Topla voda - solar vs. plin

[iwanho]

Hvala.
Problematične su cijevi. Moral bi ih nadžbukno dovesti na mjesto priključka sadašnjeg kombiniranog (centralno-struja) bojlera na jednom mjestu i do plinskog protočnog na drugom mjestu. Protočnom plinskom vjerojatno ne bi smetalo da umjesto hladne uzima toplu vodu. Koristil bi se ljeti, dok ima dovoljno tople, samo za protok, a u hladnijem periodu, kad bi temperatura od PTV bila preniska, uključil bi se pliski grijač.
Moj kombinirani bojler (centralno-struja) je mali (80lit) i ima 4 priključka na izmjenjivaču. Na njega bi mogel spojiti vod iz kolektora, a kad se temperatura digne na određenu temperaturu, vodu usmjeriti u veliki bojler na tavanu. Jedino ne bi mogel izbjeći pumpu jer je taj bojler u prizemlju.
Nema boljeg nego kad se to planira kod projektiranja kuće. Nažalost teško je sve optimalno uskladiti.

Život je samo jedan. Nisam protiv uživanja, ionako svatko uživa u nečem drugom. No jako sam protiv uživanja na kredit. Prije ili kasnije se to svakome obije o glavu.

 

[plus]

iwanho
Nisi ti u nikakvom bedu, ako ti je krovište tako orijentirano. Meni je također tako pa imam ugrađen kolektor na nosivu konzolu i sve pet.

Prirodna cirkulacija funkcionira, ali je sistem efikasniji dok je potpomognut sa kontroliranom pumpom.

Za pumpu za recirkulaciju možeš postaviti i tajmer sa programiranim vremenom da se uključi na par sekundi prije nego ustaneš i slično, dobio si od ZJ dobro objašnjenje.

Nekako se prakticira kalkulirati sa pedesetak litara PTV, iliti vrele vode, po članu obitelji, iako je tebi, meni, vama, nama to proizvoljno.

 

[Zoki ticić]

Savo, to bi ti funkcioniralo samo u slučaju ako se cijevi iz kolektora uvijek penju prema rezervoaru a najmanje u levelu i ako samo malo spustiš prema dolje više neće prirodno cirkulirati. Vidio sam u bauhausu sisteme za grijanje vode gdje je rezervoar odmah iznad kolektora i tako prirodno cirkulira.
Iwanho, cirkulaciju možeš i preko flusostata i vremenske zadrške izvesti a inače se to radi sa pumpama koje imaju na sebi vremenski regulirana uključivanja i isključivanja.

Poslano sa mog M351 koristeći Tapatalk

 

[iwanho]

Hvala obojici.

Plus,
ako već moram nakretati kolektor onda rađe napravim nosače i postavim ga niže na JZ stranu pa možda mogu bez pumpe grijati postojeći kombi bojler.

Kolika bi trebala biti visinska razlika i promjeri cijevi za zadovoljavajuću prirodnu cirkulaciju? Duljina cjevovoda oko 10-11 m i 6 koljena.
Kuća je poluetažna. Sadašnji kombi bojler je u prizemlju. Kolektore bi mogel ugraditi na jugozapadni zid garaže (kao nadstrešnicu), koja je za pola etaže niža. Cijevi bi trebal izolirati i voditi kroz garažu i podrum pod stropom (pored cijevi za centralno grijanje) do bojlera koji je na drugoj strani kuće. Zato imam dugački cjevovod i puno koljena. Taj mali bojler bi trebal povezati s većim na tavanu i ventilima povezati da propušta prema većem bojleru kad je voda dovoljno vruča.
Postoje li termostatski ventili kao radijatorski ali s kontra djelovanjem? Trebali bi propuštati kad se zagriju.
Možda razmišljam potpuno u krivom smjeru. Ako bi ugradil kolektore s bojlerom neposredno iznad njih kakve spominje Zoki, bi li bilo jednostavnije riješiti dovod tople vode na drugu stranu kuće. Svjestan sam da u slučaju kad nema struje trebam ispustiti poprilično hladne vode prije nego poteče topla.

 

[plus]

iwanho;
To ja tebi i predlažem - napravi prilagođene nosače za pravilnu orijentaciju kolektora "prema suncu" samo nemoj odmah pitati, a koja je pravilna orijentacija jer su sve i nijedna.

Visinska razlika - što više to bolje, a promjeri cijevi što deblji za bolju prirodnu cirkulaciju. Duljina cjevovoda oko 10-11 m i 6 koljena su ozbiljna prepreka dobroj i efikasnoj prirodnoj cirkulaciji.
Dugački cjevovod i puno koljena treba izbjegavati, ako je ikako moguće, približavanjem bojlera mjestu potrošnje - znam da nije uvijek sve lako ostvariti. Jedno je teorija, a drugo su naše privatne mogućnosti unutar naših obiteljskih objekata.
Postoje na tržištu razni termostatski ventili za upravljanje vrelom ili hladnom vodom, ja ga koristim za preusmjeravanje antifriza s bojlera za PTV na pufer, čim se zagrije na 56 stupnjeva. Ako mu temperatura pada ispod 56 stupnjeva zatvara cirkulaciju prema puferu i sve ide samo kroz bojler.

 

[iwanho]

Znam da protok slobodnom cirkulacijom ovisi o razlici visine, razlici temperature i otporima u cjevovodu. Bi li cijevi DN25 bile pretanke? Ili uopće ne razmišljati ispod DN32?
To su pitanja za varijantu kad je bojler udaljen od kolektora.

Ima li netko iskustva sa sustavom koji ima bojler blizu kolektora, a veću udaljenost (>10 m) od bojlera do potrošača? Možda je na taj način jednostavnije riješiti.

Iz diskusija sam zaključil da je kod oba načina očito korisno imati pufer. Kaj je pufer? Jel to veči spremnik (bojler od 500 lit) u sistemu koji još ima manji bojler (oko 120 lit)? Shvatil sam da se u takvom sistemu prvo grije mali bojler, a nakon dostignute željene temperature, grije se veliki. Kaj se događa kad je voda u malom bojleru hladnija od podešene temperature, a nema sunčevog grijanja? Miješa li se onda voda iz malog bojlera i voda iz pufera?

Malo sam dosadan. U par postova sam postavil više pitanja nego ih je prije bilo u cijeloj temi. Kaj mogu kad me sve zanima. Uz dobre ljude se i magarac nekaj nauči. :icon_e_biggrin:

 

[komer]

Ne tako davno su prodavali maglu sa uber štalama i eu fore o kravama,izmuzištima itd..,to današnje mljekarstvo izumire,jer su ga uništili..neću reći namjerno,ali dugoročno gledano na koljena je palo..i onda su građevinci dizali cijene izvođenja radova u nebo,kao i sada kada rade fasadu..znam dosta ljudi koji su radili fasade na crnjaka i ispalo ih je jeftinije nego preko "fondova"..čini mi se da tu samo profit imaju građevinci,a oni na 100 fasada zarade u jednoj godini pun q love,a ti isplativost svoje investicije čekaš 10+ godina...da ne pričam o rangiraju "tatinih sinova" na tablicama kojima su odobrena sredstva,za razliku od običnih ljudi koji nemaju dovoljno bodova...

 

[sosta]

Pa na crnjaka vjerojatno nitko ne stavlja debljinu koju ti odredi certfikator pa je vec samim time usteda u materijalu poprilicna

Poslano sa mog SM-G900F koristeći Tapatalk

 

[savoris]

Savo, to bi ti funkcioniralo samo u slučaju ako se cijevi iz kolektora uvijek penju prema rezervoaru a najmanje u levelu i ako samo malo spustiš prema dolje više neće prirodno cirkulirati. Vidio sam u bauhausu sisteme za grijanje vode gdje je rezervoar odmah iznad kolektora i tako prirodno cirkulira.
Iwanho, cirkulaciju možeš i preko flusostata i vremenske zadrške izvesti a inače se to radi sa pumpama koje imaju na sebi vremenski regulirana uključivanja i isključivanja.

Poslano sa mog M351 koristeći Tapatalk

Imam dobre preduslove , kolektor bi bio niži od bojlera , cijevi bi cijelom putanjom bile u penjanju otprilike koliki je i nagib krova .
Krov mi je prilično dug jer je spušten da pokrije i terasu tako da imam prostora.
I taj dio krova je okrenut prema jugu , dužina cijevi bi između kolektora i bojelra bi bila oko 4-6m maksimalno.

E sad , ove bojlere od 80 litara mogu relativno lako da nađem ali bojim se da je to mala količina vode.
Veće bojlere nisam u mogućnosti da nabavim. Za novo nemam dovoljno valute.

 

[ZJ]

Iwanho, zaboravi termosifonsku cirkulaciju. Ima smisla samo ako je bojler neposredno iznad kolektora.
Inače, sustav treba imati posebnu (za više temperature predviđenu) cirkulacijsku pumpu, diferencijalni termostat, rasteznu posudu, čim tanje cijevi i mjerilo protoka. Naravno i UPS, jer je to vrlo kritični sustav.
Problem je u tome da imaš vrlo mali bojler, a nakon kaj se zagrije voda u njemu, nemaš više kam "trošiti" (ili spremati) toplinu.

Glede fasada u fušu ili onih certificiranih...Razlika debljine stiropora 12-15cm je manje od 10kn/m2, tak da to (bitno) ne utječe na konačnu cijenu, jer svega ostalog materijala treba jednako (zapravo par % više).

Kad je država široke ruke, onda svi (osim investitora) omaste brk.
Kad plaćaš firmu ili obrt sam, kešom, onda se ozbiljno pregovara o svakom detalju.

 

[Zoki ticić]

Ujak je stavio plastičnu bačvu, obojao u crno i zatvorio u staklo i već 20g tako grije vodu 4-5 mjeseci u godini. Jeste da je pritisak malen, zato i drži plastična ali sistem je jako jeftin.

Poslano sa mog M351 koristeći Tapatalk

 

[plus]

iwanho
Ako su cijevi tanje - treba ti antifriza za njih manje.

Pufer je spremnik viška topline. Osnovna primjena je sigurnost kod centralnog grijanja na drva - u kući ti je toplo, a ti nakuriš još jednu turu, onak' bez potrebe i bez pameti. Pufer / spremnik topline mora biti tako dimenzioniran da preuzme u sebe svu količinu topline koja nastane dok izgori još to jedno bez veze natovareno kurenje. U puferu nije pitka voda nego ona ista koja cirkulira i kroz sve radijatore. Uz veliki pufer mora postojati i velika ekspanziona posuda i mora biti dobro toplinski izoliran. Kužiš sad ?

Ima nazovimo to tako običnih pufera - "kanta" u kojoj je voda, koja ima ulazni i izlazni priključak, priključak za sigurnosnu grupu, na dnu za ispust vode i eventualno za nekoliko termometara.

Ima pufera tipa "spremnik u spremniku". Unutar velike kante PRI VRHU se nalazi manja kanta. U velikoj je kanti prljava voda iz radijatora, u manjoj je pitka voda, potrošna topla voda / PTV .

Ima pufera tipa "velika kanta" a u njoj kao izmjenjivač jedna spirala pri dnu.

Ima pufera tipa "velika kanta" a u njoj kao izmjenjivač jedna spirala pri dnu, a PRI VRHU se nalazi manja kanta.

Postoji mogućnost i tip pufera "velika kanta" sa dvije ugrađene spirale.

Biraj prema potrebama

Razmisli sad sam malo logički o teoriji izmjene topline između vode iz velike kante na plašt i vodu ugrađene male kante. Može li biti situacija da je okolo sva voda hladna, a da u maloj kanti bude vrela voda ili obrnuto, da li je to realno?

 

[vlč.puknuti]

Ujak je stavio plastičnu bačvu, obojao u crno i zatvorio u staklo i već 20g tako grije vodu 4-5 mjeseci u godini. Jeste da je pritisak malen, zato i drži plastična ali sistem je jako jeftin.

Poslano sa mog M351 koristeći Tapatalk

to radi na principu slobodnog pada? ..svakako dobra ideja :icon_pidu:

kako puni vodu , da li ima automatiku(od vodokotliča) ?..ili napuni kad zagrijanu isprazni

 

[Zoki ticić]

Nije slobodan pad ali je malo selo koje ima vlastiti vodovod već 50g i ima rezervoar tik iznad kuća a puni se iz izvora 2Km daleko slobodnim padom tako da je mali pritisak.

Poslano sa mog M351 koristeći Tapatalk

 

[iwanho]

Plus,
velika hvala na pojašnjenju pufera. Zanimljivo je da je Google prevoditelj buffer prevel u pufer. Nisam znal da je pufer hrvatska riječ. :icon_redface:

Veća razlika temperature vode u puferu i bojleru može može biti samo ako su to dvije odvojene posude međusobno povezane cijevima i ventilima. Kod izvedbi kante u kanti ili spirale u kanti je sve jasno. Toplina uvijek prelazi s toplijeg na hladniji medij.

Meni bi jedan dobar pufer odlično došel upravo zbog situacije kakva mi se dogodila. U trenutku kad sam naložil puno ložište drva, nestalo je struje. Bojler je viši od ložišta, ali premali da bi akumuliral stvorenu toplinu. Čak nije potpuno pomoglo ni ispuštanje vruče vode iz bojlera jer je cirkulacija bez pumpe bila prespora. Jedino kaj mi je preostalo je bilo gašenje vatre vodom.

Sad bum malo "glasno" razmišljal. Bojler od npr. 120 lit se grije solarno. Pored njega je pufer od npr. 300 lit. Bojler je povezan na spiralu u puferu. Kad je voda u bojleru toplija nego u puferu ostvari se protok u jednu stranu (npr. lijevi krug), a kad je ovrnuto onda cirkulira desnim krugom. Kombinacijom ventila bi trebalo omogućiti oba smjera cirkulacije za određene uvjete. Je li to moje razmišljanje ispravno i može li se izvesti bez struje? Baš sam zapel za struju, ali kaj mogu. Nisam u gradu pa su prekidi struje realna i relativno česta pojava.

 

[vlč.puknuti]

pufer od 300 litri nije niš , na forummhr ima jedno 1000 stranice te teme , čitaj od korica do krica

 

[ZJ]

Iwanhoo, ne radi to bez automatike.
Termosifonska izmjena topline između kotla i spremnika radi ak se sustav predvidi za takvu mogućnost. Cijevi moraju biti od 5/4 di 2" da bi to radilo i spremnik topline ("pufer", iako ne volim taj naziv) dovoljno visok, nemreš ga spojiti "kao slijepo crijevo" itd.

Glede spajanja kolektora s bojlerom PTV: mora postojati diferencijalni termostat koji uključuje i kontrolira protok medija kolektori-bojler.
Kad se bojler napuni, dif. termostat (bolje reći regulator) mora preko preklipnpg ventila preusmjeriti cirkulaciju od boljega na spiralu u akumulatoru topline. To ti je tipična shema, koji većina ima i tak izvedenu. Solarni bojler je obično oko 300 litri, a spremnik topline bar 800 na više.
Kolega Plus, mislim da se ni Kursk ne razlikuje od toga.

 

[plus]

iwanho
Umjesto pufer ja više volim naziv spremnik topline, a riječ pufer napišem jer "forum" tako više voli
Nisu kod samogradnje ili izrade solarnih sistema jeftine improvizacije uvijek efikasne i dugoročno najjeftinije. Potrebno je dobro promisliti, razraditi si u glavi i na papiru konfiguraciju sistema. Nikada ne zaboraviti na ekstremne trenutke, treba koristiti sigurnosne elemente i sigurna konstrukcijska rješenja. Nije dobro dok su sistemi predimenzionirani ili neefikasno improvizirani, zapravo ti najbolje znaš što bi htio imati.

ZJ
Pišeš: Kolega Plus, mislim da se ni Kursk ne razlikuje od toga.
Ja sam svoj sistem realizirao kombinacijom kupovnih elemenata od Austrija Emajla, sa spremnikom topline izrađenom u SSM varijanti, točna zapremina je mrvicu manje od 1300 lit. Ima mi po mojem odabiru "debele" priključke radi mogućnosti prirodne cirkulacije. Ima pri dnu dograđen izmjenjivač topline za solarni antifriz. Automatiku mi odrađuje procesor na bojleru, zajedno sa troputnim termostatskim ventilima, nepovratnim ventilima i pumpama.
Naravno da je tu i obavezna sigurnosna grupa, pa tri ekspanzione posude:
- jedna od 300 litara, za vodu sistema za centralno grijanje i spremnik topline,
- druga je mala, za antifriz,
- treča je za bojler i potrošnu toplu vodu / PTV.

Sa veseljem sam prihvatio svaku šalu na taj moj račun od našeg "prijatelja" dok sam to razvijao, radio i gradio - a dopuštao da mi svi gledate ispod suknje. To je po svemu vrlo profesionalan , ozbiljan i funkcionalan sistem. Zapravo on kao takav, ne bi zbog toga, nikada trebao postati Kursk, sa njemu sličnim završnim scenarijem. :icon_wink:

 

[ZJ]

Nitko to nije ni rekel. Kursk je nazvan radi bezbroj cijevi i malog prostora. To ti najbolje znaš

 

[plus]

ZJ
S' veseljem sam prihvatil svaku šalu na moj račun, "šteta kaj sad nikaj ne delam" :cool2: da bi se onak svi skupa zafrkavali - ali ak' nikaj drugo, ste me dobro za to vrijeme zdrilali, po pitanju kak' je najbolje "peneze skuriti i pustiti vu dim".

Oko promjera cijevi se i onak nismo ništ dogovorili, jer smo se spominali baš tak' nekak' kak povremeno ja i kolega puknuti, da na kraju mora biti sve po mom rofl): Ja sam htel imati za zlu ne trebalo prirodnu cirkulaciju i bajpas, Vi ste me špotali da sam zaostali. Kod solarnoga sam si složil sve naopak, kolektora sam zašarafil gore visoko na fajermar hiže (na čeonu stranu kuće), a bojlera namontiral dolje u podrum, makar znam da topla vode neče iti po lojtrici dol - nego samo po lojtrici gor. rofl):

U redu je "malo smo se zaigrali" i počeli kvariti ovu temu pod radnim naslovom: Topla voda - solar vs. plin.
PS: Ak' nikaj drugo ja uz neprekidno izmišljanje tople vode, povremeno raspolažem i s bio plinom :.