• Poštovani posjetitelju, za korištenje svih mogućnosti koje Poljoprivredni Forum omogućuje, predlažemo ti da se registriraš. Besplatno je i tvoja privatnost je potpuno zaštićena. Registracija ti omogućuje pristup svim kategorijama i temama, mogućnost pristupa privicima u postovima (slike, video, tutorijali, uputstva itd), pristup malom oglasniku, direktnu komunikaciju s članovima putem privatnih poruka, automatsko praćenje tema od interesa i još mnogo toga. Veselimo se tvojoj prijavi! ❤️

Što se iza brda valja?

Želite li besplatno naučiti kako procijeniti gospodarske programe stranaka?

  • Da

    Glasova: 31 27.2%
  • Ne

    Glasova: 16 14.0%
  • Znam sam procijeniti programe

    Glasova: 16 14.0%
  • Ne zanima me

    Glasova: 51 44.7%

  • Ukupno glasača
    114
Status
Nisu omogućeni daljnji odgovori.

johabica

Iskusan lik
Tu od
8 Tra 2012
Poruka
4,529
Kad smo već kod dizanja cijena i tržišne privrede. Kako prodajem neke svoje proizvode i morao sam dići cijene da bi mi bilo isplativo, pokazalo se da mi prodaja skoro pa ista. Prema tome vi bi rekli, vrijeme je za novo dizanje cijena? DA ili NE? Jer mi smo sada u tržišnom poslovanju. :)

Naime, neka poduzeća imaju taktiku da s godinama njihove cijene postupno, ali kontinuirano rastu brže nego cijene drugih. Ne oni nemaju problema s profitabilnošću. Oni je samo žele maksimizirati.
Da, prodaja je ista jer imaš klijentelu visoke platežne moći i njoj nije problem platiti veću cijenu jer smatra da cijena ima podlogu u kvaliteti.
Ali ni ta klijentela nema magareće uši da ne bi znala procijeniti paritet cijene i kvalitete, i postaviti granicu razumnog i magarećih ušiju.
A ti svojom vještinom procjene rizika sam određuješ granicu nakon koje bi sljedeće podizanje cijene bio korak u ponor.
Maksimaliziranje prihoda kroz bezrazložno podizanje cijene ima svoje granice i pitanje je vještine proizvođača kako ga maksimalno iskoristiti a da si ne stvori problem pada prihoda zbog smanjene prodaje, i ostvari gubitak umjesto ekstraprofita.
 

Nostradurus

Aktivni član
Tu od
13 Lis 2012
Poruka
696
Konkurencija će iznivelirati slojevito dostupnost vrtića za svaki platni razred klijentele, samo je tu pitanje kvartovske dostupnosti - udaljenosti vrtića od mjesta stanovanja - i isplativosti, i vremenske i financijske prevoženja djeteta od stana (radnog mjesta) do vrtića dva puta dnevno.
Ako ne iznivelira, srednja će se klasa izboriti za višu cijenu svoga rada i moći će si priuštiti veće cijene vrtića .

Zbilja argumentiran odgovor. Zar vas ne brine to što dizanje cijena po vama kumulativno vodi opet u drugo dizanje cijena i na kraju se krug zatvori i dobijemo ili inflaciju ili hiperinflaciju

Koji su uopće razlozi za dizanje cijena? Jedan je povećanje troškova (potreba), a drugi želja za većom zaradom (pohlepa). Što u biti znači da je svatko zadovoljan sa svojom cijenom rada/proizvoda u konačnici? Koje su reprekusije iz hipotetske pretpostavke da je svatko postigao profit u svom radu jer eto imamo ekstremno sposobne i prilagodljive radnike? Eto to je tema o kojoj treba ozbiljno promišljati. Jer tu se krije nešto jako zanimljivo, a ima veze s protokom novca.

Da, bogati se bogate na račun srednje klase. U čemu je problem?
Srednja klasa se bogati isto tako na nečiji račun.

Mislim da nešto ne štima u razmišljanju. Ako pretpostavimo da imamo siromašne koji nemaju kapital/posjed tada srednja klasa ima samo dva načina da se bogati:
1. međusobnom eliminacijom i preuzimanjem kapitala od drugih pripadnika srednje klase
2. preuzimanjem bogatstva od bogatijih.

Ovo drugo se jako rijetko događa pa nam ostaje samo ovo prvo. Što znači da ako postoji napredovanje pojedinaca u srednjoj klasi najvjerojatnije je od propadanja dugih pripadnika srednje klase. I to je objašnjenje za rasipanje srednje klase i njeno pretvaranje u siromašne i nekolicinu bogatih. Tome se pogoduje velikom razlikom u primanjima. Velika razlika u primanjima i znači da će manji broj ljudi imati veće dohodke. Što znači da će većina biti malo sposobna za akumulaciju kapitala i pod životnim okolnostima lako padne u totalno siromaštvo. I tako se umjesto širokog sloja srednje klase odjednom stvore uvjeti samo za malobrojnu srednju klasu.

Ne morate mi vjerovati na riječ. Samo pratite što se događa u statistikama. Kakve veze ima povećanje omjera plaća sa zaradom onih 90% slabije plaćenih?
 

Viduka OPG

Iskusan lik
Tu od
23 Velj 2019
Poruka
3,239
"....na sjeveru smrtna je zima,na jugu pingvini jedu ljude, na zapadu ljudi ljude,a istok se trudi da kao zapad bude..."
 

johabica

Iskusan lik
Tu od
8 Tra 2012
Poruka
4,529
Zbilja argumentiran odgovor. Zar vas ne brine to što dizanje cijena po vama kumulativno vodi opet u drugo dizanje cijena i na kraju se krug zatvori i dobijemo ili inflaciju ili hiperinflaciju

Koji su uopće razlozi za dizanje cijena? Jedan je povećanje troškova (potreba), a drugi želja za većom zaradom (pohlepa). Što u biti znači da je svatko zadovoljan sa svojom cijenom rada/proizvoda u konačnici? Koje su reprekusije iz hipotetske pretpostavke da je svatko postigao profit u svom radu jer eto imamo ekstremno sposobne i prilagodljive radnike? Eto to je tema o kojoj treba ozbiljno promišljati. Jer tu se krije nešto jako zanimljivo, a ima veze s protokom novca.



Mislim da nešto ne štima u razmišljanju. Ako pretpostavimo da imamo siromašne koji nemaju kapital/posjed tada srednja klasa ima samo dva načina da se bogati:
1. međusobnom eliminacijom i preuzimanjem kapitala od drugih pripadnika srednje klase
2. preuzimanjem bogatstva od bogatijih.

Ovo drugo se jako rijetko događa pa nam ostaje samo ovo prvo. Što znači da ako postoji napredovanje pojedinaca u srednjoj klasi najvjerojatnije je od propadanja dugih pripadnika srednje klase. I to je objašnjenje za rasipanje srednje klase i njeno pretvaranje u siromašne i nekolicinu bogatih. Tome se pogoduje velikom razlikom u primanjima. Velika razlika u primanjima i znači da će manji broj ljudi imati veće dohodke. Što znači da će većina biti malo sposobna za akumulaciju kapitala i pod životnim okolnostima lako padne u totalno siromaštvo. I tako se umjesto širokog sloja srednje klase odjednom stvore uvjeti samo za malobrojnu srednju klasu.

Ne morate mi vjerovati na riječ. Samo pratite što se događa u statistikama. Kakve veze ima povećanje omjera plaća sa zaradom onih 90% slabije plaćenih?
Predlažem Vam da se u forumskoj konverzaciji oboje oslovljavamo sa "ti", to je na Forumima uobičajen način ophođenja.

Boldano:
Postojeći kapital stvara novonastalu - dodatnu - vrijednost.
Novonastalu vrijednost djelomično asimilira srednja klasa kroz plaću koju dobiva za svoj rad, dijelom "bogata klasa" (poslodavac) kao profit na svoje ulaganje. Omjer dobiti, naravno i normalno, ide u korist ulagača, jer on ulaže i kapital i sredstva za rad. Ja tu ne vidim problem.
Problem vidim tamo gdje je dobit "bogatog" u odnosu na uloženo nesrazmjerno veća od dobiti "srednje klase" u odnosu na vrijednost njezinog rada - doprinosa - u stvaranju novonastale - dodatne - vrijednosti. Taj oblik bogaćenja "bogatih" na račun srednje klase je problematika koja je prisutna u hrvatskom društvu, a daleko je izraženija na azijskom i afričkom kontinentu.


Ja nisam profesionalni financijski niti ekonomski ekspert, a niti laički, ali sagledavanjem društveno - ekonomsko - političkih previranja minulih vremena ne vidim ništa drugačije tokove novaca danas nego onih prije dva - tri - pet desetljeća, a niti stoljeća, tisućljća...... Uvijek se većina viška novostvorenih vrijednosti preljevala u većem omjeru prema onima koji su imali više - što je razumljivo jer se ulaganjem većeg kapitala ostvaruje veća dodatna vrijednost - a oni slabijeg financijskog statusa su dobivali manje.
Na koji način bi ti uredio društvo - hrvatsko - europsko - svjetsko - tako da svi dobivamo jednako i da se nitko ne bogati na ničiji račun?
Ili, bogatiš li se ti - ja - (oboje smo proizvođači (ja bivša) i ostvarujemo ekstraprofit jer sam i ja prodavala svoju robu po puno većoj cijeni nego je ona vrijedila realno (neosnovano se "bogatila"), naime, moje je povrće UVIJEK imalo za barem 2 bivše kune veću cijenu od drugoplasirane cijene na tržnici, a oko 5 kuna višu nego su bile cijene u trgovačkim lancima - na račun drugih koji su prisiljeni kupovati ono što oni ne proizvode a trebaju ili žele imati - jesti.
Sjećam se svojih odlazaka u Austriju prije tridesetak godina i ogromnih reklamnih panoa uz ceste, bezbrojnih manjih ali veoma uočljivih uz kuće koje su reklamirale male privatne obrte, firme, u seoskim i prigradskim ulicama. Malo poduzetništvo kamo se god okreneš, u svakoj petoj kući samozaposlenost.
U mojem mjestu od oko 800 kuća niti danas nema toliko obrta i malih privatnih firmi koliko ih je u Austriji bilo prije 30 - 40 godina? Zašto? Zašto ovi obrti i firme koji postoje u mome mjestu 30 - 20 - 10 - 5 godina rade, većina ima zaposlenike i nisu se zatvarali, a zašto masa ostalih jedinki društva nema inicijativu samozaposliti se ili otvoriti firmu? I opet smo došli do osobnih kapaciteta i potencijala, a "bogati" i "srednjaši" se bogate na račun onih koji nemaju inicijativu - da li je to dobro ili problematično? Jer ako ulažeš, normalno je očekivati da ćeš dobiti više od uloženog, a dobiti više znači bogatiti se.
 

ZJ

Super Moderator
Osoblje foruma
Tu od
22 Lip 2007
Poruka
27,725
Uz ovakvo krivosuđe, ako nisi u partiji, teško je kod nas uspjeti. Koliko je tih uspješnih podalje od politike?
pogledaj samo koliko je “pravila ponašanja“ i administracije u poljoprivredi. U vrijeme kad si bila u velikoj proizvodnji svega toga nije bilo.
Da to, možda, nije razlog za ne-poduzetništvo?
 

Nostradurus

Aktivni član
Tu od
13 Lis 2012
Poruka
696
Boldano:
Postojeći kapital stvara novonastalu - dodatnu - vrijednost.
Novonastalu vrijednost djelomično asimilira srednja klasa kroz plaću koju dobiva za svoj rad, dijelom "bogata klasa" (poslodavac) kao profit na svoje ulaganje. Omjer dobiti, naravno i normalno, ide u korist ulagača, jer on ulaže i kapital i sredstva za rad. Ja tu ne vidim problem.

Niste se dotakli problema postizanja profitabilne cijene za sve?

Teorija o stvaranju novih vrijednosti me ne zanima. Zanima me kako ćete pokriti svoje troškove rada i ostvariti profit i da to mogu svi ljudi učiniti.

Za početak probajte s dva čovjeka koji isključivom međusobno trguju. Nedvojbeno je da mogu proizvesti mnogo novih dobara u godini, ali godinu mogu završiti u finacijskom pogledu samo na 3 načina:
1. Nitko nije ostvario profit
2. Prvi je ostvario profit, a drugi gubitak
3. Drugi je ostvario profit, a prvi gubitak.

Gubitak može biti izražen i kao dug.

Što možemo vidjeti iz primjera? Da nam eventualno povećanje broja sudionika u razmjeni ne omogućava da svi završite s profitom. U čemu je problem? Kako sad nismo u mogućnosti ostvariti samostalno tržišno određivanje cijena i da od toga imamo svi financijske koristi? Zašto tu ne pale ideje klasične ekonomske misli (fantazije)? Kako nema zakona ponude i potražnje koji dovodi do postizanja cijena koje omogućavaju uspjeh svima?

KOJI JE KLJUČNI PROBLEM?

O tome trebamo razgovarati. Jer to su temelji uspjeha svakoh društva koje bazira razmjenu preko novca. I nemojte sad opet izbjegavati temu. Jer tržišni odnosi i fer cijena za proizvod ili uslugu tj. pošteno plaćen posao se itekako tiče svih nas.
 

johabica

Iskusan lik
Tu od
8 Tra 2012
Poruka
4,529
Uz ovakvo krivosuđe, ako nisi u partiji, teško je kod nas uspjeti. Koliko je tih uspješnih podalje od politike?
pogledaj samo koliko je “pravila ponašanja“ i administracije u poljoprivredi. U vrijeme kad si bila u velikoj proizvodnji svega toga nije bilo.
Da to, možda, nije razlog za ne-poduzetništvo?
Temeljni problem hrvatskog društva je malo dublji i puno stariji od političke korupcije.
Usađeni mentalitet indoktriniran u svima nama stečen od naših predaka koji i mi prenosimo na naše potomke je još uvijek duboko u društvu uvrježena poslovna relacija "daj da bi dobio". Trebati će još generacija - dvije da se to iskorijeni ili pravosuđe oštrije od britve, a i takvo neće prije smjene još jedne generacije iskorijeniti takav način poslovanja.
Ja se sjećam iz svoga djetinjstva da se nije liječniku specijalistu ili u bolnicu išlo bez dva puna cekera, sjećam se da se odvjetniku koji te je zastupao u parnici nije išlo bez cekera iako si ga platio da zastupa tvoj interes, tako ti je to i danas još uvijek, i politika sa time ima jako malo dodira osim tamo gdje politika financira poslovne projekte - i tu većinom nije primarno bitno političko opredjeljenje nego osobni financijski interesi obje strane - i onoga tko zastupa investiciju i izvođača.
A što je najgore, nema države u EU i u svijetu a da nema namještenih i/ili preplaćenih poslova u državnom sektoru, a i u privatnom ako firmu ne vodi obiteljska ekipa u cijelosti.
 

johabica

Iskusan lik
Tu od
8 Tra 2012
Poruka
4,529
Niste se dotakli problema postizanja profitabilne cijene za sve?

Teorija o stvaranju novih vrijednosti me ne zanima. Zanima me kako ćete pokriti svoje troškove rada i ostvariti profit i da to mogu svi ljudi učiniti.

Za početak probajte s dva čovjeka koji isključivom međusobno trguju. Nedvojbeno je da mogu proizvesti mnogo novih dobara u godini, ali godinu mogu završiti u finacijskom pogledu samo na 3 načina:
1. Nitko nije ostvario profit
2. Prvi je ostvario profit, a drugi gubitak
3. Drugi je ostvario profit, a prvi gubitak.

Gubitak može biti izražen i kao dug.

Što možemo vidjeti iz primjera? Da nam eventualno povećanje broja sudionika u razmjeni ne omogućava da svi završite s profitom. U čemu je problem? Kako sad nismo u mogućnosti ostvariti samostalno tržišno određivanje cijena i da od toga imamo svi financijske koristi? Zašto tu ne pale ideje klasične ekonomske misli (fantazije)? Kako nema zakona ponude i potražnje koji dovodi do postizanja cijena koje omogućavaju uspjeh svima?

KOJI JE KLJUČNI PROBLEM?

O tome trebamo razgovarati. Jer to su temelji uspjeha svakoh društva koje bazira razmjenu preko novca. I nemojte sad opet izbjegavati temu. Jer tržišni odnosi i fer cijena za proizvod ili uslugu tj. pošteno plaćen posao se itekako tiče svih nas.
Pa upravo zakon ponude i potražnje dovodi do nejednolikog profita, u ekstremnim uvjetima vrlo velike ponude zakon ponude i potražnje dovodi do gubitaka profita pojedinaca - bilo umjerenog, bilo minimalnog, ili dovodi ekstra dobitka pojedinaca, umjerenog ili minimalnog.....
Hiperprodukcija robe, proizvedene u omjeru većem nego je tržište može progutati nekome će ostvariti solidan prihod, a nekome ogroman gubitak iako su oboje u startu krenuli s iste pozicije proizvodnje.
Sada nastupaju čimbenici koji utječu na čisti prihod - financijska težina ulaznih troškova koja ne mora biti jednaka a da bi se ostvarili isti prinosi. Već će tu, u prvom koraku započete proizvodnje na kraju proizvodnog procesa jedan ulagač imati veću a drugi manju dodanu vrijednost iako će prodati istu količinu proizvoda po istoj cijeni.
Sljedeći momenat je osobna procjena stanja tržišta - može li ili ne može tržište progutati cjelokupnu količinu proizvoda oba proizvođača ili će dio ostati neprodan zbog viška. Tu nastupa tržišno poslovanje - odluka svakoga od njih - hoće li svoj cjelokupni proizvod prodati po manjoj cijeni od drugog proizvođača i uz manju cijenu možda dobiti veću financijsku vrijednost nogo on koji će nastojati prodati po većoj cijeni svoj, ali će mu dio koji je trebao biti dodana vrijednost ostati neprodano i time ostvariti gubitak.

Nekako mi se čini da ste zagovornik planske ekonomije iz socijalističkih vremena, ili se varam?
 

Nostradurus

Aktivni član
Tu od
13 Lis 2012
Poruka
696
Pa upravo zakon ponude i potražnje dovodi do nejednolikog profita, u ekstremnim uvjetima vrlo velike ponude zakon ponude i potražnje dovodi do gubitaka profita pojedinaca - bilo umjerenog, bilo minimalnog, ili dovodi ekstra dobitka pojedinaca, umjerenog ili minimalnog.....
Hiperprodukcija robe, proizvedene u omjeru većem nego je tržište može progutati nekome će ostvariti solidan prihod, a nekome ogroman gubitak iako su oboje u startu krenuli s iste pozicije proizvodnje.
Sada nastupaju čimbenici koji utječu na čisti prihod - financijska težina ulaznih troškova koja ne mora biti jednaka a da bi se ostvarili isti prinosi. Već će tu, u prvom koraku započete proizvodnje na kraju proizvodnog procesa jedan ulagač imati veću a drugi manju dodanu vrijednost iako će prodati istu količinu proizvoda po istoj cijeni.

Blizu ste. Istina to utječe nepovoljno, ali mogli bi zamisliti da svi imamo jednake troškove.

Sljedeći momenat je osobna procjena stanja tržišta - može li ili ne može tržište progutati cjelokupnu količinu proizvoda oba proizvođača ili će dio ostati neprodan zbog viška. Tu nastupa tržišno poslovanje - odluka svakoga od njih - hoće li svoj cjelokupni proizvod prodati po manjoj cijeni od drugog proizvođača i uz manju cijenu možda dobiti veću financijsku vrijednost nogo on koji će nastojati prodati po većoj cijeni svoj, ali će mu dio koji je trebao biti dodana vrijednost ostati neprodano i time ostvariti gubitak.

Opet ste blizu. Ne možete prodati više robe po većoj cijeni. Zato proizvođači kave složno uništavaju viškove jer prijevoz košta više za više kave, a profit je otprilike isti. Ne isplazi se prodati više za manju cijenu jer će kupci stvoriti zalihe i slijedeće godine nećeš moći prodati po normalnoj cijeni dok se zalihe ne isprazne. Znači puševina.

Ključna stvar je da ne možete postići dobru profitnu stopu i na većoj količini jer bi to značilo da kupci trebaju odjednom imati više novca u rukama. A da bi imali moraju od nekuda zaraditi. I tu je rješenje kredit. Kredit je tu da proizvođači ostvare profit preko budućeg prihoda njihovih kupaca. Pa ako se i vi kao proizvođač smatrate sretnim jer prošla je prodaja veće količine robe, uložiti ćete novce u daljnje povećanje proizvodnje. Trebati će vam i kredit za to. I tako se ekspanzija novčane mase radi oko +30% godišnje. Sve na bazi budućih očekivanih prihoda. I ništa od toga ne bi bilo moguće bez kredita banaka.

Samo od kuda bankama novac? Pa jednostavno je, oni vam daju izmišljeni novac na temelju vaše imovine. Tj. vi se kockate svojom imovinom na temelju očekivanih većih prihoda.

Tek nekek se ponaša i država po Keynezijanskom principu. Međutim, sav taj novac zarađen u proizvodnji je rezultat kreditne ekspanzije iza koje se krije još veći dug. I kad ekspanzija proizvodnje dođe do krajnjih granica jer tržište neće imati takav trajni rast cijelo vrijeme, tada se dogodi da nečija očekivana profit izostane i on bankrotira. S njime i dosta njegovih poslovnih partnera, a banke se odluče da smanje ponudu kredita dižući kamate na nove i na postojeće izdane kredite.

I kao što sam vam pokazao, to je vrijeme otrežnjenja u kojem se ista igra banka ponavlja ciklički, a ljudi imaju slabo pamćenje i ne beru brigu o tome. Tada su zarade banaka fenomenalne. Teoretski to može biti i "finacijski gubitak", ali su banke došle do naše imovine na ime mnogih neotplativih hipoteka.

Što možemo rekapitulirati?
-------------------------------------------
- Kapitalizam koji sada imamo nije moguć bez kredita, kreditna ekspanzija prikriva problem
- Kriza pomaže okrupljavanju najbogatijih čija poduzeća ćesto sanira država, ali ne preuzme vlasništvo
- Ceh plaćaju naivci koji ne vide na koji način stvar funkcionira. A takvih je 99,5%.
- Neće svi propasti ... u isto vrijeme. Neki će propasti kasnije. Bankroti ne ne mogu izbjeći
- Zakoni tržišta ne omogućuju profit svima čak i da su svi jednako uspješni
- Banke koriste naše neznanje i otimaju nam imovinu jer igramo po njihovim pravilima - dug je veći od novca koji je emitiran kreditima i koji je pretvoren u profit (poreze državi, itd)
- Za vrijeme kreditne ekspanzije državni proračun se puni odlično i država također ulazi u kredit na osnovu očekivani poreznih primanja. Sindikati se bore za veće plaće u državnim poduzećima jer novaca ima. Zvuči poznato.
 

Nostradurus

Aktivni član
Tu od
13 Lis 2012
Poruka
696
Nekako mi se čini da ste zagovornik planske ekonomije iz socijalističkih vremena, ili se varam?

Da li bi nam planska ekonomija mogla riješiti pošteno plaćen rad tj. poštenu cijenu za proizvod? U doba socijalizma je bilo više štrajkova nego danas u kapitalizmu. Stvar nije štimala. Ali zašto?

Jer ako svi ostvarimo 120eura prihoda na 100eura troška, tada mi dobijamo 20eura profita, ali tih 20eura povećava kupovnu moć za 20%. Ako proizvodnja ne raste 20% godišnje, mi ne možemo održati tu kupovnu moć novca. Njemu pada vrijednost jer nema robe. Međutim, jedan ekomista je rekao da povećanje proizvodnje za 5% traži 10% više novca. Jer kaže mora imati i proizvođač i kupac imati novac da bi se ostvario taj rast. Prema tome mi uvijek moramo imati previše novca u odnosu na ponudu robe. I zbog toga je privreda jako osjetljiva na besparicu, ali i sklona inflaciji čak i kada se ostvaruje rast.

Jedan od ključnih problema je ekspanzija kredita i transfer bogatstva u financijski sektor. USA npr ima puno veće profite u financijskom sektoru nego u realnom, a finacijski sektor redovito sjebe privredu. Alternativa tome je emisija novca nez duga za potrebe deficita državnog proračuna. To je MMT moderna monetara teorija. I o tome sam već pričao, ali MMT u sebi nosi rješenje za banke koje bankama neće oduzeti mgućnost ekspanzije novca. MMT tako implementiran bi propao u roku keks.

Slijedeća stvar u emisiji novca bez duga je problem pogađanja potrebne emisije i način regulacije. Kako sam napisao, novca uvijek treba biti previše i to teži ka inflaciji.

Na kraju, ako država ne mora prodavati imovinu i privatizirati, mogla bi početi kupovati imovinu i preuzimati je od propalih poduzeća. I tada bi se dogodilo da bi malo po malo država preuzela skoro sva poduzeća. I to se ne sviđa onima koji žele biti novi posjednici. Tako da MMT nema šanse.
----------------------

Što bi bilo kad bi bilo?

Možemo zamisliti da svi imamo zajednički račun u jednoj banci. Ne bi mogli ostati bez novca jer sve što potrošimo doma ide natrag na isti račun. Super zar ne? Ipak kako je jedan prodavač magle, profesor i pilot rekao novac služi i za ograničenje potrošnje jer su resursi ograničeni. Znači ovo ne bi bilo dobro. Morala bi se uvesti kvota ovisno o tome koliko smo proizveli. A roba ima raznih. Mnoge su i i iz uvoza. Ne ne radi se o planiranju, nego se radi o stvarnom normalnom životu.

Jer svatko u svojoj obitelji planira koliko će uraditi proizvodnju i što će nabaviti izvana. Čudno, ako smo protiv planske privrede? Protivljenje planiranju je u biti protivljenje boljem životu. Jer sadašnji život na kredit ne vodi sretnom kraju.

Ne nisam zagovornik da netko odozgo odlučuje koliko se treba nečega proizvesti. Ali sadašnja alternativa gdje korporacije planiraju, a mi kao država "ne smijemo" je smiješna. A doma sve planiramo. Bogati uvijek planiraju, a nama prodaju priču da naša planska privreda nije dobra te da je samo korporacijska planiranja dobra.

Kad govorimo o lošem planiranju imamo primjer i EU. Recimo ovaj prelaz na električna vozila je promašaj kao i energija iz vjetro elektrana koje se ne mogu reciklirati, a ima ih ko u priči. To nije planiranje, to je plansko pogodovanje krupnom kapitalu da nam izbije dodatne novce radi svoje dobiti. To se zove zelena mafija. Nuklearke su još uvijek mogle raditi.

Recimo imamo jamo malo površina pod navodnjavanjem. Eto primjera kako neplaniranje ne daje dobre rezultate. Zatim imamo neplaniranje u recikliranju otpada. Zašto se forsira ambalaža koja stvara hrpe smeća? Zašto se grade zgrade koje ni u ludilu neće izdržati kao neke sadašnje stare zgrade?

Nije problem u planiranju kao takvom. Problem je u planiranju koje bi sve zadovoljilo. Pa i kad korporacije planiraju, zadovoljstvo je uglavnom samo kod dioničara i uprave. Puno je lakše planirati da ide u korist manjine od obuhvaćenih ljudi. Zar ne? To je planiranje O.K. Planiranje za veliku većinu se ne smije ni pomisliti jer to bi što ... ugrozilo interese ovih koji do sada super profitiraju. O tome se uvijek radi. A mi kakvi jesmo mislim da ćemo sami uvijek bolje planirati nego da udružimo znanje i snage?

A nije lako udružiti snage jer koliko vidite s novcem na privatnim računima nikako na zelenu granu za sve. I oni koji non stop padnu u siromaštvo ne oporave se 100% pa nam broj siromašni samo raste.

Naravno da nemam rješenje. Jer ako gledate da radnik želi uštedjeti barem 7%, poslodavac 10%, banka 10% prometa onda to ne može pratiti niti jedna privreda ni u ludilu. Svi mi želimo uštedjeti puno više nego što možemo proizvesti. Pa i poljoprivrednicima je jasno da ne može polje svake godine roditi 20% više nego predhodne. Ali dakako da bi htjeli svake godine zaraditi 20% više.

Uopće se ne priča o strategiji, ciljevima, načinima realizacije, podjeli poslova i dohodka. Međutim, velike korporacije to ne zaboravljaju. Samo tako mogu opstati dok se na nivou države pušta sve da propadne bez planiranja. I svatko tko misli da je to odlična klima za sveopći uspjeh poduzetnika, mislim da će se iznenaditi jer u tržišnoj privredi pobjeđuju jači, a mnogi propadaju.

Odgovarn si ako planiraš, ali ne na nivou države??? Tada si neodgovoran? Mnogo što tu ne štima. Zaostali smo. Tehnologija napreduje, a mi smo još u kamenom dobu. Da ne zboravite, Japan je nakon WW2 imao plansku kapitalističku privredu. Sve do 80' godina kada su im nametnuli zapadnu ekonomsku misao. I od tada Japan prestaje da bude najprosperitetnija država na svijetu. Ali ipak su to japanci, a ne balkanci. Ista organizaija kod nas sigurno ne bi uspjela.
 
Tu od
6 Stu 2011
Poruka
38
Pa dolazimo do toga da je pitanje osobnog mentalnog i intelektualnog kapaciteta tko će ga više umetnuti a kome će biti više umetnuto u geng - bengu.
A kapitalizam je geng - beng sistem.
Kad prosječni seljak ovo shvati riješio je 99% svojih problema.
Živjeti u kapitalizmu sa socijalističkim mentalitetom je zajebana stvar.
Evo ti primjer sve istočno od Koprivnice(uz rijetke avanturističke izuzetke).
Ukoliko je seljak, u spomenutom geografskom okviru, nesposoban učlaniti sebe u HDZ, ženu u SDP, babu u Suvereniste, dedu u Most, malog u Srpsku narodnu strnku, te istodobno biti simpatizer i donator Antifašista,Možemo, Hrasta, Bukve... I ostalih, te zbog toga dobiti barem 300 ha državne zemlje, javiti se na fondove da se dobije mehanizacija i sijati žitarice, .....mora se okaniti ovog posla.(moraliziranje ostavite za romantični seks pored svijeća, ovo je sadomazo kapitalizam)
Kad se barem 15 puta mijenja zakon o državnom poljoprivrednom zemljištu i još uvijek frajeri ne kuže u čemu je stvar vrijeme je da promjene profesiju.

Država daje zakonski okvir po kojem radiš, kao u svakom biznisu, te ukoliko ne ostvaruješ profit-propadaš..i to ne zato jer se Država urotila protiv tebe nego zato jer si nesposoban.

I koji će ***** Državi nesposobni seljak u visokosubvencioniranoj proizvodnji..?

Pitanje
Gledamo li u postotku broj poljoprivrednika u tvom kraju(širem) koji su opstali u posljednji 20 godina, jel manji ili isti na nivou statističke pogreške?
 

Nostradurus

Aktivni član
Tu od
13 Lis 2012
Poruka
696
Evo ti ga na. Cijene nekretnina padaju? Zašto?

Jer se čini da baš nema puno ulagača s kešom, a kredit je preskup. I ljudi su skužili da se povećene kamate neće moći otplatiti. Baš kako sam najavljivao. Dok kamate ne padnu ide stagnacija ili pad u BDP-u. Ekonomsko filozofiranje ili brutalna realnost što nam slijedi.

 

vlč.puknuti

Iskusan lik
Premium
Tu od
14 Svi 2008
Poruka
23,641
Koji si prorok bok te..cijene nekretnina padaju jer kamate rastu ..to je tak naštelano da si bogati lakše kupe još par zgrada...lančana reakcija je porast cijena u najmu..bravo..to si ti sve sam ili?
 

Nostradurus

Aktivni član
Tu od
13 Lis 2012
Poruka
696
Tko je pratio Sabor mogao je vidjeti da bi kada uskoro preuzme Fortenovu Pavao Vujnovac mogao imati 10% dionica Hrvatska d.o.o. . Ako preuzme preko 50%, mogao bi se proglasiti kraljem Hrvatske. Isječak je u prilogu.

Isječak
 
Posljednje uređivanje:

lijeskakc

Iskusan lik
Tu od
12 Stu 2019
Poruka
3,135
Da li si ti spreman doći na Markov trg i reči glasno da je to sve jedna banda i pobrojati sve njihove krimene?
Ako ti to napraviš i ja ću biti tamo da te podržim. Poslije se možeš kandidirati za premijera, imaš moj glas, ali ako kaj zajebeš odoše jaja.
Ovako je to samo dodavanje soli na ranu naroda.
 
Posljednje uređivanje:

Nostradurus

Aktivni član
Tu od
13 Lis 2012
Poruka
696
Ministrica održala presicu, nema dogovora. Jedan seljak izbačen iz zgrade?

Čini se da državni aparat nema nikakvu poveznicu s ljudima koji su ih birali. I onda ljudi kažu da ne žele znati procjenjivati ekonomske programe stranaka. HDZ oduvijek nema program koji će pomoći da se poljoprivreda održi i učini isplativom za sve male privrednike.

Inače, nije mi jasno kako nema odstrela divljih svinja. Valjda jer se iste nisu cjepile pa i nisu imale šansu da dobiji "bolest".

 

Nostradurus

Aktivni član
Tu od
13 Lis 2012
Poruka
696
Da li si ti spreman doći na Markov trg i reči glasno da je to sve jedna banda i pobrojati sve njihove krimene?
Ako ti to napraviš i ja ću biti tamo da te podržim. Poslije se možeš kandidirati za premijera, imaš moj glas, ali ako kaj zajebeš odoše jaja.
Ovako je to samo dodavanje soli na ranu naroda.
Sjećate se Marka Franciškovića? On je to uradio. I koji je rezultat postigao?
 
Status
Nisu omogućeni daljnji odgovori.
Na vrh