Šljivarstvo

[jellena]

Re: šljivarstvo

isplativost ?

hm...nakon 6-7 god...možda i prije...

ovisno o tome koliko ulažeš u nasad...počevši od kvalitetnih sadnica, gnojenja, navodnjavanja, orezivanja (koje je jako važno...), zaštite.....

 

[Nixa]

Re: šljivarstvo

Treba se raspitati od kuda trgovački lanci nabavljaju konzumne šljive koje se tokom ljeta može kupiti, manje više u svim dućanima tipa Konzum, Mercator...
Ako se ide na veću površinu sadnice je najbolje uvesti iz Srbije, tamo je šljivarstvo razvijenije nego ovdje.

 

[jellena]

Re: šljivarstvo

Kod tih trgovačkih centara ima svašta..

Mislim da mi je netko rekao da ako želiš njima prodavati da im moraš platiti nekakav harač od nekakvih 20.000 - 30.000 kuna...i onda može ali po cijeni koja je živa mizerija...dok oni onda dalje preprodavaju za 4-5 skuplju varijantu..
Ali ne mora biti...ne znam....ima svašta..kako se tko snađe....zove..traži..pita..gura.....

Ne znam koji bi rasadnik bio najbolji za šljivu za nekakav početak od 50-ak šljiva....?

 

[Nixa]

Re: šljivarstvo

Možda da nazoveš u PPK Orahovica, prošle godine sam u prolazu vidio poprilične nove nasade šljiva u tom kraju, nisam siguran da ih oni drže no trebali bi znati gdje se mogu dobiti dobre sadnice.
Šljive se sad mogu saditi no treba pripremiti teren podrivanje...

 

[code]

Re: šljivarstvo

Nesto se tema ušutila?
Vjerujem da imate posla pa se nepiše..

Ugl,zanima me ako netko ima kalkulaciju prinosa po šljivi od npr 3-10godine.
Cišto okvirno...?

 

[lanjski]

Re: šljivarstvo

Ugl,zanima me ako netko ima kalkulaciju prinosa po šljivi od npr 3-10godine.

Uh, tesko pitanje.
Zavisi od vise faktora jedan od njih je i sorta, drugi gustina sadnje

Okvirno, dobrim rodom se smatra ako se na hektar sljiva dobije 30 tona. Ali to se postize u punom rodu a pun rod se postize u razlicito vreme u zavisnosti od gustine sadnje. Posto se plod formora aktivnoscu lisne mase to je cilj sto pre celu parcelu "pokriti" lisnom masom a to je onda pun rod. To se naravno pre postize gustom sadnjom ali ta gusta sadnja ima i svojih (velikih) nedostataka. Redja sadnja kasnije dostize pun rod ali je ipak preporucljivija za podizanje zasada.
U trecoj godini rod ce biti simbolican, par kilograma po stablu ce biti sasvim zadovoljavajuce a ne treba da iznenadi i ako bude manje, ako bude stabala sa nekoliko plodova ili bez njih. Dalje kolicina rapidno raste. 10ta godina je godina kad je zasad vec u punom rodu.

 

[zvonis01]

Re: šljivarstvo

Ugl,zanima me ako netko ima kalkulaciju prinosa po šljivi od npr 3-10godine.

Uh, tesko pitanje.
Zavisi od vise faktora jedan od njih je i sorta, drugi gustina sadnje

Okvirno, dobrim rodom se smatra ako se na hektar sljiva dobije 30 tona. Ali to se postize u punom rodu a pun rod se postize u razlicito vreme u zavisnosti od gustine sadnje. Posto se plod formora aktivnoscu lisne mase to je cilj sto pre celu parcelu "pokriti" lisnom masom a to je onda pun rod. To se naravno pre postize gustom sadnjom ali ta gusta sadnja ima i svojih (velikih) nedostataka. Redja sadnja kasnije dostize pun rod ali je ipak preporucljivija za podizanje zasada.
U trecoj godini rod ce biti simbolican, par kilograma po stablu ce biti sasvim zadovoljavajuce a ne treba da iznenadi i ako bude manje, ako bude stabala sa nekoliko plodova ili bez njih. Dalje kolicina rapidno raste. 10ta godina je godina kad je zasad vec u punom rodu.

potpisujem-iz iskustva

 

[lanjski]

Re: šljivarstvo

potpisujem-iz iskustva

I ja

Ponavljanje je majka znanja. Nekoliko vocnjaka se podigne, isprati i nauci se

Mogu se napraviti i prave se kalkulacije ali nikada se ne moze biti siguran da ce se sve desavati onako kako smo kalkulisali. Previse je faktora na koje se ne moze uticati i koji se ne mogu predvideti tako da je lakse kalkulisati rashodnu nego prihodnu stranu. Lakse cemo predvideti troskove nego rod.
Ali ovo sto smo i ti i ja iskusili je vrlo blisko i teoriji.

 

[ilegalac]

Re: šljivarstvo

možete vi računati i praviti kalkulacije kakve god hočete. to sam i sam radio zadnjih 6-7 god.
budučnost na papiru mi je jako lijepo izgledala.
za razliku od jednog mog kolege ja sam ukalkuliro u svoje proračune i gubitke od 50% ( za nedaj bože)
i sa takvim računom ( a nije bio velik) bio sam zadovoljan.
međutim sada kada cijene naših sirovina padaju, rakiju nam zabranjuju, a sjetite se koliko je u zadnjih 5-6 godina gnojivo poskupilo, zaštitta itd.
kad se sjetim godina kad sam bačvu lože mogao kupit za 400kn, gnojivo 7-20-30 za nekih 200kn , neka dobra sredstva za zaštitu za nekih 100kn, dođe mi da plačem
tada su i naše cijene bile drugačije, sječam se višnje 3.60- 4kn

a sada znate pošto je nafta i sve ostalo, cijena višnje prošle godine 3kn,
berba nove višnje je za oko mjesec dana, a nije ni prošlogodišnja isplačena
ni sva šljiva nije isplačena
ove godine višnja biće 2kn

ajd tko će mi sad napravit kalkulaciju???
kaže jedna gospođa ,ako želite ući u evropu morate povečati proizvodnju
kako???
ovi dosada posađeni vočnjaci nikako
kaže gospođa : ha višanja mora dati 40 000kg
kako???
u sklopu sa 500 kom na ha to je 80 kg po stablu??? nikako
a tko nas je tjerao da tako sadimo? nitko

pitam se u ovoj našoj zamlji jel postoji itko pametan?
koji je mozak u ministarstvu, i koji ga je stručnjak savjetovao da tako radi, to smislio
država je poticala sadnju "zaostalih " vočnjaka, a uz to zna se da puno njih nije ni posađeno
tko je sadio zadnjih nekoliko godina vjerojatno zna i sa kakvim sve sadnicama se sadilo
i sada bi mi trebali u evropu
ma dajte

ali ko voli nek izvoli
iz iskustva mogu vam savjetovati, najlakše je posaditi vočnjak, obraditi nije problem i sve ok
ako možete sami sebi zagarantirati otkup i plačanje otkupljenog onda dobro , sadite ga
samo nakon 5-6 god kad šljiva urodi cca 25-30 t /ha a vi imate 5ha znaći cirka 125-150 tona šljive
a kupca nigdje ili vam dođe i ponudi 1.3kn a plačanje jednog dana...
možda ćete potpisati s nekom firmom i ugovor,da imate na papiru. ( znate što možete napraviti s njim)

to si obavezno uračunajte u kalkulaciju

a što se tiće sorti
tu j... lud zbunjenog
ovisi o trendu i modi, pa ako možete predviđati što će se tražiti za 5 god samo naprijed
moj primjer je šljiva stenly i čačanka rodna. kad sam sadio čačanka je bila in a stenly out
ja posadio 150 čačanki i 300 stenly i svi me proglasili ludim što sadim stenly
a sada dođe mi kupac i traži stenly, neče čačanku
ako i hoče neće da plati kao za stenly
???
ili kad sam prije 5-6 godina htio posaditi jabuke sorti Florina ,Topaz, Enterpreis itd. znaći one kao poluekološke
svi me proglasili luđakom (pa i HZPSS) a pogledajte sada te jabuke( eh što ih neposadi)

I da završim, za razliku od mog kolege (koji se razočarao) moje kalkulacije su bile realne i još -50% (za nedaj bože)
ali mislim da ču se ove godine i ja razočarati

 

[code]

Re: šljivarstvo

U pravu si sa svime sto si rekao....

ajd tko će mi sad napravit kalkulaciju???
kaže jedna gospođa ,ako želite ući u evropu morate povečati proizvodnju
kako???
ovi dosada posađeni vočnjaci nikako
kaže gospođa : ha višanja mora dati 40 000kg
kako???
u sklopu sa 500 kom na ha to je 80 kg po stablu??? nikako
a tko nas je tjerao da tako sadimo? nitko

Moj odg na ovo bi bio:
Ili treba povecati proizvodnju ali da se inputi nepovecaju toliko,ili smanjiti inpute i smanjiti proizvodnju i biti konkurentan...
Jer recimo da ti i proizvedes toliko visanja,sta vrijedi kada ti ulaganje pojede prinos?
Znaci postoje dvije opcije,vise ili manje....

To oko trenda koje sorte i to...sve ovisi,ali sve je to priblizno..po meni je najbolje za preradu....a i ako imas mala ulaganja(manja),i dobijes za kg sljive npr 2 kn,jel to nije dovoljno?

Ali sve ce se to promijeniti kroz par godina,ulazak u eu,te neke nesretne kvote i slino..mozda se i nasa drzava probudi pa .....
Vjeciti optimista...

 

[Nixa]

Re: šljivarstvo

Mislim da mi na ovim prostorima moramo biti malo maštovitiji kada je u pitanju prodaja.
Odnosno "Snađi se druže" princip, znači dio na more, dio na tržnicu, dio prekupcima, ostatak za rakiju.

Isto tako je jedan od problema neobrazovanost i nepostojanje želje da se nešto nauči.
To je ono moj pradjed je tako sadio šljivu i bila je najbolja u kraju... ništa od toga...
Koliko šljivika znate gdje se radilo podrivanje, a kamoli unakrsno.
Za navodnjavanje, nikad čuli...
Između voćaka, trava do koljena...

Što je onda čudno, treba sjest u auto i preko granice, pa ćete vidjeti kako se svako stablo tetoši i pazi.

Iako jasno da se slažem, da nam je i država i tržište u izuzetno nezavidnoj poziciji, za koje ne vjerujem da će
se popraviti narednih najmanje pet godina.

No bez obzira na to, poljoprivreda je dugoročna stvar.
Bolje je podignuti manju površinu, ali kako treba, nego ulaziti u megalomanske projekte pa ostati bez gaća.

 

[jellena]

Re: šljivarstvo

Bravo Nixa, u potpunosti se slažem..

 

[ilegalac]

Re: šljivarstvo

ćuj donekle se sa svime mogu složiti
u normalnom svijetu to bi funkcioniralo, ali kod nas ???
ako država želi da razvija poljoprivredu, zar nebi trebala usporedno razvijati i preradu ( koju smo imali i uništili)
ili kako je nekidan na TVu ,mislim N.Vidošević rekao novinaru, kad ga je novinar pitao zašto Hrvatska izvozi samo sirovine
( drvo) a ovaj kaže , pa ne Hrvatska izvozi i finaliziranu robu tj. dasku ???
pa zar samo to znamo???
slažem se da nam treba i pamet
ali tko će pametan sa agronomskim fakultetom posaditi" dva tri hektra šljive" i naraditi se "pazeći svako drvo ponaosob"
da bi nakraju dobio ??? što???
a s tom školom se zaposli recimo u HZPSS i nema brige ni pameti a novce uloži u nešto "pametnije"
ja se slažem da valja i navodnjavat i sve ostalom, ali ajd se izračunajte dali se to isplati, sa šljivom ne
a što se tiće šljive industrijske po cijeni od 2 kn, tko hoće, znaći rodna i stenly 2kn/kg 20-30 t neka se javi meni
ja bih bio mnogo sretan ( al da plati odmah , a ne na dođem ti...)

 

[jellena]

Re: šljivarstvo

điz...koja depra..

a u šta se isplati uložiti onda ako ne recimo u šljive ?

 

[jellena]

Re: šljivarstvo

Jel ima tko šljivu na Prunus spinosa,ondosno crna trnjina.Grm sa plavim plodom,ima vise naziva.....

Malo sam citao o tome ,i isti je slabo bujan tako da se moze ici sa guscom sadnjom.

Neznam koja je bolja opcija za šljivu (mislim na podlogu),slabo bujna ili srednje bujna do bujna-tipa myrobalana.

Sta kazete?
I jedan nacin uzgoja i drugi imaju svoje prednosti i nedostatke....ali sta je realno bolje i u kojem slucaju?

Dali su sadnice na slabo bujnoj podlozi skuplje i ako jesu,zasto?
Dali prinos per hektar je veci sa slabo bujnim podlogama?

Da, i mene ovo interesira..

Da li su veći prinosi šljive u gustom sklopu ili u klasičnom?

Istina da u gustom sklopu stane veći broj stabala ali s manjom količinom plodova u odnosu na klasično/patuljasto stablo šljive u nasadu..

 

[Nixa]

Re: šljivarstvo

"Dr Milislav Mitrović i suradnici 2003 navode da je u oglednom nasadu sorta šljive čačanska ljepotica dala, u gustoj sadnji (4 m x 1.24 m) i pri obliku krune viko vreteno, 12.4 t/ha u trećoj godini 32.3 t/ha u petoj godini i 34.3 t/ha u šestoj godini"

 

[Nixa]

Re: šljivarstvo

Da dok u sadnji "500 na hektar", ne vjerujem da se dobiva više od 20 t/ha.

 

[lanjski]

Re: šljivarstvo

Da li su veći prinosi šljive u gustom sklopu ili u klasičnom?

Kolicina roda zavisi od zapremine ukupnih krosnji u vocnjaku.Sto veca zapremina tim veci i rod pod uslovom da su svi ostali parametri sti. Na duzi period racunato redja sadnja daje veci rod pogotovo sto je vocnjak sa redjom sadnjom dugovecniji.
Osnovna prednost gustog sklopa kod sljiva je ranije postizanje pune rodnosti. Po pojedinacnom stablu su naravno veci prinosi u retkom sklopu ali takav vocnjak kasnije pokriva povrsinu lisnom masom (kasnije " sklapa krosnje") pa samim tim i kasnije donosi pun rod.
Nedostaci gustog sklopa su u prvom redu mnogo veca ulaganja u podizanje zasada, nepostojanje adekvatne krzljave podloge, izuzetno zahtevna rezidba...
Ako se sljiva plasira kao stona, ako ide u prodaju kao sveza sljiva, ima razloga da se razmislja o gustom sklopu ( krosnje su nize pa je branje daleko lakse a berba u kalkulaciji zauzima znacajnu stavku) ali ako plasira kao industrijska sljiva onda se trese pa time se i glavni adut za gustu sadnju gubi.

Posto sam ja iz Srbije recicu sta se dogodilo sa gustom sadnjom ovde. Drzava je davala neka podsticajna sredstva, deo kredit a deo bespovratno za podizanje sljivika ali je to uslovljavala gustom sadnjom. Oni koji su uzimali ta sredstva (uglavnom ljudi koji su malo ili nista znali o tome, ostali bez posla pa pomislili da se obogate od poljporivrede) zasadili i sad su u problemu da vracaju kredite. Ne znaju kako da odrzavaju vocnjake a gusta sadnja zahteva dosta znanja. Posto je podloga uglavnom dzenarika (bujna je) sad je to sve zaraslo i skoro nemoguce vratiti u funkciju. Neko je izgleda i u vladi shvatio koju su glupost napravili pa sada ta sredstva ne uslovljavaju gustom sadnjom.

U svakom slucaju ako se sljiva gaji kao industrijska sirovina (dzemovi, sokovi, rakija) onda je redja sadnja daleko bolja. Razmak 5X5m ili eventualno 5x4.

 

[jellena]

Re: šljivarstvo

Nevjerojatno, saditi šljivu u gustom sklopu na bujnoj podlozi....svašta...taj koji to sadi ništa ne zna...i još to poticati od strane države....svašta..netko očito ne zna raditi posao u državi...

Postoji li uopće negdje nekakav rasadnik/institut koji proizvodi sadnice na slaboj podlozi za sadnju u gustom sklopu?

Mislim da je bolje saditi barem minimalno 4x5m i radi kasnijeg boljeg prinosa i dugovječnosti stabala i adekvatne mehanizacije..(poljoprivreda je ipak dugoročni posao)..jedino ako ti je cilj prodavati konzumnu šljivu pitanje je kako ju pobrati bez oštećenja u relativnom kraćem roku..(radnici..)..dok opet s druge strane mislim da je industrijska šljiva više traženija od konzumne...što zbog multifunkcionalne prerade...što li zbog tradicije..što li zbog sve traženije bistrice....

 

[code]

Re: šljivarstvo

Zasto kazes zbog sve trazenije bistrice?

Ja mislim da je bolje ici na gucu sadnju bez ozbira sto je npr myrobalana bujna,jer bit je da imas sto prije rod,ne?A ako prije dode na rod,prije imas profit pa jos i stignes prije ulaska u eu povecati si kvotu za jutro dva...?


Naši rasadnici, na žalost, ne proizvode sadnice Bistrice na vlastitu korijenu iz izdanaka ili razmnožavanjem metodom mikrorazmnožavanja, pa niti na vegetativnim podlogama šljive što bi za intenzivnu proizvodnju bilo bolje, pogotovo za Bistricu, jer ona nije jako bujna sorta. Cijepe je na najbujniju generativnu podlogu (kao i sve druge sorte šljive) - populaciju sjemenaka djanarike koja povećava njezinu bujnost i oteže završetak vegetacije. To utječe na kasniji početak rodnosti mladih stabala, osobito na plodnijem tlu i smanjuje otpornost, zbog slabijeg odrvenjavanja vrhova dugih jednogodišnjih šiba, na niske zimske temperature, zahtijeva rjeđi sklop sadnje stabala i drugo. Istina, na toj podlozi šljive podnose nešto manje plodno i malo vlažnije i sušnije tlo.