenuo prošli put za ocjenjivača ali nisam zbog obaveza završio. Toje bilo proljetos. Tečajevi se održavaju u suradnji sa Otvorenim učilištem iz Osijeka tako da se tečaj odnosno zvanje upisuje u radnu knjižicu. Mislim da su cijene od 2000 do 3000 tis kuna ( može u obrocima ).

 

[Dominik]

Re: šljiva

Malo o bačvama.
Za dorzrijevanje i čuvanje rakije šljivovače najbolje su bačve od slavonskog hrasta staroga od 120 do 140 godina. ovisno dali se radi o lužnjaku ili kitnjaku, u smislu da je drvo posječeno sa 120 godina starosti. Drvo ove starosti ima najgušće traheje te bačve od takvog drveta ima najmanje upijanje.
Rakija se u bačvi čuva oko 6 mjeseci nakon čega se stavlja u staru bačvu gdje se čuva do dvije godine. Duljina boravka u bačvi određuje intenzitet boje. Dulje odležavanje u bačvi se ne preporuča zbog okusa koji postaje mekši.
Idealna boja slavonske šljivovice je boja dukata.
Bačva se nikada ne napuni do kraja već se ostavi oko 5% bačve praznom zbog procesa koji se odvijaju pri zrenju.
Idealni uvjeti za dozrijevanje i čuvanje su temp. 16-20C i vlaga od oko 75%.

 

[zvonis01]

Re: šljiva

@boris
ako hoćeš mogu ti javiti kada je točno početak tečaja i dati tel-.na koji možeš sve saznati-cijene ,mjesto i ostalo
moj mail sapy@mail.inet.hr. artyman: :drinkers:

 

[Boris]

Re: šljiva

Rakija se u bačvi čuva oko 6 mjeseci nakon čega se stavlja u staru bačvu gdje se čuva do dvije godine.

Po gore navedenom jesi li mislio prvih 6 mjeseci u novoj bačvi pa onda još 6 u staroj ili.


Na pola hektara definitivno mislim saditi bistricu, i nema druge boriti ću se e sad dali je pametno da oko tih pol hektara posadim neka stabla koja brzo rastu i daju gustu krošnju kako bih parcelu zaštitio od šarke jer se ona najviše prenosi vjetrom, e sad koja stabla čega okolo šta preporučujete.

 

[Dominik]

Re: šljiva

Novoj. Tako je. Što ne znači prvi put korištenoj. Ono novijoj.

A što se šarke tiće. Zar niste nkada razmišljali da je to sve marketinški trik. Evo vam malo podataka.
Več spomenuti projekat zaštite zavičajnih autohtonih sorti šljiva na području Slavonije ( tema Šljivarstvo ) obuhvatio je naravno i razne analize ( da ne zadirem u struku )i ispitivanja uzetih uzoraka na bolesti a pored ostalih i na šarku šljive. Ispitivanja su pokazala da preko 90% uzoraka nije zaraženo šarkom a bilo ih stvarno puno sa područja cijele Slavonije. Ispitivanja vrši Zavod za voćarstvo iz Zagreba dakle govorimo o sručnim ljudima i ne sumnjamo u njihova istraživanja.
Ti podaci nam govore da naše autohtone sorte su otporne na šarku. Naravno ne niječem da šarka postoji. Naravno da postoji i velika je opasnost.
Ali veliki vam proizvođač sadnog materijala baci priču da su svi vočnjaci zaraženi i da kupujete baš njegove sorte ozpore na šarku. Ono ne sadite bistricu. Ona nije otporna na šarku. Sadire tu i tu sortu. ( Baš koju on proizvodi ) Kužite.

 

[Dominik]

Re: šljiva

http://www.dzzp.hr/publikacije/zbornik_ ... erzija.pdf

Na strani 86. imate detaljan opis projekta.

 

[zvonis01]

Re: šljiva

u potpunosti se slažem što je rekao kolega dominik,nitko ti ne kaže da je čačanska rodna također podložna šarki,a svi ju imaju na sortnoj listi,kada sam pitao za sadnice čačanki kada dolaze,uvijek su mi rekli da nazovem za koji dan,a neslužbeno sam čuo da su sve uvoz.znači rasadnici su samo preprodavači,pa normalno da će ti reći da ju uzmeš kada na njoj ima ekstra zaradu.svježi podatak od mr.Galovića-SAMO 3% SADNICA BISTRICE ZARAŽENO ŠARKOM,BIJELA VALPOVKA NITI JEDNA :lol: :lol: