Tlak u gumama ovisi o dimenziji guma, opterećenju na gumu (osovinu) i onda o brzini kretanja. Za rad u polju cilj je postići maksimalnu površinu naljeganja/traga gume (da se smanji gaženje tla) ali pri tome da ta deformacija gume ne uništi samu gumu. Znači u teoriji put do polja sa nošenim oruđem (na primjer plug) ide sa većim tlakom (jer su veće brzine) a za rad u polju tlak u gumama bi se trebao smanjiti. S obzirom da se tu obično radi o relativno niskim tlakovima u rasponu 0.5-1.2 bara mjerenje se treba vršiti sa manometrima predviđenima za to područje tlakova. Nemojte ni pokušavati mjeriti tako niske tlakove sa manometrima predviđenim za automobilske i kamionske gume. Kako su niski tlakovi u pitanju potrebno je precizno izmjeriti taj tlak - jer kada si na donjoj granici onda i mala greška može jako utjecati na radni vjek gume (barem kupiti manometar za raspon tlaka 0-2.5 bara koji je baždaren i koji će služiti samo za kontrolu tlaka u traktorskim gumama, nikako za pumpanje). Naravno treba točno znati i koje je opterećenje na osovini (znači vagnuti agregatiran traktor i priključak na svakoj osovini posebno). Tablice sa minimalnim dozvoljenim tlakovima za pojedine dimenzije i različita opterećenja guma i brzine dostupne su kod proizvođača guma. Ja bih uvijek išao u praksi sa nešto većim tlakovima od tih tablica koje preporučuju proizvođači guma (sigurno je sigurno, bitnije mi je ipak sačuvati gumu nego maksimalno smanjiti gaženje). I to uvećano često izgleda jako malo. Ako se nema mogućnosti mijenjati tlak u polju - onda se ravnati prema transportnim opterećenjima i brzinama. I da kada se radi sa niskim tlakovima onda je potrebna češća kontrola tlaka u gumama jer manji tlak znači i potencijalno slabije dihtanje između gume i felge. Ako se radi sa dotrajalim gumama bolje je ne igrati se sa preniskim (i previsokim) tlakovima.