Grazer je dao 100 t. ali sa kakvom gnoidbom i u kakvim uslovima. Što se tiče faze kad kositi/silirati, pa sve zavisi kako reče ajkula šta ćeš raditi s njim.
Imam ovdje negdje u PDF-u rezultate ogleda rađenih u Križevcima sa Grazerom. Poredili su prinose po rokovima sjetve i po visini košnje. Morao bih malo pregledati te podatke kad uhvatim vremena.
Grazer je dao 100 t. ali sa kakvom gnoidbom i u kakvim uslovima.
Imam ovdje negdje u PDF-u rezultate ogleda rađenih u Križevcima sa Grazerom. Poredili su prinose po rokovima sjetve i po visini košnje. Morao bih malo pregledati te podatke kad uhvatim vremena.
Pa i ja sam skinuo nesto u PDF-u a naslov je "Utjecaj rokova košnje na prinose krmnog sirka u
različitim klimatskim (vegetacijskim) sezonama"- dakle na ogledu se radilo 2 god. 2002 i 2003 ...od koje je 2003 bila nepovoljnija i s vise suše....Experiment je bio na Maksimiru na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, u klimatski različitim uvjetima.
Citiram :" U klimatski povoljnijoj 2002. godini prinosi zelene mase bili su od 85,2 t/ha (kad je kosen ispod visine 2 metra ili u fazi metlicarenja) do 100,7 t/ha (kad je kosen na visini 2 metra) , a suhe tvari od 18,7 t/ha do 31,0 t/ha. U sušnoj 2003. godini prinosi zelene mase varirali su od 58,6 do 86,6 t/ha, a suhe tvari od 14,6 do 26,6 t/ha. U toj ekstremno suhoj godini hibridni sirak Grazer N bio je visokog proizvodnog potencijala, tako da je korišten tijekom ljeta i rane jeseni u istom broju otkosa kao prethodne godine.
Evo jos neke interesantnosti iz tog ogleda da vam prepricam najosnovnije tako da se ne gubi vrijeme na citanje 30-tak stranica teksta:
Sporo klije i niče, ali kasnije ima vrlo brz porast (u prosjeku 5 cm dnevno).
Vrlo racionalno koristi vlagu tla, pa za tvorbu 1 kg suhe tvari potroši znatno manje vode od kukuruza, što znači da će u istim uvjetima vlage formirati znatno više suhe tvari od kukuruza.
Količina cijanovodične kiseline bila je velika u najmlađem lišću usjeva visokog 5 do 10 cm, da bi se već u usjevu visokom 50 cm smanjila u odnosu na količinu kod visine usjeva 5 do 10 cm čak za 10 puta, a u usjevu visokom 150 cm utvrđena je tek u tragovima (Ančev, Ivanove-Banđo, 1966., Čižek, 1970.). Hranidbom u staji zelenom masom hibrida krmnog sirka visine iznad 100 cm praktički nema opasnosti od trovanja cijanovodičnom kiselinom, što potvrđuju brojni podatci iz prakse jer nisu utvrđeni znakovi trovanja. Stajanjem pokošene mase sirka 2 do 3 sata, količina cijanovodične kiseline se još smanjuje.
Koristi se za ishranu stoke zelenom krmom izravno s polja tijekom druge polovice godine, tj. ljeti i početkom jeseni sve do mraza (strada pri -2º C), tj. u trajanju 60 do 100 i više dana (zavisno o roku sjetve) u više otkosa.
Osnovna obrada tla obavljena je oranjem na 30 cm dubine. Predsjetvena priprema obavljena je tanjuračom i sjetvospremačem. Tada je uneseno u površinski sloj 600 kg/ha NPK 8:26:26 ili 48 kg/ha N, 156 kg/ha P2O5 i 156 kg/ha K2O. Duljina jednog reda (duljina parcele) je iznosila 5 m, a razmak između redova 0,60 m; sijana su četiri reda na parcelicu. Sjetva je izvršena 16.05.2002. i 2003. godine sijačicom Wintersteiger s raoničnim ulagačem. Usjev je prihranjivan poslije svakog otkosa s KAN-om 150 kg/ha (40 kg/ha dušika). Ukupno je dano dušika: varijanta 1. - 168, varijanta 2. - 128, varijanta 3. - 88, varijanta 4. - 88 kg/ha N. Zaštita usjeva protiv korova izvršena je s 2 l/ha Radazina. Košnja je obavljena na 10 cm visine. Urodi mase utvrđivani su u dva do četiri otkosa u četiri ponavljanja. Korišten je krmni sirak visine 100 cm u četiri otkosa u obje godine istraživanja, visine 150 cm u tri otkosa, a pri visini 200 cm i cvatnji u dva otkosa. Suha tvar je utvrđena sušenjem na 105 ºC 1 kg zelene mase.
U 2002. godini povoljan raspored i količina padalina omogućili su brz razvoj hibrida Grazer N, kojemu je do visine 100 cm trebalo 45 dana od sjetve, do visine 150 cm 55, a do visine 200 cm 62 dana, dok mu je do cvatnje trebalo 68 dana. Drugi otkos je prispio do visine 100 cm već za 21 dan zbog povoljnih količina padalina, do visine 150 cm narastao je za 39 dana, do visine 200 cm za 48 dana, a do cvatnje 71 dan. Treći porast utvrđen je kod visine 100 cm za 27 dana, a kod visine 150 cm za 57 dana, kao i četiri porasta.
U 2003. godini nepovoljan raspored i količine padalina, te više temperature od prosjeka, utjecale su na rast i razvoj sirka hibrida Grazer N. U prvom porastu dok je još bilo vlage iz prve dekade lipnja, te više temperature u tom razdoblju utjecale su na porast sirka do visine 100 cm već za 40 dana. Da naraste do visine od 150 cm trebalo mu je 59 dana, a do 200 cm 67 dana. U cvatnju je ušao za 74 dana. Drugi porast do visine 100 cm bio je za 27 dana, do visine 150 cm za 45 dana, a 200 cm za 74 dana; cvao je za 75 dana. Trećem porastu do visine 100 cm (varijanta 1.) trebalo je 37 dana, a do visine 150 cm 46 dana. Četvrti porast imala je samo 1. varijanta, a do 100 cm visine sirak je narastao za 46 dana. Potrebno vrijeme za regeneraciju sirka zavisilo je o količini i rasporedu padalina koje su utjecale i na urode zelene mase u punoj cvatnji.
Prinosi zelene mase hibrida Grazer N
Prinosi zelene mase hibrida Grazer N u 2002. godini varirali su po varijantama visine košnje usjeva i to: košnjom sirka visine 100 cm u četiri otkosa postignuto je 85,2 t/ha, a u punoj cvatnji 85,4 t/ha što je visoko signifikantno manje mase u odnosu na prinose varijante 2. (100,7 t/ha najviši prinos) i varijante 3. (100,0 t/ha), među kojima su male razlike i nisu signifikantne.
I u 2003. godini, u kojoj je bilo vrlo sušno ljeto, krmnim sirkom postignuto je od 2 do 4 otkosa zelene mase, ali nižih prinosa i različitog vremena dospijevanja za košnju u odnosu na prethodnu godinu.
U četiri otkosa (varijanta 1.) postignuto je ukupno 58,6 t/ha zelene mase, visoko signifikantno manje u odnosu na prinose ostalih varijanti košnje.
U dvogodišnjem projektu (2002. povoljna i 2003. sušna godina) s krmnim sirkom hibrida Grazer N postignuto je u četiri otkosa 71,9 t/ha zelene mase, 16,7 t/ha suhe tvari košnjom usjeva visokog 100 cm.
Košnjom usjeva visokog 150 cm postignuto je u tri otkosa zelene mase 87,5 t/ha, odnosno 23,0 t/ha suhe tvari.
Usjevom 200 cm visine postignuto je u dva otkosa 93,3 t/ha zelena mase ili 28,9 t/ha suhe tvari.
U cvatnji sirka u dva otkosa postignuto je 80,7 t/ha zelene mase, odnosno 25,9 t/ha suhe tvari.
Košnjom hibrida Grazer N visine 100 cm pa do cvatnje, u više otkosa postiže se kontinuitet u ishrani stoke zelenom krmom od početka srpnja pa do mraza u listopadu u trajanju 100 i više dana, zavisno o roku sjetve i primijenjenoj agrotehnici.
Postignutim prosječnim prinosima suhe tvari sirka osigurava se s jednog hektara 1 000 do 1 700 dnevnih obroka od 15 kg suhe tvari za krave muzare.
artyman:
