Što se iza brda valja?

[komer]

Ma nema razlike nazalost,samo ovi imaju onakav program,ovi ovakav...uopce nam netreba vlast,oporba,ako netko ima rijesenje svih nasih problema onda neka ga rijese,a ne ja kad dodjem na vlast onda cu nesto napraviti..."slozna braca kucu grade"...

 

[zgzac]

Da... "oni" su rasprodali državno blago, a "ovi" su nam ispraznili djepove ...( pošto više nemaju kaj prodati )

 

[Nostradurus]

Monetarna reforma u prvom planu?

Ljubo ima plan. Čini se da je dosta izkopirao od Karina. Sjetio se da stavi monetarnu politiku na 1. mjesto. Šteta je samo što se radi o emisiji novca preko kreditiranja iz centralne banke koja je naravno otplativa samo u posebnom slučaju kada država ima fantastično visoke suficite u vanjskoj trgovinskoj bilanci.

http://www.tportal.hr/biznis/politi...HNB-mora-preuzeti-ulogu-kreditora-drzave.html

U Novom valu smatraju da je reforma monetarnog sustava trenutačno ključna za pokretanje hrvatskog gospodarstva. 'Do prije par godina bilo je prostora da se problemi riješe kroz fiskalnu politiku, ali danas se više ne može riješiti nijedan veliki problem bez diranja u monetarnu politiku', kaže Ljubo Jurčić ističući da je glavni cilj ove reforme vraćanje kuni svih funkcija novca.

 

[Nostradurus]

Monetarna reforma u Islandu

Na ovom linku je objavljen plan monetarne reforme u Islandu: http://www.forsaetisraduneyti.is/media/Skyrslur/monetary-reform.pdf

Pročitao sam 110 stranica opisa te dodao komentare u tekst: https://sites.google.com/site/financijskisustav/Island-monetary-reform_sa_komentarima.pdf

Zaključak:
Radi se o Čikago planu. Predložana monetarna reforma značajno ide u korist bankara. Ničim se ne sankcionira dosadašnja ekspanzija novca i čak se omogućava bankama da po simboličnoj kamati zadrži do tada nepokrivenu aktivu.
Reformu kao da je napisao neki simpatizer bankara. Ne uviđa se problem sa tržišnim određivanjem kamatne stope i netržišnim određivanjem obujma emisije novca.
Ako se reforma provede u ovom obliku, mogla bi da poluči minorne rezultate za veliku većinu stanovnika Islanda. Za razliku od toga, kapitalisti bi mogli ostvariti odlične profite. Za malu posjedničku manjinu, ovo je odlična reforma.
Primjena ovog modela je ograničena na države koje imaju vanjskotrgovinski suficit. One koje to nemaju, mogle bi se naći u problemima zbog nekontroliranog rasta vanjskog duga.

 

[DARIJUS]

interesantno je kak to naši mediji prikazuju kao nešto novo i revolucionarno...i prije svega pozitivno...

 

[Nostradurus]

interesantno je kak to naši mediji prikazuju kao nešto novo i revolucionarno...i prije svega pozitivno...

Revolucija je da neka država želi primjeniti monetarnu reformu. Staro je da je time nema skoro nikakve promjene. Bogatima će biti još bolje, a onima najsiromašnijima možda samo malo. Srednji sloj će malo imati koristi.

 

[Nostradurus]

Iza brda se valja propast!

Pisao sam da neće izaći na dobro.

https://www.facebook.com/goran.topic.507/posts/10207029266836968:1

POSLUŠAO VELIKA OBEĆANJA POLITIČARA I STRUČNJAKA
Mljekar iz Đurića došao na rub propasti:
Zbog kredita HBOR-a od 2,5 milijuna
kuna ostat će bez farme i djedovine?
Šteta na farmi u poplavi je 150.000 kuna, krave se od stresa nisu oporavile
ĐURIĆI – Marijan Jurić iz Đurića donedavno je bio jedan od najuspješnijih i najuzoritijih proizvođača mlijeka u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Danas je doveden na sam rub propasti, a prema svemu sudeći ostat će i bez farme, sagrađene 2009. godine, koju će mu ovršiti banka.
- I prije poplave koja nas je zadesila, mi mljekari smo bili u poplavi. Iz ove katastrofalne situacije više uopće ne vidim izlaz i vjerujte mi, glava me boli, više ne mogu razmišljati ni funkcionirati, pucam po šavovima, jer rješenja nema - ogorčen je Jurić.
Neposredan povod za nova ulaganja bila su mu velika obećanja tadašnjih političara i agrarnih stručnjaka koji su nagovarali seljake na prilagodbu europskim standardima i proširenje proizvodnje. Za konkurentnost su se tražili veliki kapaciteti pa je Jurić odlučio kod HBOR-a podići kredit od 2,5 milijuna kuna za gradnju suvremene farme muznih krava, povećati broj grla i proizvodnju mlijeka. Ambiciozno je krenuo u projekt koji je njegovoj obitelji trebao jamčiti sigurnost i egzistenciju. A kada su velike mljekare uz potporu političara krenule u rušenje otkupne cijene mlijeka, počeli su prvi problemi s otplatom kredita.
- Uzeo sam kredit za farmu, kao i većina nas stočara koji smo nasjeli na priče i obećanja da je u tome budućnost. Do poplave sam se još i koprcao kako sam znao i umio, spašavao se i prelijevao iz šupljeg u prazno, ali one su bile kap koja je prelila čašu - kaže Jurić.
Farma je bila poplavljena, izgorjela je kompletna elektronika na izmuzištu, nastala je šteta od 150 tisuća kuna. Šest krava je stradalo u transportu i teljenju dok su bile privremeno premještene.
- Proizvodnje više nema, dugovi su stigli na naplatu, račun mi je blokiran. Svi traže svoje, Croatia banka, PZ Napredak s kojim surađujem jer obrađujem 35 hektara zemlje… Dužan sam i moram vratiti svoje dugove. To ću nekako i uspjeti očistiti, ali kredit HBOR-u jednostavno nemam odakle vratiti - kaže.
Nakon poplava, HBOR ih je na godinu dana pustio.
- Sljedeći mjesec moram ići u HBOR, s ljudima sjesti za stol i pitati što oni predlažu kao vlasnici farme, jer ako sam propao, oni će mi je uzeti. Farma je napravljena na najvećem komadu zemlje, to je moja djedovina i život generacija ljudi. To su mi moji ostavili. Išao sam s najboljom namjerom da supruga i ja radimo, zaposlimo jednog ili dva radnika, držimo 50 ili 100 krava, i da živimo pristojno kao sav normalan svijet. Radili smo od jutra do mraka i na kraju došli do prosjačkog štapa - kaže Marijan.
Prije poplava Jurići su imali 40-ak muznih krava, junica i telića i dnevnu proizvodnju od oko 500 litara mlijeka. Sada imaju samo 15 krava koje su u poplavama pretrpjele veliki stres i ne mogu se oporaviti.
- Nekada smo bili gazde, imali uspješan OPG, međutim, nameti, nagovori i plašenja Europom, da nećemo moći opstati bez farme i prilagođavanja uvjetima, uništili su nas. Nekada sam 40 goveda imao u avliji, dva nova traktora, obrađivao zemlju i nisam imao ni kune duga. A onda uđem u milijunski iznos kredita, da bih sada imao uporabnu dozvolu za farmu, nitratnu direktivu, odnosno dozvolu za gnojnicu i cisternu, sve ja to sada imam, ali nemam proizvodnju - ustvrdio je Jurić.
- Ne volim kukati i žaliti se jer ja sam zdrav i sretan čovjek - imam suprugu Ivanu koja me prati, koja je proglašena najuzoritijom seoskom ženom u Hrvatskoj za 2014. godinu, četvero djece, peto je na putu. Ali sam nesretan u biznisu. Načisto sam propao i nije mi baš nikakva utjeha, čak me i iritira kada mi govore: 'Nisi jedini' - zaključuje Jurić.
Marija LEŠIĆ OMEROVIĆ
Mljekarstvo se pretvorilo u izrugivanje
- Neka mi u HBOR-u predlože rješenje i kažu kakvu proizvodnju žele - svinje, ovce, nojeve, spreman sam dovesti i kengure… ako ću imati za ratu kredita, samo da mi krave ne spominju. Taj iznos u proizvodnji mlijeka ja ne mogu otplatiti nikada. I ne samo ja, nitko. Jer mljekarstvo se pretvorilo u izrugivanje, sprdnju… Cijena mlijeka je sramotna i sve nam je to Europska unija iskrojila. Doći će vjerojatno do toga da će netko tko ima puno novca doći i kupiti moju farmu - razočaran je Marijan.
Radili smo od jutra do mraka i na kraju došli do prosjačkog štapa.
glas slavonije
STOGA DRAGI MOJI GLASAJTE ZA ISTE - HDZSDP = MAFIJA !

 

[Nostradurus]

http://republika.eu/novost/40542/rh-ce-prvi-put-u-povijesti-uvoziti-psenicu

Do žetve je ostalo manje od mjesec dana. Na poljima je manje zasijane pšenice nego inače, a ulaganja su bila veća no ikad, kažu poljoprivrednici. Na ucjene otkupljivača, poručuju, više neće pristajati.

Upozoravaju i kako bi Hrvatska ove godine mogla ostati bez dostatnih količina pšenice za vlastite potrebe, pa će po prvi put u povijesti morati posegnuti za uvozom pšenice.

Blagodati ulaska u EU dolaze na naplatu. :=

Također, TDR je prodana i pitanje je kako će završiti kooperacija malih proizvođača duhana. A poruka iz TDR je bila da su znali da će manji proizvođači duhana morati biti preuzeti od velikih multinacionalnih kompanija??? :mur: Zar to ne vrijedi za sve vrijedno?

 

[Nostradurus]

Obrazovanje o makroekonomiji i demokraciji

D bi Hrvatska mogla postati zemlja bez političke korupcije, birači moraju da znaju koga će da dovedu na vlast, a koga da sruše sa nje. U tome im treba obrazovanje. I zbog toga sam napisao knjižicu koja povezuje osnove makroekonimke i demokraciju: https://sites.google.com/site/financijskisustav/EZIDD.pdf .

Politika izvire iz ekonomskih interesa (morate znati tko ima korist). A narod mora obraniti svoju egzistenciju prvenstveno saznanjem kako ga se ekonomski manipulira i vara. Obrazovan birač će znati obraniti svoje ekonomski interes.

 

[Gustavo]

Evo ja se recimo smatram obrazovanim biračem i ne vidim koga bih doveo na vlast, nisu nama problem političari nego kolektivna svijest naroda koji bi većinom jamili da mogu i podržavaju korupciju i mito kao normalan način života.

 

[Nostradurus]

Evo ja se recimo smatram obrazovanim biračem i ne vidim koga bih doveo na vlast, nisu nama problem političari nego kolektivna svijest naroda koji bi većinom jamili da mogu i podržavaju korupciju i mito kao normalan način života.

Administratori ne vole da se spominje politika na temi. Mnogo pogodnije bi bilo reći da narodu treba na prvom mjestu znanje da prepozna tko radi u njegovom ekonomskom interesu, a tko protiv. Ako zadovoljimo ekonomski interes, moći će se i drugi.

Tekst tj. knjižicu na koju sa dao link prvenstveno obrađuje razmjenu i njene krajnje posljedice. To je temeljno znanje o financijskim posljedicama razmjene na sudionike. Nakon toga obašnjavam kako se može dodatnim dotokom novca utjecati na krajnji rezultat. I na kraju tu dolazi politička odluka da se sve loše posljedice u razmjeni riješe u interesu velike većine. U biti odluka bi trebala biti znanstveno utemeljena, da imamo znanost u službi naroda.

Sve je to logično. Međutim, sad dolazimo na pitanje tko i kako može poboljšati našu ekonomsku budućnost. Na putu do toga nam stoji makroekonomska pismenost birača. Tek kada birači budu mogli odabrati "dobar" program, umjesto lažnih obećanja, to će biti put u bolje društvo.

Moja incijativa da se povežem sa nekim od poznatijih profesora ekonomije je propala. Recimo prof. Ivan Lovrinović, koji se pojavljuje sa vlastitom inicijativom, šuti kao zaliven. A u isto vrijeme na stvara maglovitu inicijativu za bolje sutra? Kako naći nekoga tko je spreman ući u razmjenu argumenta? Čini se kao da je sve manipulacija. Pa naravno da tada nema ljudi u koje možeš imati povjerenje. Sve je prazna priča i ništa koristi za običnu raju.

 

[ZJ]

Grčka nam je blagi primjer puta u kojem idemo. A zoki nosi kacigu dok se pojavljeuje na TV, da i njeg ne bubne po glavi.
Kak s takvima (i onim drugima, njihovom opozicijom) možemo naprijed???

 

[DARIJUS]

zakaj grkljanske banke ne daju lovu građanima?
ako nije bilo ograničenja kad lovu stavljaju u banke, nebi ih trebalo biti ni kad se lova diže...
meni je sve to nekak nelogično...makar znam da su sad grci mahom kupovali njemačke aute, samo da spase lovu, pa ih strefila nestašica goriva...
...a i gladnih se pojavilo poprilično, izgleda da im uz uvoz nafte škripi i uvoz hrane....

...jel možemo mi vidjeti i sebe u takvom scenariju uskoro?

 

[itp]

Ne mozemo, mi proizvodimo dovoljno hrane i pravilno iskoristavamo zalihe fosilnih goriva [emoji14]:

 

[ZJ]

Nostradurus je o tome već pisal. To se zove BANK RUN OUT. Banke nemaju pokriće u gotovini za novac koji je u opticaju.
Zato je bolje imati neku drugu imovinu, a ne novac. Pogotovo ne u bankama.

 

[Philby]

zakaj grkljanske banke ne daju lovu građanima?
ako nije bilo ograničenja kad lovu stavljaju u banke, nebi ih trebalo biti ni kad se lova diže...

...jel možemo mi vidjeti i sebe u takvom scenariju uskoro?

U tom scenariju smo skoro 25 godina, prilično dobro se vidimo. Još uvijek nismo u mogućnosti da dignemo pare iz ljubljanske banke.

 

[Nostradurus]

zakaj grkljanske banke ne daju lovu građanima?
ako nije bilo ograničenja kad lovu stavljaju u banke, ne bi ih trebalo biti ni kad se lova diže...

To je zbog načina stvaranja multipliciranog depozita na osnovu istog fizičkog novca. Postoji rezerva realnog novca koja se mora izdvojiti u trezor centralne banke kod izdavanja kredita. Ona je oko 10%. Kada pribrojimo rezervu u trezoru banke od 5% dobijemo multiplikator X=1/(0,1+0,05)= 6.66. To znači da se sa 100 početnih eura u sistemu koji ekspandira kredit do kraja pojavljuje 666 eura na računima. Naravno da je nemoguće dići 666 eura jer 566 je dug zajmoprimaca. Banke nemaju 100% obaveznu rezervu na deponirani novac. Moj prijedlog je da se računi po viđenju i žiro računi firmi 100% zaštite, a da se dozvoli multiplikacija depozita samo za oročene račune sa obaveznom rezervom 50%. Oročenja se ne mogu podići prije dospjeća i tako nema bank runa.

meni je sve to nekak nelogično...makar znam da su sad grci mahom kupovali njemačke aute, samo da spase lovu, pa ih strefila nestašica goriva...

Nestašica goriva je možda posljedica nedostatka realnog novca u trezorima banke. Ako vršite plaćanje iz banke u banku, to ide realnim novcem prijenosom preko računa kod centralne banke. Međutim, ako banka nema realnog novca, ne može se ni platiti uvoz.

...jel možemo mi vidjeti i sebe u takvom scenariju uskoro?

Naš scenarij će biti gori. Mi nismo u euro zoni i EU neće spašavati naše financije.

 

[DARIJUS]

dakle, worst case scenario...
dobro je to znati, na godinu više pšenice posijati, nabaviti koju kokoš, svinjče, električne panele i keš u čarapu, pa čekamo krizu...
za novi njemački auto i tak nemam...:

 

[Plemeniti]

Valjalo bi mozda i vise graha posaditi,,, :icon_e_wink:
Sad, za umociti ako kaj bude bude a ako ne pa nebu kraj svijeta,,,think):

 

[Philby]

dakle, worst case scenario...
dobro je to znati, na godinu više pšenice posijati, nabaviti koju kokoš, svinjče, električne panele i keš u čarapu, pa čekamo krizu...
za novi njemački auto i tak nemam...:

Umjesto keša kupuj tozla, sigurnije je.