Uzgoj lijeske

[igru]

Karla, kojim fungicidom sada namjeravate "ici".
Hvala
Nadolazeci dani u cijeloj regiji, do cetvrtka su suhi i topli.

 

[karla]

Karla, kojim fungicidom sada namjeravate "ici".
Hvala
Nadolazeci dani u cijeloj regiji, do cetvrtka su suhi i topli.

Zaštita se odnosi na konvencionalne uzgajivače:
Dobra preporuka je kombinacija, samo što nije registrirano na lijesci: nurelle d (insekticid) 0,75l/ha + star (mankozeb) 2,5 kg/ha + nativo (tebukonazol) 250-300 gr/ha + ekstra sol 2-3 l /ha "korisne bakterije" koje se hrane bakterijama koje izazivaju bolest pseudomonas.
Ovom kemijskom kombinacijom pokriveno je: insekti (ljeskotoč+stjenica+savijači), bolesti lista (rđa, monilija sušenje grančica) i preventivno pseudomonas ovom biološkom zaštitom ekstra sol.
To bi bilo u ovoj fazi taman, dok slijedeću zaštitu oko 10.-15.06. treba planirati sa calipsom + signumom+folpetom+prihrana preko lista.
Zaštitu je najidealnije raditi predvečer jer je tada aktivnost insekata najveća i kako ovi insekticidi djeluju i kontaktno i želučano rezultati zaštite će biti najveći.

 

[nenad]

Karla ,odlicna zastita.Dosta promene od ranije.
Ja samo idem vecu koncentarciju tebukonazola a nurelu dodam Imidan(fosmet).
Ostalo manje vise sve isto jedino sto nisam cuo za ekstra sol.Interesnto je jer ovih zadnjih godina mislim da kisa pogoduje bakteriozama.
Ovih dana vreme pravo za dobru zastitu.

Stvarni ,imam vuceni atomizer 1000l, agromehanikin.

 

[karla]

Karla ,odlicna zastita.Dosta promene od ranije.
Ja samo idem vecu koncentarciju tebukonazola a nurelu dodam Imidan(fosmet).
Ostalo manje vise sve isto jedino sto nisam cuo za ekstra sol.Interesnto je jer ovih zadnjih godina mislim da kisa pogoduje bakteriozama.
Ovih dana vreme pravo za dobru zastitu.

Stvarni ,imam vuceni atomizer 1000l, agromehanikin.

Jeste, dosta promjena od ranije, jer je cilj postići max. prinos, jer ima odličnu cijenu zadnjih par godina, a kad te ne dotakne mraz ili tuča, onda čuvaš ono što je rodilo kao kap vode na dlanu. Mislim da je uloženo od početka jako puno svega-od novaca do vremena. Lješnjak je sad naša svakodnevnica.
Ekstra sol je ruski izum, pokazao je zadovoljavajući rezultat u kombinaciji sa drugim mjerama na jednom starijem nasadu koji je ajmo reći u karanteni a ima problema sa pseudomonas syringae. Napominjem u kombinaciji s drugim mjerama, jer ova bakterioza je dosta složena stvar da bi sad samo s tim rješavali problem. Također mislim da će bakterioze zadavati puno muke nasadima u rodu. Veliki su to problemi kada se moraju vaditi dijelovi plantaža koji su u punom rodu, viđeno na nasadu šljive, i nasadu breskve. Nema voćne vrste koju nemože napasti. Zbog toga zaštita na godišnjoj razini mora imati vrlo važno mjesto kod svakog ozbiljnog plantažera. Tako da u tom pravcu poduzimamo mehaničke, kemijske i biološke preventivne mjere zaštite. Eto Nenade, dosta smo naučili iz tvog iskustva, nekih svojih pogrešaka, posložili se i mislim da smo na dobrom putu da se približimo tvojim prinosima.

 

[igru]

Hvala Karla.
Hvala Nenade.
Divni ste u nastojanju da nam nesebicno pomazete.

 

[nenad]

Jeste, dosta promjena od ranije, jer je cilj postići max. prinos, jer ima odličnu cijenu zadnjih par godina, a kad te ne dotakne mraz ili tuča, onda čuvaš ono što je rodilo kao kap vode na dlanu. Mislim da je uloženo od početka jako puno svega-od novaca do vremena. Lješnjak je sad naša svakodnevnica.
Ekstra sol je ruski izum, pokazao je zadovoljavajući rezultat u kombinaciji sa drugim mjerama na jednom starijem nasadu koji je ajmo reći u karanteni a ima problema sa pseudomonas syringae. Napominjem u kombinaciji s drugim mjerama, jer ova bakterioza je dosta složena stvar da bi sad samo s tim rješavali problem. Također mislim da će bakterioze zadavati puno muke nasadima u rodu. Veliki su to problemi kada se moraju vaditi dijelovi plantaža koji su u punom rodu, viđeno na nasadu šljive, i nasadu breskve. Nema voćne vrste koju nemože napasti. Zbog toga zaštita na godišnjoj razini mora imati vrlo važno mjesto kod svakog ozbiljnog plantažera. Tako da u tom pravcu poduzimamo mehaničke, kemijske i biološke preventivne mjere zaštite. Eto Nenade, dosta smo naučili iz tvog iskustva, nekih svojih pogrešaka, posložili se i mislim da smo na dobrom putu da se približimo tvojim prinosima.

Hvala Karla na lepim recima.
Zaista mi je drago kada vidim da se neko trudi i da napreduje.
U zadnje vreme me uglavnom dozivljaju kao "ludaka" koji prska lesnik ......ali dobro ,nisu ljudi svesni sta sve donosi ozbiljno bavljenje ovom kulturom.
Jednino sto bih jos mogao dodati ,bar onima koji imaju formu zbuna je da redovno podmladjuju ramene grane i da se potrude da ih ne "zadrzavaju" u zbunu duze od 6-8 godina ,koliko god dobro izgledale i dobro prinosile.Mislim da je i to jedna od jako bitnih mera u suzbijanju raznih bolesti jer mlada grana je mlada grana a i samim tim se odrzava dobra rodnost.Dobra osuncanost i dobra provetrenost zasada je najveci deo posla i osigurava bolju rodnost i vece zdravlje.
Ne znam da li si informisana o preparatu Bion ,koji je u Italiji registrovan za suzbijanje bakterioza a posebno se akcentuje na pseudomonas? Vidim da ga ovde niko ne pominje a mozda bi mogao biti znacajan.
Igru, hvala tebi ,dajemo sve od sebe

 

[karla]

Znam za BION (acibenzolar s metil) 50 g/ha i idu s 5 aplikacija od travnja-svibnja. S time da ga kombiniraju s kalijevim fosfonetom. Nisam to nikad primjenivala, neznam da li se to može kod nas nabaviti, možda i može ali nisam se informirala. Ja nakon berbe pošpricam sa Neoram + Al fosetil (aliette flash) kao koktel. On ide prema korjenu kroz provodne snopove i "dezinficira" prema korjenu. A drugu bakrenu zaštitu kada otpadne sve lišće stavim bakar +mankozeb. U instraživanjima daje bolje rezultate nego bakar sam. Što se gnojidbe tiče treba forsirati i kalcij jer povećava otporsnot biljke prema bolesti.Kod mene na plantaži što se pseudomonasa tiče nema za sad problema, nego ima jedna plantažica koja je bila zanemarena po mnogim pitanjima. Htjeli su prodat, pa smo nešto kemijali, uspjeli revitalizirati i sad je na dobrom putu da od toga nešto uspješno i bude. Samo što ljudi imaju tanke živce i nemaju strpljenja,a u ovoj proizvodnji se važne stvari mjere godinama, a ne danima ili mjesec-dva.
Nenade zanima me s koliko tebukonazola ideš /ha? Imao si primjedbu da je 250-300 gr premala doza.
Također ako imaš neki savjet što bi trebalo sve poduzeti kad lješnjak "prerodi" s ovim stanjem se još nikad nisam srela, a sad imam takvu situaciju. Zaštita nešto specijalno na ovo standardno? Gnojidba? Navodnjavanje bi mi dobro došlo, ali ga nema, pa se uzdam u dragog Boga.

 

[karla]

Nenad: Jednino sto bih jos mogao dodati ,bar onima koji imaju formu zbuna je da redovno podmladjuju ramene grane i da se potrude da ih ne "zadrzavaju" u zbunu duze od 6-8 godina ,koliko god dobro izgledale i dobro prinosile.Mislim da je i to jedna od jako bitnih mera u suzbijanju raznih bolesti jer mlada grana je mlada grana a i samim tim se odrzava dobra rodnost.Dobra osuncanost i dobra provetrenost zasada je najveci deo posla i osigurava bolju rodnost i vece zdravlje.
Ovo je štivo za razmišljanje, nešto potpuno novo, nema u literaturi, praktično iskustvo...zlata vrijedno.!!! O tome ćemo sigurno još puno puno diskutirati.

 

[Stvarni]

Hvala Karla na lepim recima.
Zaista mi je drago kada vidim da se neko trudi i da napreduje.
U zadnje vreme me uglavnom dozivljaju kao "ludaka" koji prska lesnik ......ali dobro ,nisu ljudi svesni sta sve donosi ozbiljno bavljenje ovom kulturom.
Jednino sto bih jos mogao dodati ,bar onima koji imaju formu zbuna je da redovno podmladjuju ramene grane i da se potrude da ih ne "zadrzavaju" u zbunu duze od 6-8 godina ,koliko god dobro izgledale i dobro prinosile.Mislim da je i to jedna od jako bitnih mera u suzbijanju raznih bolesti jer mlada grana je mlada grana a i samim tim se odrzava dobra rodnost.Dobra osuncanost i dobra provetrenost zasada je najveci deo posla i osigurava bolju rodnost i vece zdravlje.
Ne znam da li si informisana o preparatu Bion ,koji je u Italiji registrovan za suzbijanje bakterioza a posebno se akcentuje na pseudomonas? Vidim da ga ovde niko ne pominje a mozda bi mogao biti znacajan.
Igru, hvala tebi ,dajemo sve od sebe

Nenad kako se remene grane menjaju i kako to u stvari izgleda da li se seče cela grana do zemlje ili na nekoj odredjenoj visini. Evo foto mog lešnika pa ako može objašnjenje. Pozdrav za tebe i Karlu.

Послато са 6044D уз помоћ Тапатока

 

[nenad]

Znam za BION (acibenzolar s metil) 50 g/ha i idu s 5 aplikacija od travnja-svibnja. S time da ga kombiniraju s kalijevim fosfonetom. Nisam to nikad primjenivala, neznam da li se to može kod nas nabaviti, možda i može ali nisam se informirala. Ja nakon berbe pošpricam sa Neoram + Al fosetil (aliette flash) kao koktel. On ide prema korjenu kroz provodne snopove i "dezinficira" prema korjenu. A drugu bakrenu zaštitu kada otpadne sve lišće stavim bakar +mankozeb. U instraživanjima daje bolje rezultate nego bakar sam. Što se gnojidbe tiče treba forsirati i kalcij jer povećava otporsnot biljke prema bolesti.Kod mene na plantaži što se pseudomonasa tiče nema za sad problema, nego ima jedna plantažica koja je bila zanemarena po mnogim pitanjima. Htjeli su prodat, pa smo nešto kemijali, uspjeli revitalizirati i sad je na dobrom putu da od toga nešto uspješno i bude. Samo što ljudi imaju tanke živce i nemaju strpljenja,a u ovoj proizvodnji se važne stvari mjere godinama, a ne danima ili mjesec-dva.
Nenade zanima me s koliko tebukonazola ideš /ha? Imao si primjedbu da je 250-300 gr premala doza.
Također ako imaš neki savjet što bi trebalo sve poduzeti kad lješnjak "prerodi" s ovim stanjem se još nikad nisam srela, a sad imam takvu situaciju. Zaštita nešto specijalno na ovo standardno? Gnojidba? Navodnjavanje bi mi dobro došlo, ali ga nema, pa se uzdam u dragog Boga.

Posle berbe ja obicno idem sa tiofanat metilom a ove godine zelim da mu dodam fosetil aluminijum bas zbog tih osobina koje si nabrojala.Tek posle toga idem sa bakrom.Ne znam kako se fosetil slaze sa bakrom?
Tebukonazol idem 300gr na 1000l ,tacnije tu kolicinu na 1h ,stim sto ovaj preparat ima 750g aktivne materije.Idem dva tretmana koja krecem krajem aprila ili pocetkom maja a sada sam zadnje prskanje isao tiofanatom.Sada u drugoj polovini juna idem sa signumom ali to vise zato sto mi je ostao od prosle godine ,mislim da je isuvise skup bez obzira koilko dobar bio.Bar mu je tako visoka cena ovde kod nas.Tebukonazol me kosta oko 80e po prskanju a signum bar 4 do 5 puta toliko.
Sto se tice jakog roda ,nema se tu sta dodati, redovno pratiti situaciju pa ako nesto bude reagovati.Imao sam prosle godine pojavu plesni bas u avgustu ,sto i nije cudo jer kod mene je bilo puno padavina a nisam toliko paznje poklanjao fungicidima kao ove godine.Mislim da je tebukonazol mnogo dobra aktivna materija , list je zdrav i zeleni se ,tako se da se rezultat vidi.

Nenad: Jednino sto bih jos mogao dodati ,bar onima koji imaju formu zbuna je da redovno podmladjuju ramene grane i da se potrude da ih ne "zadrzavaju" u zbunu duze od 6-8 godina ,koliko god dobro izgledale i dobro prinosile.Mislim da je i to jedna od jako bitnih mera u suzbijanju raznih bolesti jer mlada grana je mlada grana a i samim tim se odrzava dobra rodnost.Dobra osuncanost i dobra provetrenost zasada je najveci deo posla i osigurava bolju rodnost i vece zdravlje.
Ovo je štivo za razmišljanje, nešto potpuno novo, nema u literaturi, praktično iskustvo...zlata vrijedno.!!! O tome ćemo sigurno još puno puno diskutirati.

Uvek raspolozen za konstruktivnu pricu ,ovome zadnjih par godina dajem veliki znacaj i mislim da sa ovakvim nacinom rada moze da se ustedi i na kojem prskanju jer mlade i jedre grane pokazuju veliku otpornost prema mnogim iznenadjenjima.

 

[nenad]

Nenad kako se remene grane menjaju i kako to u stvari izgleda da li se seče cela grana do zemlje ili na nekoj odredjenoj visini. Evo foto mog lešnika pa ako može objašnjenje. Pozdrav za tebe i Karlu.

Послато са 6044D уз помоћ Тапатока

Stvarni , ramena grana se sece do zemlje ,medjutim kod tebe je neka vrsta prelazne forme izmedju zbuna i stabla ,ustvari to je vise neko nisko stablo.
Primetio sam da je takvo formiranje na ovim prostorima masovno i mislim da je to velika greska jer se na taj nacin biljka koci i da joj se ne daje prilika da izgradi svoj genetski maksimum.Pride sto je na taj nacin tesko izvrsiti podmladjivanje jer takva forma moze da smeta mladim izbojcima da pravilno zauzmu polozaj buduce grane.Mislim da je to praksa nasih profesora i raznih novopojavljenih strucnjaka koji su zanat naucili po belom svetu.
Lesnik da bi rodio mora da bude mocan,bujan i velik jer je kod njega rod reciprocan upravo nabrojanim karakteristikama.Dok nasi strucnjaci orezuju i sakate pricajuci kako lesnik ne treba da ide "pod oblake" vec da ce sa njihovim orezivanjem lesnik radjati 10 cm od zemlje pa do .....tamo dokle mu daju.Sve u svemu ,orezivanje ,ubilo se.
A stvar je u principu jako prosta.Moj savet je da za recimo 3-4 godine ,polako krenes da pazljivije formiras osnovne -ramene grane koje su izdvojene od centalne grane.Videc razliku u svemu a pogotovo u rodu.

 

[Stvarni]

Stvarni , ramena grana se sece do zemlje ,medjutim kod tebe je neka vrsta prelazne forme izmedju zbuna i stabla ,ustvari to je vise neko nisko stablo.
Primetio sam da je takvo formiranje na ovim prostorima masovno i mislim da je to velika greska jer se na taj nacin biljka koci i da joj se ne daje prilika da izgradi svoj genetski maksimum.Pride sto je na taj nacin tesko izvrsiti podmladjivanje jer takva forma moze da smeta mladim izbojcima da pravilno zauzmu polozaj buduce grane.Mislim da je to praksa nasih profesora i raznih novopojavljenih strucnjaka koji su zanat naucili po belom svetu.
Lesnik da bi rodio mora da bude mocan,bujan i velik jer je kod njega rod reciprocan upravo nabrojanim karakteristikama.Dok nasi strucnjaci orezuju i sakate pricajuci kako lesnik ne treba da ide "pod oblake" vec da ce sa njihovim orezivanjem lesnik radjati 10 cm od zemlje pa do .....tamo dokle mu daju.Sve u svemu ,orezivanje ,ubilo se.
A stvar je u principu jako prosta.Moj savet je da za recimo 3-4 godine ,polako krenes da pazljivije formiras osnovne -ramene grane koje su izdvojene od centalne grane.Videc razliku u svemu a pogotovo u rodu.

Nenad znači od ovog glavnog stabla skraćujem
na odredjenoj visini remene grane koliko sam svatio. Te sadnice su bile visine dvadeset pet centimetara i na njemu je bilo par grančica. Sada da li je to neka vrsta stablastog lešnika je moguće. Po nekoj proceni nije loš jer sam prošle godine u četvrtoj godini starosti imao 100kg ploda u ljusci. Pozdrav za tebe.

Послато са 6044D уз помоћ Тапатока

 

[nenad]

Nenad znači od ovog glavnog stabla skraćujem
na odredjenoj visini remene grane koliko sam svatio. Te sadnice su bile visine dvadeset pet centimetara i na njemu je bilo par grančica. Sada da li je to neka vrsta stablastog lešnika je moguće. Po nekoj proceni nije loš jer sam prošle godine u četvrtoj godini starosti imao 100kg ploda u ljusci. Pozdrav za tebe.

Послато са 6044D уз помоћ Тапатока

Ne znam da li si me shvatio.Za jedno 3-4 godine (posto si sada vec oformio i bilo bi glupo da sada seces) ostavi po koji izbojak i onda posle dve vegetacije izbaci neku od sadasnjih ramenih grana a tu mladu ostavi i tako u krug.
Ukoliko ti lesnik nije kalemnjen onda si ti taj koji je odlucio da li ce ti oblik biti stablo ili zbun.
I nije bitno koliko roda imas u cetvrtoj godini vec koliko ces imati u buducnosti kada ti lesnik bude u nekom svom maksimumu.

 

[miro44]

Pozdrav svima ! Molio bih vas za pomoć.
U jesen i ovo proljeće sam zasadio nasad lijeske . Sadnice su dvogodišnje (istarski i rimski )i certificirane .
Problem je u tome što su na večini sadnica na nekim listovima vidljivi smeđi tragovi . Sad nisam siguran ako se radi o hrđi lista ili je to još ostalo od mraza ? Na nekoliko sadnice se vidi i da je list požutio ,što mi je još bolje sumnjivo.Do sada nisam radio nikakva tretiranje jer sam se vodio time da bar prve godine ne bi trebalo biti problema :icon_scratch:
Evo slike u privitku ,nadam se da će pomoći. rupe po listovima su od gusjenica koje sam riješio.

 

[Bogi11]

Pozdrav, proslu jesen sam posadio 1,5 ha ljesnjaka istarski i rimski, zanima me kako od sadasnje sadnice napraviti grm u skoroj buducnosti. Hoce li iz zemlje potjerati izdanci pa onda ovu sadasnju glavnu sadnicu odrezem i pustam izdanke iz zemlje? Hvala

 

[Vjeksa]

Zavisi kako si ih sadio uspravno ili pod nagibom. Kako god u zimi ostavi cca 4 grane koje su dovoljno raširene jedna od druge (ili ostaviš originalnu sadnicu ako slučajno ne bude izdanaka ove godine), a ostatak režeš.

 

[Vjeksa]

S tim da i izboje režeš na nekih cca 50 cm, iznad pupa koji gleda prema van

 

[bobostar]

..... jer ovih zadnjih godina mislim da kisa pogoduje bakteriozama.....

Sredstvo koje je pokazalo dobar učinak kod problema bakterioza je Cu-glukonat; trenutno jedini sistemičan bakar na tržištu. I dok se u nekim djelovima EU dosta koristi, kod nas je malo poznat. Radi se o preparatima koji sadrže od 4-6% bakra (Cu) koji je u obliku glukonata, te lako ulazi u biljku i ima sistemičan učinak. Djeluje na većinu bolesti i nije skup.
Kako je na tržištu registriran kao gnojivo (produkt kemijske idustrije koja se bavi gnojvima, koja nije baš tako agresivna kao ekipa koja radi zaštitu), može se lako kupiti i korisiti. I cijena je vro korektna.
Ali, uvijek postoji jedan ali. I malo ekipe koja ga prodaje, to uopće zna.
Budući da je to sistemičan bakar, kod višekrate primjene dolazi do nagomilavanja bakra u biljnom tkivu i smanjenje diferencijacije cvijetnih pupova, tj. postepenog opadanja rodnosti.
Ako se radi kod povrća (paprika, rajčica) to nije problem, ali kod drvenastih kultura treba biti vrlo oprezan. Osobno ga puno radim u maslinama, ali isključivo samo jedan tretman godišnje, kada je pritisak bolesti (paunovo oko u ovom slučaju) najveći; obično nakon berbe. Ukoliko je godina tako loša, moguće još jedan tretman i to je to. Na taj način je primjerice kontrola paunova oka kod masline gotovo 99% učinkovita (isporbano u praksi).
Tako i za ljesku, ukoliko je problem doista pojava bakterioza, može se u priču uvrstiti i Cu-glukonat, ali 1 (max. 2) puta godišnje. I ima i eko certifikat na razini EU/HRvatske.
Ja radim sa preparatom Copfort, ali ih ima još na tržištu (postoje i preparati koji su na bazi Cu-glukonata ali se to ne deklarira na etiketi, tako da treba oprez).

 

[krki]

Sredstvo koje je pokazalo dobar učinak kod problema bakterioza je Cu-glukonat; trenutno jedini sistemičan bakar na tržištu. I dok se u nekim djelovima EU dosta koristi, kod nas je malo poznat. Radi se o preparatima koji sadrže od 4-6% bakra (Cu) koji je u obliku glukonata, te lako ulazi u biljku i ima sistemičan učinak. Djeluje na većinu bolesti i nije skup.
Kako je na tržištu registriran kao gnojivo (produkt kemijske idustrije koja se bavi gnojvima, koja nije baš tako agresivna kao ekipa koja radi zaštitu), može se lako kupiti i korisiti. I cijena je vro korektna.
Ali, uvijek postoji jedan ali. I malo ekipe koja ga prodaje, to uopće zna.
Budući da je to sistemičan bakar, kod višekrate primjene dolazi do nagomilavanja bakra u biljnom tkivu i smanjenje diferencijacije cvijetnih pupova, tj. postepenog opadanja rodnosti.
Ako se radi kod povrća (paprika, rajčica) to nije problem, ali kod drvenastih kultura treba biti vrlo oprezan. Osobno ga puno radim u maslinama, ali isključivo samo jedan tretman godišnje, kada je pritisak bolesti (paunovo oko u ovom slučaju) najveći; obično nakon berbe. Ukoliko je godina tako loša, moguće još jedan tretman i to je to. Na taj način je primjerice kontrola paunova oka kod masline gotovo 99% učinkovita (isporbano u praksi).
Tako i za ljesku, ukoliko je problem doista pojava bakterioza, može se u priču uvrstiti i Cu-glukonat, ali 1 (max. 2) puta godišnje. I ima i eko certifikat na razini EU/HRvatske.
Ja radim sa preparatom Copfort, ali ih ima još na tržištu (postoje i preparati koji su na bazi Cu-glukonata ali se to ne deklarira na etiketi, tako da treba oprez).

Tako sam ja prije par godina rijesio bakzeriozu ..ali nisam znao za to da to moze
štetiti plodnosti

 

[karla]

bobostar:Ali, uvijek postoji jedan ali. I malo ekipe koja ga prodaje, to uopće zna.
Inače ekipe vrlo malo znaju, a to da je dobar mislim na Cu - glukomat, jeste ali treba vrlo oprezno s njim, ja sam ga jednom koristila po preporuci umjesto uobičajenog bakra točnije bordoške juhe. i to nakon berbe dok je bilo na stablu puno lišća e sada dali je on odradio to što je trebao pitanje, jer lišće u toj fazi više nije tako aktivno kao u punoj sezoni npr. sada. (sistemični učinak)
A u tom slučaju ako koristimo cu- glukomat, što se problema rodnosti tiče dali se može stvoriti ravnoteža upotrebom bora, cinka i elemenata koji pospješuju bolju oplodnju i stvaranje rodnih pupova...? Još bi me zanimalo u kojoj fazi je preporuka za korištenje preparata kod lijeske.