Kod vinila vidim više nedostataka nego prednosti. U prošlosti smo imali linoleum, prešli na drvene i keramičke podloge, sad da opet idem na plastično smeće? Jedina prednost po meni je vodootpornost i tišina kod hodanja u slučaju da netko ima susjede ispod.
Zdravstveno nije dugoročno siguran zbog ispuštanja VOC emisija (hlapljivi organski spojevi) i otpuštanja mikroplastike koja vremenom nastaje sve većim habanjem površine, a onda je propuh, ventilacija, hodanje, skakanje djece fino diže i sve udišemo. Kad je mikroplastika već svuda oko nas, ne moram je dodatno imati u kući.
Pošto je termoplastičan materijal, reagira na promjenu temperature širenjem i skupljanjem, pogotovo na mjestima gdje sunce izravno udara kroz prozor i uz neki tamniji dizajn, vinil se može pregrijati, podići ili se napuhnuti. I jako vrući predmeti mogu trajno oštetiti površinu, ne mogu kao sad staviti vrući lonac da mi se ohladi na pločicama.
Nije baš otporan na udubljenja i ogrebotine. Jako teški ormari i ostalo bez zaštitnih podloga mogu napraviti trajna udubljenja koja se nikad neće ispraviti. Površinski sloj se može ogrebati pijeskom s cipela ili pomicanjem stolica bez zaštite, a te ogrebotine nije moguće pobrusiti kao kod parketa koji meni ne štima zbog visine.
I na kraju, tanak je i fleksibilan, znači da će se svaka neravnina na estrihu ili betonu ispod njega s vremenom ocrtati na površini. Ako podloga nije savršeno ravna (što zahtijeva dodatne troškove za samonivelirajuću masu), krajnji rezultat može izgledati loše. Mnogo je zahtjevniji po pitanju podloge od laminata i parketa.