• Poštovani posjetitelju, za korištenje svih mogućnosti koje Poljoprivredni Forum omogućuje, predlažemo ti da se registriraš. Besplatno je i tvoja privatnost je potpuno zaštićena. Registracija ti omogućuje pristup svim kategorijama i temama, mogućnost pristupa privicima u postovima (slike, video, tutorijali, uputstva itd), pristup malom oglasniku, direktnu komunikaciju s članovima putem privatnih poruka, automatsko praćenje tema od interesa i još mnogo toga. Veselimo se tvojoj prijavi! ❤️

Voćarstvo savjeti od A-Ž od 1-12mj

batad

Član
Tu od
10 Lip 2010
Poruka
304
"Višnja i trešnja su u fazama zelenog pupa, prva oštećenja nastaju na -3,5C"

Upravo toliko bilo kod mene.
 

Njoko

Dobro znana faca
Tu od
9 Lis 2010
Poruka
1,635
Đakovo -2 mislim da nije bilo štete na cvijetu.

Molim za savjete pri prskanju vodotopivim gnojivima npr:
Imam Poly-Feed 20-20-20+Me koliko njega staviti na atomizer 440 lit površina oko 0.75 he
Jer mogu mješati s fungicidima?
 
Posljednje uređivanje:

Neško

Član
Tu od
14 Lis 2011
Poruka
56
Kod mene neki juče ujutru -5.
Kolike su štrete ne znam, ali da li neko od vas zadimljava voćnjak?
Kako to radite?
 

bobostar

Aktivni član
Tu od
14 Pro 2009
Poruka
1,556
Đakovo -2 mislim da nije bilo štete na cvijetu.

Molim za savjete pri prskanju vodotopivim gnojivima npr:
Imam Poly-Feed 20-20-20+Me koliko njega staviti na atomizer 440 lit površina oko 0.75 he
Jer mogu mješati s fungicidima?

(bio je upit i na PM; ali evo odgovora tu na forumu).
Generalno, vodotopiva gnojiva idu folijarno u koncentraciji od 1-3 g/lit, odnosno 1-3 kg/ha uz utrošak od min. 1.000 lit vode/ha.
Manja koncentracija ide sada (govorimo o kruškama/jabukaama koje imaju nešto lisne mase prije cvatnje), dok gornja granica ide nakon cvatnje. S time da u vrijeme cvatnje nema folijarne gnojidbe (postoji izuzetak, a to je primjena bor-etanol amina, organski oblik, koji može ići u cvatnji, ali samo kao izuzetak, ako postoji problem nedostatka bora - trebalo ga je dodati folijarno prije pada lista u jesen ili u tlo (ovo je problem jer je totalna suša, i dodatak u tlo za sada ima učinka samo u slučaju natapanja).

Za ovu tvoju površinu (0,75 ha) trebalo bi sada ići 750 grama. Ali, ne možeš to izvesti sa jednim atomizerom.
Tu treba napraviti razliku od primjene zaštitnih sredstava, kada se primjenjuje atomizer (manja potrošnja vode na ha) pa se povećava količina zaštitnog sredstva.
Za folijarnu gnojidbu to ne važi. Smanjenje količine vode i povećanje količine gnojiva podiže koncentraciju otopine koja će imati onda toksičan efekt (palež lista i cvijeta) a to sada nije cilj.
Znači, treba utrošiti gotovo dva atomizera (750 lit. vode), u vodu max. 1 gram/litru, i onda imaš dvije mogućnosti:
- ili dva prohoda (jer vjerovatno u zaštiti sa ovih 440 litara prođeš cijeli voćnjak)
- ili sporija brzina uz veći utrošak vode (ideš sporije pa ćeš sa jednim atomizerom proći 1/2 voćnjaka).

Što se tiče mješanja sa zaštitnim sredstvima, većina će reći napravi test na manjoj površini.
Ja ću ti reći da je svaka preporuka u tom području vrlo nezahvalna. Generalno, može se mješati sa sredstvima koji značajno ne mjenjaju pH otopine (otpadaju bakrena sredstva, mineralna ulja (osim bijelog, parafinskog, ali i to uzimi sa rezervom), sumporna sredstva... i ostaju skuplja sredstva). U svakom slučaju kreni od zaštitnog sredstva i vidi sa čime se može mješati.

Ako želiš provoditi folijarnu gnojdibu + zaštitu, onda češ morati preći na posebna formulirana folijarna gnojiva, kod kojih ima više podataka o mogućnosti mješanja.

Kod mene neki juče ujutru -5.
Kolike su štrete ne znam, ali da li neko od vas zadimljava voćnjak?
Kako to radite?
Vrlo jednostavno; staro motorno ulje, stara auto guma i vlažna/pljesniva trava/sijeno.
JEst da nije ekološko, ali proizvodi enormnu količinu dima.
U gumu nalij motorno ulje i malo benzina. Zapali papir na štapu i zapali benzin u gumi (nemoj upaljačem direktno, jer benzin trenutno plane). I baci trave gore. I to je to. :vragek:
 
Posljednje uređivanje od moderatora:

Njoko

Dobro znana faca
Tu od
9 Lis 2010
Poruka
1,635
Bobstar puno hvala,na savjetima.
Jednostavno sam uvidio da bez folijarne prihrane nema ni dobrih rezultata,osobito u ovakvim extremnim situacijama i godinama kakva je prošla i ova.
To sam si i ja mislio kako prskam kruškinu buhu sa puno škropiva tako lupam i gnojidbu ali odvojeno 880 lit na 0.75.
Znači sada poslje cvatnje po atomizeru ide 1 kg na moju površinu,2 atomizera 2 kg jer to ok ili ?
 

bobostar

Aktivni član
Tu od
14 Pro 2009
Poruka
1,556
Bobstar puno hvala,na savjetima....
To sam si i ja mislio kako prskam kruškinu buhu sa puno škropiva tako lupam i gnojidbu ali odvojeno 880 lit na 0.75.
Znači sada poslje cvatnje po atomizeru ide 1 kg na moju površinu,2 atomizera 2 kg jer to ok ili ?
Nismo se dobro razumjeli; u prvom tretiranju bi trebalo ići 750 grama, sa minimalno 750 litara vode; znači dva atomizera.
Nakon cvatnje, ponovo sa dva atomizera, ali onda i doza može ići do 3x više (do 3 grama/litri).
Gnojiva se drugačije ponašaju od zaštitinih sredstava, pa ako se po jedinici površine smanji količina vode (sa klasične prskalice na atomizer) onda se proporcionalno mora smanjiti i količina gnojiva.
No tada nisi dodao dovoljnu količinu gnojiva, te tada preporučam (ako korisnik ima atomizer), duplo smanjiti brzinu traktora, a ne mjenjati radnu brzinu atomizera, tako da se ne rade dva prohoda (ili nekima je jednostavnije onda ići u dva prohoda).

P.S. Koja sredstva koristiš za kruškinu buhu? Da vidim koja gnojiva bi bila kompatibilna.

Gdje su nestale pčele?
U čemu je problem. Već prošle godine (govorim za moj kraj) bilo je neobično u berbi grožđa; suho vrijeme, doslovno niti jedna pčela, niti jedna osa, niti jedan stršljen.
Sada je krenula cvatnja; trešnja, šljiva i naročito stara stabla badema. Nekada je ispod tih badema zujalo, da se nije gotovo moglo govoriti (govorim o starim stablima, visine krošnje 10-tak metara, pa kada je to u punoj cvatnji, može se zamisliti koliko je to pčela).
Ove godine ništa (jest' da je sada dva-tri dana hladno; ali prošli tjedan nije bilo hladno i opet nije bilo pčela).
Loš znak :(?
 
Posljednje uređivanje od moderatora:

Njoko

Dobro znana faca
Tu od
9 Lis 2010
Poruka
1,635
P.S. Koja sredstva koristiš za kruškinu buhu? Da vidim koja gnojiva bi bila kompatibilna.

Rimon 10 EC,Kraft 18 EC, imidakloprid, 200 g/l(kohinor,rapid,boxer,confidor) sve je isti dj.sastav jedino dr. proizvođać..
Da to bi me jako zanimalo ali i ostale voćare s kruškom, jer prskanje kruš. buhe jedino s puno škropiva pali inaće nema efekta.
E, da i koji okvašivači smiju ići zajedno?
 

batad

Član
Tu od
10 Lip 2010
Poruka
304
Gdje su nestale pčele?

Loš znak :(?

Uklopile se u novi svjetski poredak :)

Od svih "životinja" ( čak i ovih za ishranu) najviše volim,cijenim i obožavam pčele. Samoincijativno sam provodio istragu jer je jednom pčelaru u blizini mog voćnjaka neko ukrao 2 košnice a 3 razdrmao pasu se smrzle. Iskopaće njega Bili.
 

Gustavo

Dobro znana faca
Tu od
13 Pro 2008
Poruka
1,844

breskvar

Aktivni član
Tu od
25 Velj 2009
Poruka
1,150

...eh, tko ima par stabala kajsija i sl. na okućnici (namjerno govorim o kajsijama, jer one već imaju male plodiće koji su osjetljiviji na mraz od cvjetova) još uvijek može složiti blizu stabala malo drveta za potpalu, par natrulih bala slame i sijena, stare krpe i sl i negdje oko 4 sata ujutro ih zapaliti i nek obilno dime. I uspjet će ih očuvati, 100% :)
 

seljačić

Aktivni član
Tu od
8 Velj 2009
Poruka
2,154
Uklopile se u novi svjetski poredak :)

Od svih "životinja" ( čak i ovih za ishranu) najviše volim,cijenim i obožavam pčele. Samoincijativno sam provodio istragu jer je jednom pčelaru u blizini mog voćnjaka neko ukrao 2 košnice a 3 razdrmao pasu se smrzle. Iskopaće njega Bili.

Pčela više koristi industriji nego sebi i pčelaru.Primjerice,voćnjak u blizini Bos.Broda imao prinos od 170 vagona.slijedeće godine uz isto tretiranje,ali ovaj put sa pčelama 300 vagona voća. Velim,mi nismo ni svjesni koliko je pčela korisna,ali je prskanjem uništavamo.Uništavamo nju,uništavamo sebe.Prinosi na ratarskim površinama su jači,u šumarskoj industriji su neizmjereni prinosi kad je pčela tu. Gdje gog ima pčela ima i života.
 

Gustavo

Dobro znana faca
Tu od
13 Pro 2008
Poruka
1,844
...eh, tko ima par stabala kajsija i sl. na okućnici (namjerno govorim o kajsijama, jer one već imaju male plodiće koji su osjetljiviji na mraz od cvjetova) još uvijek može složiti blizu stabala malo drveta za potpalu, par natrulih bala slame i sijena, stare krpe i sl i negdje oko 4 sata ujutro ih zapaliti i nek obilno dime. I uspjet će ih očuvati, 100% :)

Ja sam pripremio potpalu, nešto sam već i potpalio nek tinja jer tko će ustat ujutro u 4 :(
 

breskvar

Aktivni član
Tu od
25 Velj 2009
Poruka
1,150
Ja sam pripremio potpalu, nešto sam već i potpalio nek tinja jer tko će ustat ujutro u 4 :(
...sad nazvao ljude tamo gdje mi je salaš i mraza je bilo...a kajsije rodnije no ikada...brrrrrrrrr
 

bobostar

Aktivni član
Tu od
14 Pro 2009
Poruka
1,556
Pčela više koristi industriji nego sebi i pčelaru.Primjerice,voćnjak u blizini Bos.Broda imao prinos od 170 vagona.slijedeće godine uz isto tretiranje,ali ovaj put sa pčelama 300 vagona voća. Velim,mi nismo ni svjesni koliko je pčela korisna,ali je prskanjem uništavamo.Uništavamo nju,uništavamo sebe.Prinosi na ratarskim površinama su jači,u šumarskoj industriji su neizmjereni prinosi kad je pčela tu. Gdje gog ima pčela ima i života.
Sve jasno.
Prije nekih 20-tak godina (neću spominjati koje je to doba bilo) pčelarstvo je na ovim područjima bilo izrazito razvijeno (i važno).
Tadašnji kombinati su imali kontakte sa svim većim pčelarima (sa nekima je bilo u ugovora) o oprašivanju poljoprivrednih kultura.
Ovdje kod mene je bio nasad od 20 ha krušaka (koje pčele baš i ne vole, pa ih treba "dresirati" da idu na krušku) i svake je godine dolazio kamion sa pčelama na oprašivanje.
Bilo je i polja repice, i nezamisliva je bila cvatnja uljane repice bez pratnje pčelara.
...
a danas? Danas smo pametniji, bahatiji, samouvjereniji pa nam vrijedne pčele ne trebaju. :(
Više se niti ne sjećam gdje sam vidio zadnji kamion sa pčelama...
 

demosten

Član
Tu od
20 Velj 2011
Poruka
211
Ja sam špricao protifertom LMW pa da vidim hoče li išta preživjeti.

Glupi orasi su mi opet svi pocrkali (čak i ono malo što je izbilo od mraza prije jednog tjedna).

Za trešnje probao sam rezuckati plodove i vidim da je negdje pola plodova crknuto (totalno smeđe iznutra) ali mi se još pola drži.

Za jabuke još uvijek ne znam. Još uvijek je manje od pola otvorenih cvijetova.

E sada imam pitanje.
Ja sam špricao sa ovim protifertom i onda sam stavi odmah i insekticid za glupe uši koje su mi se već pojavile.

Pošto sam jučer špricao tek u pola 7 navečer (čekao da se vijetar smiri), špricao sam i insekticidom.

Temperatura je bila 10,5 do 9,5 stupnjeva. Pošto pčele lete tek na 12 stupnjeva mislim da onda nema problema- jel tak?

Ali pred kraj su mi doletjela dva bumbara :-(?
Pa na kojoj temperaturi pčele ose i bumbari više ne lete?

Pozdrav
 

bobostar

Aktivni član
Tu od
14 Pro 2009
Poruka
1,556
MRAZ UJUTRO!
E sada kako zaštititi?
....

4
NISMO SPREMNI!

Ma nema više ozbiljne voćarske proizvodnje bez zaštite od proljetnih mrazova.
Metoda ima puno (od starih; zadimljavanje do novih tehnologija), odabir ovisi o mogućnostima poljoprivrednika.

Po meni je sada optimumu tzv. SIS sustav (http://www.frostprotection.com/portal/hgxpp001.aspx?79,5,57,O,E,0,MNU;E;10;5;MNU;,). Bili smo već prošle godine raspravljali o tome, i mislim da ga svaki malo bolji bravar može složiti u kućnoj radinosti.
Pokretanje na kardan, mali benzinski motor, elektromotor i sl.
Dva-tri mala "SIS-a" za 1 ha voćnjaka je sasvim dovoljno.

Znači, samo dobra ideja i vrijedne ruke :p
 

Kontam

Aktivni član
Tu od
3 Svi 2008
Poruka
4,076
Taj sistem štiti od jedne vrste mraza. Kod mene je bilo vjetrvito i niska temperatura. To taj sistemne može riješiti, u taj sistem treba ugraditi električne grijače i bla bla ;) Poz
 

seljačić

Aktivni član
Tu od
8 Velj 2009
Poruka
2,154
Sve jasno.
Prije nekih 20-tak godina (neću spominjati koje je to doba bilo) pčelarstvo je na ovim područjima bilo izrazito razvijeno (i važno).
Tadašnji kombinati su imali kontakte sa svim većim pčelarima (sa nekima je bilo u ugovora) o oprašivanju poljoprivrednih kultura.
Ovdje kod mene je bio nasad od 20 ha krušaka (koje pčele baš i ne vole, pa ih treba "dresirati" da idu na krušku) i svake je godine dolazio kamion sa pčelama na oprašivanje.
Bilo je i polja repice, i nezamisliva je bila cvatnja uljane repice bez pratnje pčelara.
...
a danas? Danas smo pametniji, bahatiji, samouvjereniji pa nam vrijedne pčele ne trebaju. :(
Više se niti ne sjećam gdje sam vidio zadnji kamion sa pčelama...

ja ću izgleda back to basic,idem starim putem,zdravijim,sigurnijim,boljim.

nabaviću pčela,što više budem mogao,kako učim o njima tako ih i nabavljam.

a što se mraza tiče,od ove jeseni se niti jedna grančica neće baciti,sve palim u ovo doba godine. imam čak i riješenje sa nekim cijevim promjera 200 fi.izbišti rupe i locirati između redova šjliva,sve grančice i travke onda paliti u njima da se dim ravnomjerno širi,to mi je najjeftiniji način da sačuvam voće od mraza
 

Najnoviji postovi

Na vrh