Uzgoj lavande

[djuric]

Pozdrav ljudi, nisam se dugo javljao, nema se vremena. MAlo o sadnji na foliju:
Posadio sam lavandu na foliju prošle godine, foliju smo postavili sa strojem s kojim postavljaju foliju za lozne sadnice , ako ste to kad vidjeli, zemlja pod folijom je uzdignuta (kao da je posađen krumpir). Ako padne previše kiše lavanda nije u blatu, (u donjem Međimurju sam, tu je sve ravno kao u slavoniji pa da nebi bilo problema kod obilnijih kiša) sadnice ne izgledaju ništa lošije od par sadnica posađenih bez folije i prezadovoljan sam sa folijom koliko mi je vremena uštedjela, imam oko 4000 sadnica posađenih prošle godine u 5mj. i 2500 posađenih ove godine, također na foliju.
Rupe na foliji su oko 7-8cm. ne sviđa mi se onaj pricip gdje gotovo da nema rupe oko sadnice. Kod ovako velike rupe treba dosta pljeviti oko sadnice dok je mala, no opet mislim da je manje posla nego sve okopavati. Razmak od sadnice do sadnice sam stavio 70cm, a između redova 180 pa mogu proći sa traktorom i malčerom. Ove godine dobio sam prvi urod, ništa previše jer sam ih dosta šišao, dok su potjerali cvijetni pupovi ošišao sam ih, htio sam da se grmovi bolje razviju za drugu godinu, no nedugo zatim opet je potjerala pupove pa sam ih ostavio. Uz posao na polju sam još i zaposlen i nekad me nema doma cijeli tjedan, pa cijele vikende provodim na polju, Ako ste negdje zaposleni teško je obrađivati više od 2ha. da to na nešto izgleda. Nisam uspio nači ni jednu slobodnu nedjelju da odem do kostajnice i pogledam kako ta lavanda od Roka izgleda uživo

 

[roko]

kad uhvatiš vremena slobodno navrati.... uvijek ima za pojesti i popit :mrgreen: :mrgreen:

 

[Alisabel]

djuric, imam pitanje kako tj. s čime si radio rupe na foliji ? I kažeš sadio si razmak 70x180....dio sa 180 možeš sa traktorom obraditi, a kako ćeš onaj dio razmaka sa 70 cm ? Ovo pitam jer mi krećemo sa manjim nasadima lavande...svako iskustvo sa folijom je dobro došlo ...i još nešto zna li netko nekog tko postavlja foliju u Istri, zemlja je kod SV. Katarine kod Pićna ?

 

[ggaspari]

Ako se netko bavi povrtlarstvom ( rajčice, salata) sigurno ima polagač folije.
Informiraj se

 

[gio]

trebao sam i ja ići ali nisam mogao zbog puno posla....
ja ću ići sigurno,ako budem slobodan taj dan....nadam se

koja je tema sastanka...dali uzgoj, prerada, otkup, prodaja.... ili sve u jednom :mrgreen:

Biti će nadam se riječi o svemu pomalo no možda je važnija ideja da se napravi udruga da malo okrupnimo te da se možemo nekako zaštititi. O tome smo razgovarali na putovanju najviše i ima dosta dobrih ideja, no vidjeti ćemo šta će se ostvariti od toga. Bitno je da su to sve ljudi koji hoće pomoći pa zato i apeliram na sve koji su zainteresirani za suradnju da ako su u mogućnosti prisustvuju. to bi bila kao skupština. Mislim da ti već poznaješ dosta ljudi od Danijela koji se možda najviše i trudi pa na dalje. Šteta što nisi mogao ići bilo je ludo. Za iduću godinu bi se trebali dogovoriti isto tako negdje možda Španjolska ili Engleska a niti Australija nam ne bi bila tako daleka koliko su svi zagrijani.

 

[Master]

pardon
ali od čega bi se štitili - zar netko napada uzgajivače lavande?
ili su naprosto želje za nečijim osobnim promoviranjem

 

[tanita]

bilo bi super da sastanak padne u dan koji odgovara i onima koji bi dosli iz daleka, ili mozemo napraviti konferencijski poziv.

bravo!

 

[roko]

javite samo gdje i kad

 

[djuric]

Alisabel malo kasnim s odgovorom ali evo, rupe sam prošle godine radio sa skalperom a ove godine sam uzeo cijev odgovarajučeg promjera (7-8cm) dobro izbrusio rubove i jako naoštrio, ide puno brže i lakše nego skalperom. Što se tiče onih 70 cm između lavande- taj dio je pod folijom pa ga ne obrađuješ nego samo ručno pljeviš oko sadnice.

 

[Lavander]

Ne javlajm se nešto često , ali da vam nabacim koju sliku iz Provanse i neke nove spoznaje nevezane za Provansu.

Slike:

Harvesteri, destilerije, tvornice, muzeji, polja...

Obrisan neispravan link.

Obrisan neispravan link.

Obrisan neispravan link.

Obrisan neispravan link.

Obrisan neispravan link.

Obrisan neispravan link.

Obrisan neispravan link.

Bilo je fantastično i još uvijek nismo sve uspjeli vidjeti. Bočni CLIER berač na Deutz traktoru košta oko 40 000 eura sa kontejnerom, ima ugrađen i usitnjivač bilja.

Prosječna francuska plantaža je 40 hektara, a jedan lik ima 200 hektara lavande i lavandina. Zadruga u kojoj smo bili ima 800 hektara lavande i lavandina, destilerija je 40 000 litara, na mazut. Bez poticaja od države rade, kažu da im je cijena ulja lavandina grosso 15 eura i da dobiju oko 100 litara na ha, što je ipak malo nevejrovatno.
Farmu od 40 ha održava samo jedna obitelj od 4 člana uz pomoć opreme od nekih 200 000 eura (traktori, berači, press kontejneri...).
Najbolja lavanda ne raste uz obale, ustvari, plantaža uz obalu uopće nema. Vozili smo se nekoliko sati od obale u unutrašnjost da bi došli do plantaža, dok farme one najbolje i najskuplje angustifolie AOC leže u Alpama, od 800 do 1500 metara nadmorske visine. Do njih nismo ni stigli jer je bilo malo vremena a i bus na kat glomazan za te ceste. Bočica od 10 ml AOC lavande košta oko 110 kn, dok obična lavnada košta oko 35 kn. Također, puno rade smilje, koje dobrim dijelom uvoze iz Hrvatske, iz dalmatinske zagore.

Inače, od otkupljivača iz Švicarske sam sazano da naše ulje postiže cijenu od 45 do 60 eura po kilogramu, ali su minimalne količine 400 kg. Tako da se udruživanjem može puno postići.

 

[Lavander]

pardon
ali od čega bi se štitili - zar netko napada uzgajivače lavande?
ili su naprosto želje za nečijim osobnim promoviranjem

Šta sad ovo treba značiit? Udruživanje je logična stvar. Novozelanđani imaju Lavender export association, australci nešto slično, Francuzi su zadruge, udruge i nacionalne institute tipa ONIPHAM digli na zvjezdanu razinu. Moramo i mi početi od nečega.

Skupština je 3.09.2008 u Stupniku, u zgradi općine Stupnik (Zagreb), Donjostupnička 33, u 18 sati. Pozivi stižu u utorak ili srijedu. U pozivima će biti i dnevni red.

Sada udruga broji 23 člana i uspostavljena je suradnja sa savjetodavnom službom, srodnim udrugama i zadrugama te jednom poljoprivrednom zakladom iz Kalifornije. Članovi će znati više na skupštini.

 

[Lavander]

ma, zbog tih stvari (posadjeni razliciti hibridi, iz razlicitih izvora sadnica etc, premale kolicine za trziste) ja i pitam...u idealnom svijetu, ako za to postoji razlog, ovakva vesela druzina bi se mogla onda unaprijed dogovarati sto saditi, jer smo svi manje vise maleni, pa tek zajedno mozemo proizvesti neke razumne kolicine...cega god bude pametno.

highlander i lavander imaju nesto malo angustifolie, ako se ne varam, a gospodja lavanda iz fuzina (licko polje) ima nesto vise...?!.

lavander, da li angustifolia hoce rasti "samo iznad 600 m nadmorske kod nas" , ili "i iznad"?

iz mog skromnog bilinarskog znanja, budrovka je super za muskulfibere, njegu koze, ali ne opusta, za razliku od angustifolie. zato roko moze puno kopati i kositi a da ga ne boli. a od angustifolie bi mu se vjerojatno spavalo...

brmmm brmmm njiiiii lavandergirl juri. roko, ono s yamahom si mislio na offroad bajk, jelda? moj kompa.

Ma rast će ti lavanda gdje god ju posadiš, ali iznad 800 metara daje najbolje rezultate, tako su nam bar objašnjavali Francuzi. Prava lavanda izvorno ne raste uz more i u nizinama već po Alpama i sličnim planinama. Raste i na 1500 metara tako da ju slobodno posadi. U prirodnom stanju lavandini rastu do 800 metara, prava lavanda od 600 do 1500 metara. U pojasu od 600 do 800 metara gdje rastu obje vrste (ili kako se već kaže) došlo je do križanja i tako su nastali hibridi. Lavandula hibrida je nastala od nizinske latifolie i visinske angustifolie.

Kod plitivica će uskoro biti realiziran jedan veći projekt, sa ciljem od 300 ha lavande kroz neki duži period. Čovjek planira u startu oko 15 ha dići. Ima još par takvih projekata u Lici.

Što se tiče angustifolie, gospođa Petrovski je za sada najbolj izvor informacija jer jedina ima veću plantažu prave lavande kod Fužina.

 

[Lavander]

za mastera: ne razumijem se u proces destilacije, ali cujem da se veca kvaliteta postize destilacijom kroz paru, a ne vodu. kakvu vi imate, i sto mislite o tome?

inace, ako se destilira ekoloski uzgojena lavanda u vasim kotlovima, moze li biti "kontaminirana" prethodnim destiliranjem konvencionalno uzgojene, ili se kotlovi izmedju destilacija ociste? ispricavam se na ovakvim pitanjima, to se zove "djecja usta", nemam pojma...

prema nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti proizvodnja eteričnih ulja je kemijska industrija

što se tiče tzv ekološkog uzgoja - osim ako nije neposredno prije destilacije špricano sa kakvim herbicidima, pesticidima ili bog te pitaj čime - nakon procesa destilacije ništa od toga kao rezidue se nemože naći u ulju
tako da priča o ekološki uzgojenoj lavandi kao i kamilicu koja ima 10-20% veću cijenu ne igra baš neku ulogu
inače koliko je meni poznato - izuzev pojedinih slučajeva ali sva naša kontinentalna lavanda (lavandin) se uzgaja prema tzv ekološkim standardima - pitanje je samo da li ima tko interesa za kupnju i sadnju (obzirom na papirologiju) tzv ekološke lavande

i sto je bilo s onim dodatnim poticajem na ulje koji je prije spominjan? jeste li to ikada otkrili?

ne vjeruj svemu što se piše po forumima

Da još malo dodam, pšto sam dugo izbivao. Ovo sa ekstra poticajem od 40 kn po litri ulja je iz Narodnih novina, a evo i link pa malo priočitajte dopunjeni zakon - http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/1998/0570.htm te

Obrisan neispravan link. - stranica 10.

MASTER, malo se previše visoko držiš prema nama smrtincima. Jesi stručan, ali ne znaš sve, nitko od nas ne zna.

Kod nas nitko ne radi razliku između ekološke lavande i kasličnog uzgoja ali zato u inozemstvu itekako rade razliku. A ona je cca 30%. S tim da naš eko certifikat vani nitko normalan ne priznaje, a i mi koji smo u ekološkom uzgoju znamo zašto. Kontrola je nikakava i samo je bitno plaćanje.
Onaj klasični nasad od 32 ha kod Križevaca je spaljen cidokorom, koliko čujem. Biser.

Zato trebamo uzeti IMO ili KRAV ekološke certifikate, a tko može u Demeter, još bolje.
http://www.imo.ch/index.php?seite=imo_index_en

 

[Lavander]

Koliko čitam unazad vidim da se svašta priča o uzgoju na folijama. Agronomipreporučuju takav uzgoj, zbog nižih troškova. Naravno, to nije uzgoj bez posla i on zahtjeva vrhunski pripremljenu zemlju. Dolje je link na istraživanja iz Torina, gdje se vidi da biljke sa folije rastu brže nego kontrolne biljke bez folije, zbog refleksije topline i svjetlosti. Također, boja folije je isto bitna, tkao da bijela folija može bit jako dobra zbog jače refleksije.
Najbolji materijal je landscapa fabric iliit plstenička podloga, koja je pletena čvrsta plastika, porozna, ali skupa, oko 5 kn kvadrat. amerikanci imaju cijela polja pokrivena time.

Obrisan neispravan link.

Istrani bi si trebali brzo ovo prevesti, dok mi ostali možemo logikom skužiti rezultate testova. Kome treba na engleskom verzija, nek se javi, nekako ju nemogu ovdje uploadati.

Uz mulch folije, moguć je organski mulch (lišće, sijeno...) koji mora biti debl oko 15 cm i on daje super rezultate. Raspadanjem orgnske tvari oslobađa se co2 koji biljka upija, zegrijava se zemlja i sprečava se rast korova. Nekima je možda poznat uzgoj krumpira nad zemljom, u mulchu, koji je dao vrhunske rezultate.

DESTILERIJE:

Svetnička Bjelovar, Planetar Strojevi Vrbovec, Pecon Zagreb, IPC Proinž Beograd, STP Beograd, ALCHROM Slovenija (Multistar hidrofifuzijski patentirani destilator - vrh ponude).

Za svaki destilator trebate generator pare koji često cijene koliko i ostatak sustava. Ipak, kotao za proizvodnju pare niskog pritiska možete i sami nabaviti po cijenama od 3 do 6 tisuća eura, a ostatak sustava od 1000 litara košta oko 12 000 eura, AISI INOX. Gotov mobilni sustav od 1000 litara na prikolici (2 osovine) košta oko 160 000 kn bez PDV-a, sa 2 retorte koje se mogu koristiti izmjenični ili se mogu destilirati istovremno serijskim spajanjem dovoda pare. Retorte su mobilne ( na kotačima), utovarene na prikolicu.
Mobilni sustav od 500 litara možete dobiti već za 60 000 kn.
Više informacija preko maila, kome treba.

Nadam se da ovo sve dosta pomaže, jer najbolje je baratati činjenicama i stručnim istraživačkim radovima u otklanjanju nedoumica. Šteta što kod nas baš i nema nekih ozbiljnih istraživanja lavande, a busamo se da smo poznati po lavandi.

 

[tanita]

joj, lavander, superhvala, osjecam se prosvjetljeno, a ne samo prosvijeceno.

pogotovo ono o malchiranju je zakon info, jer ja silom prilike moram vjerovati u vrt bez motike (kicma, a i nesto njezniji spol). jedino me brine da kazu da lavanda voli mrsavo tlo koje nije bogato organskim tvarima, sto valjda znaci da se taj mulch ne ukopava kad se skompostira, nego se nabaca novi...??? ma, otom potom...

u svakom slucaju, sve skupa divna vijest da se vidimo, samo jos jedno potpitanje: jel to onaj stupnik kod luckog?

evo jedne obimne broshure za vas koji citate engleski - americko-novozelandska iskustva, ima dosta o landscape folijama i lavandi, i kak se najbrze rade rupe.... Obrisan neispravan link.

vidimo se!

 

[Lavander]

Ta skripta je odlična, imam je već 2 godine i to je najbolji izvor informacija o komercijalnom uzgoju. Uz nju ima i jedna knjiga instituta za usjeve sa Novog Zelanda i još jedna američka skripta slična ovoj.
Tu se vidi kako oni uzgajaju na tim plasteničkim podlogama,a toga ima masu i po Italiji i Francuskoj kod oblikovanja parkova i hortikolture uz ceste.
Al mislim da folija nije trajno riješenje, već do 2 godine od sadnje a nakon toga bi ju trebalo maknuti i kultivirati strojno.

Stupnik je ovaj kod Zagreba, da.

 

[Lavander]

joj, lavander, superhvala, osjecam se prosvjetljeno, a ne samo prosvijeceno.

pogotovo ono o malchiranju je zakon info, jer ja silom prilike moram vjerovati u vrt bez motike (kicma, a i nesto njezniji spol). jedino me brine da kazu da lavanda voli mrsavo tlo koje nije bogato organskim tvarima, sto valjda znaci da se taj mulch ne ukopava kad se skompostira, nego se nabaca novi...??? ma, otom potom...

u svakom slucaju, sve skupa divna vijest da se vidimo, samo jos jedno potpitanje: jel to onaj stupnik kod luckog?

evo jedne obimne broshure za vas koji citate engleski - americko-novozelandska iskustva, ima dosta o landscape folijama i lavandi, i kak se najbrze rade rupe.... Obrisan neispravan link.

vidimo se!

Prava lavanda navodno voli mršavo tlo ali lavandin ne. Lavandin voli humusna, duboka plodna tla i tu najbolje uspijeva. Zato u Slavoniji daje super rezultate. Bez gnojenja i orezivanja nema ništa. Pogotovo ako se zna damoramo postići maksimalan prinos da bi konkururali francuskim cijenama - gdje je recimo jedan kg cvijeta lavande Provence ili SuperBlue oko 50 kn na veliko (u tonama) naše cijene su trenutno duplo više pa smo vani nekonkurentni. Još ta njihova lavnad ima duboko plavu ili ljubičastu boju a ne sivu kao naša.

Francuzi su specijlazirani tako da neki rade samo cvijet a neki samo ulje jer neka tla jednostavno ne daju dovoljno ulja ili ono nije neke kvalitete, pa su cvijet i snopovi puno bolji izbor.

 

[Master]

pardon
ali od čega bi se štitili - zar netko napada uzgajivače lavande?
ili su naprosto želje za nečijim osobnim promoviranjem

Šta sad ovo treba značiit? Udruživanje je logična stvar. Novozelanđani imaju Lavender export association, australci nešto slično, Francuzi su zadruge, udruge i nacionalne institute tipa ONIPHAM digli na zvjezdanu razinu. Moramo i mi početi od nečega.

Skupština je 3.09.2008 u Stupniku, u zgradi općine Stupnik (Zagreb), Donjostupnička 33, u 18 sati. Pozivi stižu u utorak ili srijedu. U pozivima će biti i dnevni red.

Sada udruga broji 23 člana i uspostavljena je suradnja sa savjetodavnom službom, srodnim udrugama i zadrugama te jednom poljoprivrednom zakladom iz Kalifornije. Članovi će znati više na skupštini.

ma bravo 03/09/2008

 

[Master]

Zato trebamo uzeti IMO ili KRAV ekološke certifikate, a tko može u Demeter, još bolje.
http://www.imo.ch/index.php?seite=imo_index_en

cijena oko 2500 EUR/godišnje +1% po svakoj fakturi

 

[Master]

MASTER, malo se previše visoko držiš prema nama smrtincima. Jesi stručan, ali ne znaš sve, nitko od nas ne zna.

tko je napisao da znam sve - jedino ne kupujem ulje okolo i ljepim svoje etikete i pričam da je sa moje njive :lol: