• Poštovani posjetitelju, za korištenje svih mogućnosti koje Poljoprivredni Forum omogućuje, predlažemo ti da se registriraš. Besplatno je i tvoja privatnost je potpuno zaštićena. Registracija ti omogućuje pristup svim kategorijama i temama, mogućnost pristupa privicima u postovima (slike, video, tutorijali, uputstva itd), pristup malom oglasniku, direktnu komunikaciju s članovima putem privatnih poruka, automatsko praćenje tema od interesa i još mnogo toga. Veselimo se tvojoj prijavi! ❤️

Bijelo vino!

Pjero

Dobro znana faca
Tu od
22 Stu 2010
Poruka
2,312
Kako vam se čini analiza:

SO slobodni: 0
ph: 3.20
Ukupne kiseline: 7,9g/L
Stabilnost: NE335NTU
 

tapir

Član
Tu od
25 Stu 2019
Poruka
55
Dao si jako malo podataka o vinu (bijelo ili crno; staro ili berba 2022.; prije ili nakon pretoka; sumporeno ili ne itd.), a i nije neka detaljna analiza ali da ne cjepidlačim.
Iz ovako šturih podataka "vidim" sljedeće:
"SO slobodni: 0" - ovaj podatak bi te trebao zabrinuti,
ukupne kiseline su previsoke, pH je prihvatljiv a stupanja mutnoće pre-pre visok.
Iz ovih podataka pretpostavljam da se radi o novom vinu koje tek čeka prvi pretok i sumporenje a nakon toga i tretman bistrilima ili filtracija.
 

Pjero

Dobro znana faca
Tu od
22 Stu 2010
Poruka
2,312
Kao u naslovu teme, bijelo vino, berba 2022, prvi pretok obavljen u 10 mj, sumporeno poslije muljanja.
Vino nije mutno.
Meni zanima samo dali je vino stabilno ili ne.
 

tapir

Član
Tu od
25 Stu 2019
Poruka
55
Odgovor na tvoje posljednje pitanje je: NE

Rezultat ti je izražen u NTU (eng. Nephelometric Turbidity Unit) a prikazuje količinu mutnoće u vinu koja može, a i ne mora biti vidljiva golim okom. Uređaj koji se koristi za mjerenje mutnoće u tekućinama zove se turbidimetar.
335 NTU govori da ti u vinu pluta velika količina različitih čestica u suspenziji (koloidi, proteini, tartarati itd.), od kojih neke znatno utječu na stabilnost vina. Dakle, veća mutnoća daje veću nestabilnost vina.
Preporuka je da vino za buteljiranje po nekim standardima ima manje od 1 NTU mutnoću.
Pravilno izbistreno i stabilizirano vino u kućnoj radinosti u pravilu ima manje od 10 NTU i manje od 3 NTU u industriji.
 

tapir

Član
Tu od
25 Stu 2019
Poruka
55
Prvo dobro sumporenje (10 g/hl kalijevog metabisulfita) da se zaštiti vino a ono će dodatno i očistiti malo vino. Pričekao bi nakon toga 10-15 dana a zatim upotrijebio bentonit da skine nestabilne koloide/proteine. Hladnoća u podrumu (minimalno 15 dana) bi dobro došla da se istalože tartarati i snizi ukupna kiselina. To bi trebalo biti dovoljno. Filter bi izbjegao ukoliko se ne pokaže potreba na kraju svega ovog tj prije početka korištenja vina.
 

Pjero

Dobro znana faca
Tu od
22 Stu 2010
Poruka
2,312
Sumporenje obavljeno u subotu,
Ne mogu toliko čekati tako da sam danas pripremio otopinu aktivne zemlje,
a sutra u pretok ubacim kalcijev karbonat.
Nema hladnoće pa idem malo na silu :p

WP_20230116_001.jpg
 

tapir

Član
Tu od
25 Stu 2019
Poruka
55
Kalcijev karbonat je malo ekstremnija metoda ali OK.
7,9 g/l ukupne kiseline nije neuobičajeno za sjeverna vina. Ukoliko je alkohol nizak onda se ta kiselina više ističe tj daje neskladno vino i ima smisla raditi korekciju, naravno paziti da se ne pretjera. Ukoliko se sada kiselina ističe na okusu i alkohol je nizak, može se spustiti za 1,5-2 g/l. Ovdje treba voditi računa da će se ipak do proljeća nešto tartarata istaložiti i prirodno dodatno sniziti ukupnu kiselinu, zato oprezno sa k. karbonatom. Nisam siguran koliko je pametno istovremeno raditi bistrenje bentonitom i korekciju kiseline.

Ako je žurba za koristit vino onda bi napravio sljedeće:
U pretoku dodati k. karbonat, pričekati da se vino smiri koji dan, a onda dodati bentonit i nakon 10-15 dana skinuti vino sa bentonita i stvorenog taloga.
Bentonit će bolje i brže odradit ako je u podrumu toplije.
 

Pjero

Dobro znana faca
Tu od
22 Stu 2010
Poruka
2,312
Kiselina se osjeti, ali je vino svejedno ok.
Za početak dispergirati ću 1kg k-k na 11hl, tako da bi se kiselina trebala smanjiti na oko 7g/l.
Pa onda ću počekati kako si rekao, možda se i kiselina sama spusti za još 1g/l.

Otopina aktivnog bentonita je spremna...,
Ako može tako otopljeni bentonit da odstoji koji dan.
ili sutra da ubacim bentonit,
a za 10tak dana na pretoku ubacim k.k. i 3g/hl bisulfita
jel ok tako
 

tapir

Član
Tu od
25 Stu 2019
Poruka
55
Može i tako samo što će se opet istaložit karbonati/tartarati na dno suda, a nema smisla pretakat više nego što treba.
 
Posljednje uređivanje:

tapir

Član
Tu od
25 Stu 2019
Poruka
55
Odradi k. karbonat momentalno samo što ostane CO2 malo duže ali to apsolutno ne smeta tako da se sutra može bentonit slobodno umiješat.
 

Pjero

Dobro znana faca
Tu od
22 Stu 2010
Poruka
2,312
Ubačen tetracomplex i zamiješao, malo je zapjenio,
mislim da je već odradio dio posla :)
 

plus

Iskusan lik
Tu od
7 Sij 2016
Poruka
5,931
Ovime ste mi dali dobru ideju, hvala Vam.
Danas sam i ja dao na analizu svoje vino, ovo je upravo pristigli rezultat. Molim Vaš stručan komentar:
Analiza vina 2023 1.jpg
Analiza vina 2023 2.jpg
 

tapir

Član
Tu od
25 Stu 2019
Poruka
55
@plus
Analiza izgleda skroz korektno bez nekih odstupanja vrijednih pažnje. Šteta što nije napravljen bentotest.
Ako nije rađeno bistrenje bentonitom eventualno bi testirao vino na stabilnost proteina i stabilnost na tartarate.
 

tapir

Član
Tu od
25 Stu 2019
Poruka
55
Možda nekome pomognu ovi kućni testovi stabilnosti vina.

Test na tartarate: začepljenu butelju (može i plastika) staviti u frižider 7-10 dana i provjeriti dali su se na dnu boce istaložili kristali vinskog kamena (tartarati). Ako jesu, onda treba izvršiti stabilizaciju. Nije neophodno ako vino neće ići u boce.

Test na proteine (bjelanćevine): sliku mi je bilo jednostavnije ubaciti nego opisivat postupak.
proteinska-stabilnost-vina-provera-768x1920.png
 

lordalbatraoz

Novi član
Tu od
15 Lip 2023
Poruka
17
Pozdrav svima.
imam sljedeću situaciju:
  • mošt je stavljen na taloženje 15.
  • nakon 30 sati (16.) sam ga stavio u inox bačvu.
  • 17. (nakon 24 h) sam dodao kvasce i hermetički zatvorio bačvu.
    Kraj bačve sam stavio grijalicu da dignem temperaturu mošta i da pokrenem vrenje.
  • Vrenje je krenulo 21. ujutro i tada sam maknuo grijalicu. Vrenje je bilo poprilično jako.
  • 22. ujutro sam dodao šećer i prihranu za kvasac.
    Mošt je imao jako nizak postotak šećera (11) tako da sam u prvoj rundi stavio 9 kg šećera na cca 255l mošta. Šečer sam razrijedio u moštu, ohladio i ulio u bačvu. Vrenje je krenulo gotovo odmah i bilo je intezivno.
  • 23. ujutro sam primijetio da je vrenje stalo. Bačva je na osjet relativno topla (sigurno preko 20 stupnjeva) i bojim se da je bila previsoka temperatura pa je zato stalo?
Mošt nije ostao sladak ali to je svakako nedovoljno šećera te bih trebao dodati još barem toliko.
Molim Vas za savjet...
Da li staviti nove kvasce i pričekati da započne vrenje pa dodati šećer ili kako? Što s temperaturom?
 
Tu od
25 Lip 2014
Poruka
3,422
Za početak mene zanima što se pokušava dobiti?

Koja sorta grožđa?

Što je sada zapravo pitanje? Hoćeš slatko vino ili ti fali alkohola? Jer po ovome gore ne mogu sam zaključiti što je pjesnik htio reći...

Nekako nisam siguran niti kako percepiraš vrenje, tj. Što prelazi u što i kako se to događa.

S gore dostupnim informacijama ti samo mogu reći da si imao burno vrenje zbog grijalice i visoke temperature, vrenje je vrlo lako moguće bilo na 30 - 40°C, ako je bilo manjka sladora, u 3 dana je burno vrenje završeno, tiho vrenje još uvijek traje.

Dali imaš ikakvu podrumarsku opremu, tipa refraktometar ili moštomjer?
 

Najnoviji postovi

Na vrh