Stadler od 40 kW imali smo 23 godine, je trošili ko lokomotiva, ima zeljezni neizolirani dimnjak ali uvijek toplo u kući. S tim da i stolarija je bila u banani. Mogu reći slobodno da je grijala cijelo selo. Kukuruz se srušio na tavanu ko u susari.
Treba imati funkcionalne sve moguće zaštite kotla, naročito kod loženja sa krutim gorivima, to je dobro. Još ako često nestaje struje (kao kod mene) i to nekako baš uvijek kada padne prvi snijeg treba se dobro osigurati ali imati i alternativni način rada.Moj Viadrus gusnati 45 kW traje od 2008.g. No na njemu je originalna zaštita kotla, kada bi temperatura prešla preko 100 "C, otvara se termički ventil i voda iz vodovoda prolazi kroz kroz termo kotlić koji zagrijava vodovodnu vodu na cca 60 "C, pa takva voda postepeno rashlađuje vodu u kotlu sa 100 "C na niže....Ta zaštita je najbitnija zaštita i ona sprečava i smanjuje rizik od pucanja gusnatih članaka, koji pucaju zbog prenaglog hlađenja vrućih članaka hladnom vodom.
Druga zaštita je od nestanka el.struje, sa gel baterijama i pretvaračem- UPS.Kod mene su česti prekidi, nestanci el.struje, pa mi je to obavezno u zaštiti.
Treća zaštita je cijevni termostat koji na 65 "C pali pumpu koja iz peći grije pufer.Uz automatiku, koja vodi rad dvije pumpe, nužnan je još i ovaj cijevni termostat koji će upaliti pumpu peć-pufer a u slućaju ako automatika zakaže.
Četvrto, automatska regulacija grijanja i rada peći.
Mogućnost podešavanja starta pumpe peć-pufer na cca 65 "C, i stop te pumpe na 62"C, zbog toga da se peć nepothlađuje i da se izbjegne orošavanje, kondenzacija unutar peći i korozija iste. Naravno da koristim dobro prosušena drva, ima tu graba, jasena, hrasta i vrbe, ljuske od lješnjaka,ali su suha.
Pametna pumpa pufer- kuća za grijanje centralnog grijanja isto je pokretana automatikom, temperatura polaza u kuću zadana je vanjskom temperaturom okoline. Ta se pumpa uključuje na zadanih 55 "C a isključuje na 45 "C, jer želim da mi ostane dovoljno potrošne tople vode.
Ima tu još i u automatici zaštita od pregrijavanja pufera, koja odrađuje automatsko paljenje pumpe pufer-kuća na 95"C i na taj naćin bi se rashlađivao pufer ...
Miš ventil je isto automatski i radi po zadanim temperaturama.
Dimnjak čistim jednom godišnje...
Za dugotrajnost i efikasan rad peći između ostalog, jako bitno je i pravilno odabrati snagu peći.
NPR.
Po proračunu toplinskih gubitaka za moju kuću, meni treba 30 kW .
Grijanjem na lož ulje odabrao sam talijansku peć Starclima snage 35 kW (pošto ona ima efikasnost 90 %).
Za grijanje na drva odabrao sam Viadrus gusnatu 45,5 kW (pošto je njena efikasnost 70-80 %).
Presnažna-prejaka peć je loša opcija jer troši puno više goriva, a peć neradi u optimalnom režimu, česta su zagušivanja peći, orošavanje i kondenzacija peći i dimnjaka i to je lošija varijanta od preslabe peći.
Preslaba peć opet nije dobra, jer ju se bude kurilo dok se ne razleti, a ona nikad nebude mogla isporučiti dovoljno topline za grijanje kuće, ali barem se unutrašnjost peći nebude šmercalo i ljepilo neizgorenim katranom i smolom....
E da.... zračni regulator mi je nariktan da zatvara zračnu klapnu na cca 75 "C, i time se štiti kotao peći od prevelike temperature....
Eto tak jedan mali osvrt na par osnova o grijanju, pećima....
Slažem se da većina nema pojma koja temperatura vode treba biti u peći ili uopće nemaju termometre i ne dira ih previše ako se klapna za zrak ne zatvara do kraja, ali toga je bilo uvijek (prije još i više nego danas), a svi vidimo da su one peći prije (u sličnim radnim uvijetima) trajale puno duže, nego ove nove. Neko vrijeme sam se bavio idejom da si nabavim novu, modernu peć ( HDG Euro ), pa kad sam vidio koliko to košta odmah sam na svoju staru peć počeo gledati sa još većim poštovanjem. Inače ja svoju peć cijelo ljeto držim 'konzerviranu' sa pepelom od kraja prošle sezone grijanja, ali to je neka druga priča....Da, ali i većinu peći na drva izrađenu od običnog čeličnog lima, ljudi ne drže u optimalnim radnim uvjetima, preniskoj radnoj temperaturi, vlažnim drvima, presnažne peći u odnosu na realne potrebe....pa se čude kada im peći traju po 7-8, 9-10 godina.
Koja je prednost toplinske dizalice naspram plinskog bojlera?
Ne treba ti hrpa papira koje trebaš da bi ugradio plinski bojler, ne treba ti priključak plina (nemaju ga baš svi), ako ideš sa vanjskim spremnikom tu su onda još dodatni troškovi i sl. Za dizalicu topline od svega navedenoga ne treba ništa. Naravno da i ona ima svojih mana, nešto skuplja u startu, zauzima više prostora, ne može dati bez grijač temp. koju daje plin i tak.Koja je prednost toplinske dizalice naspram plinskog bojlera?
1. Ne ovisiš o dva energenta.Koja je prednost toplinske dizalice naspram plinskog bojlera?