Centralno i ostalo grijanje

[plus]

@Lee Champa pojasni ljudima da ne bude zabune. Ja sam stavio palac gore jer sam vidio i znam što imaš, a to nije uobičajena praksa, ljudima je manje, ili više nepoznato.

 

[Axial]

Dimnjačari su postali više birokratski posao, nego ljudi koji bi čistili dimnjak. Dođu, pogledaju, zabilježe da su bili - i uzmu lovu. Ona četka i kugle su ostali u nekom drugom vremenu, ako ih uopće sada i nose sa sobom. Bitno je dobiti koncesiju i onda uzimati lovu od ljudi.

 

[plus]

E vidiš kod mene on ili ona, imamo i dimnjačarku, prvo protjera četku kroz dimnjak da se uvjeri da je sve OK, onda snimi mobitelom unutrašnjost, počisti, zatvori vratašca i tek onda napiše potvrdu i račun. Ja platim i dalje smo si dobri.

Peć i dalje sam čistim.

(Kod nas i očitanje Vodomjera radnik snima službenim mobitelom i upisuje u njega stanje. Več par godina.)

 

[iwanho]

Kod mene je grijanja drvima postalo povijest. Zalihu drva koju imam budem potrošil ka buju najjače zime. Ove sezone grijanja sam uspjel potrošiti do kraja bukovinu napravljenu u proljeće 2021. Početkom travnja 2024. je ugrađena dizalica topline. Kada je vanjska temperatura veći dio dana ispod -3°C, grijem plinom jer je cjenovno povoljnije. Trenutno grije plin, a sutra se vraćam na dizalicu topline.

Imam dvije prostorije međusobno povezane kliznim vratima po cijeloj visini zida. Veća prostorija je površine cca 35 m² i volumena cca 87 m³, a druga 18 m² i volumena cca 45 m³. U većoj su 2 radijatora Nova Florida (alu kao Lipovica). Jedan ima 9 članaka priključne visine 800 mm, a drugi 25 članaka priključne visine 500 mm i taj je križno spojen (ulaz gore desno, izlaz dolje lijevo). U manjoj prostoriji je jedan radijator s 20 članaka priključne visine 500 mm spojen na istoj strani. Taj s temperaturom polaza tople vode koja zadovoljava za grijanje veće sobe, očito ne daje dovoljno topline za prostoriju u kojoj se nalazi. Naime kod otvorenih vrata temp u većoj prostoriji padne za cca 1,5°C. Ako se vrata zatvore temperatura u većoj sobi se vrati na željenu vrijednost od 23,5°C. Nijedan radijator nema jednaku temperaturu po cijeloj površini. Donja zona je na osjet niže temperature, a termo glave su otvorene do kraja. Radijatori su ugrađeni prije skoro 30 godina i nisu nikad čišćeni.

Ispričavam se na opširnom uvodu.

1. na što sve može ukazivati razlika temperature u gornjoj i donjoj zoni radijatora?
2. postoji li, osim povećanja radijatora, neki način da se poboljša grijanje tog radijatora s istom temperaturom vode?

 

[Axial]

Kod mene dimnjačari dolaze, kao, čistiti (pokupiti lovu) ja im pokažem svoje četke - jer čistim sam kada smatram da je to potrebno, a ne kada oni naiđu. Jednom su mi baš naišli i nekako sam ih nagovorio da ipak malo provuku svoju četku kroz dimnjak, naravno platiti ću im posao. Poslije tog iskustva godinama su me zaobilazili. Ipak lakše je samo uzeti lovu i zabilježiti da su bili, nego još i čistiti za (istu) lovu. Dimnjake treba održavati, naročito kada se loži na kruta goriva. Ali svi koji ozbiljno lože na kruta goriva moraju imati svoj pribor i intervenirati kada ustreba. Ja preventivno provučem četku kroz dimnjak barem tri puta po sezoni.

 

[plus]

@iwanho
Koja, kolika je temperatura vode s kojom griješ?
Da li si probao povečati brzinu cirkulacijskoj pumpi za taj štrang?

 

[Axial]

Kod mene je grijanja drvima postalo povijest. Zalihu drva koju imam budem potrošil ka buju najjače zime. Ove sezone grijanja sam uspjel potrošiti do kraja bukovinu napravljenu u proljeće 2021. Početkom travnja 2024. je ugrađena dizalica topline. Kada je vanjska temperatura veći dio dana ispod -3°C, grijem plinom jer je cjenovno povoljnije. Trenutno grije plin, a sutra se vraćam na dizalicu topline.

Imam dvije prostorije međusobno povezane kliznim vratima po cijeloj visini zida. Veća prostorija je površine cca 35 m² i volumena cca 87 m³, a druga 18 m² i volumena cca 45 m³. U većoj su 2 radijatora Nova Florida (alu kao Lipovica). Jedan ima 9 članaka priključne visine 800 mm, a drugi 25 članaka priključne visine 500 mm i taj je križno spojen (ulaz gore desno, izlaz dolje lijevo). U manjoj prostoriji je jedan radijator s 20 članaka priključne visine 500 mm spojen na istoj strani. Taj s temperaturom polaza tople vode koja zadovoljava za grijanje veće sobe, očito ne daje dovoljno topline za prostoriju u kojoj se nalazi. Naime kod otvorenih vrata temp u većoj prostoriji padne za cca 1,5°C. Ako se vrata zatvore temperatura u većoj sobi se vrati na željenu vrijednost od 23,5°C. Nijedan radijator nema jednaku temperaturu po cijeloj površini. Donja zona je na osjet niže temperature, a termo glave su otvorene do kraja. Radijatori su ugrađeni prije skoro 30 godina i nisu nikad čišćeni.

Ispričavam se na opširnom uvodu.

1. na što sve može ukazivati razlika temperature u gornjoj i donjoj zoni radijatora?
2. postoji li, osim povećanja radijatora, neki način da se poboljša grijanje tog radijatora s istom temperaturom vode?

Razlika temperature gornjeg i donjeg dijela radijatora pokazatelj je da radijator obavlja svoju normalnu funkciju prijenosa topline.
Prelaz topline možeš (možda) malo povećati tako da poboljšaš strujanje zraka oko samog radijatora (znači zimske zavjese koje sežu do iznad radiajtora a ne do samog poda da 'sakrivaju' radijator, ili neki ventilator i to bi onda bio kao neki kalorifer, a ne radijator). Ako možeš povećati temperaturu medija to isto povećava prelaz topline, ali tu varijantu si izričito odbacio. Možda bi malo povećao prelaz topline da pojačaš strujanje medija kroz sam radijator (znači otvori prigušnicu ili možda jača pumpa), onda bi bila manja razlika u temperaturi gore/dole na radijatoru pa bi u donjem dijelu bio nešto veći prelaz topline (veća razlika temeprature) nego sada.

 

[ROADRUNNER]

Covjek samo treba dici temperaturu na peci i termostatu koji pali pumpu, a pumou staviti na 3.
Vidite kako.su mu cijevi od peci prema sistemu tanke ko spagete.
Nema dovoljno protoka.

 

[iwanho]

@iwanho
Koja, kolika je temperatura vode s kojom griješ?
Da li si probao povečati brzinu cirkulacijskoj pumpi za taj štrang?

Obično koristim krivulju polaza prema vanjskoj temperaturi. Još uvijek tražim optimalnu, a ova sa slike je dosta blizu tome. Dakle kod vanjske -3°C je polaz 48°C. To je najviša temp polaza ma granici isplativosti grijanja mojom dizalicom topline. Vanjska +5 polaz 44.
Nemam više krugova i povećanjem brzine cirkulacijske pumpe kod iste polazne temperature radijatori griju nešto jače, ali svi. U trećoj brzini se čuje strujanje, jer prostorije koje se ne koriste grijem na nižu temperaturu pa termostatski venttili priguše protok kroz te radijatore.

Razlika temperature gornjeg i donjeg dijela radijatora pokazatelj je da radijator obavlja svoju normalnu funkciju prijenosa topline.
Prelaz topline možeš (možda) malo povećati tako da poboljšaš strujanje zraka oko samog radijatora (znači zimske zavjese koje sežu do iznad radiajtora a ne do samog poda da 'sakrivaju' radijator, ili neki ventilator i to bi onda bio kao neki kalorifer, a ne radijator). Ako možeš povećati temperaturu medija to isto povećava prelaz topline, ali tu varijantu si izričito odbacio. Možda bi malo povećao prelaz topline da pojačaš strujanje medija kroz sam radijator (znači otvori prigušnicu ili možda jača pumpa), onda bi bila manja razlika u temperaturi gore/dole na radijatoru pa bi u donjem dijelu bio nešto veći prelaz topline (veća razlika temeprature) nego sada.

Na spornom radijatoru sam dodatno otvoril prigušnicu za otprilike 3/4 kruga. Nisam primijetil neku razliku koju bih osjetil na dodir. Nisam siguran jesam li ispravno postupil. Logika mi veli da voda ide tamo gdje je manji otpor. Ulaz i izlaz je na istoj strani radijatora s 20 članaka. Ako bi prigušnica bila skroz otvorena, ne bi li se voda vratila u cjevovod prije nego dođe do drugog kraja radijatora? Kako utvrditi optimalno prigušenje za pojedini radijator?

Imal sam želju IC termometrom iz Lidla izmjeriti i prezentirati temperature na sva 4 ugla radijatora, ali se trenutno grijem plinom pa je to gotovo nemoguća misija. Plinski bojler svako malo upali plamenik i temperatura na izlazu iz bojlera varira 7-8°C te se stalno mijenjaju i temperature radijatora. Za sad sam odustal od mjerenja, a pokušal budem ponovo kad prebacim grijanje na dizalicu topline. Tamo su promjene temperature polaza gotovo zanemarive u odnosu na plinski bojler.

 

[Axial]

Čini mi se da je tvoj osnovni problem niska polazna temperatura pri kojoj ova količina (površina) radijatora ne može prenijeti dovoljno topline sa vode u prostor. Otvaranjem prigušnice povećati će se strujanje vode kroz radijator i time će radijator davati više topline (jer će se povećati strujanje vode i smanjiti razlika temperatura gore i dole na radijatoru, to jest donji dio radijatora će 'bolje' grijati prostor). Zaista nemam pojma i osjećaja koliko će to pomoći na tako niskim temperaturama polaznog voda. Radijatorski sistemi inače se projektiraju da kod maksimalne hladnoće vani rade u režimu 90/70 stupnjeva i onda bi trebali davati dovoljno snage da zagriju prostorije kod maksimalne zime vani. Kako su kod nas jake zime relativno rijetka pojava svi se grijemo na daleko nižim temperaturama, a i mnogo sistema je složeno odokativno, a ne izračunom gubitaka pa sve to uglavnom ostaje na teoriji. Uglavnom općenito ako si se nekada grijao na drva i sve je bilo zamišljeno da radi na 90/70 stupnjeva a sada bi se grijao sa toplinskom pumpom gdje su temperature polaza znatno niže sigurno je da će kod veće zime biti potrebno više radijatora nego prije. Samo pitanje je i kako će se toplinska pumpa ponašati na -10 C vanjske temperature....? Možda je najracionalnije po takvoj zimi grijati se na plin - i onda bi radijatora trebalo biti dovoljno. A postoji i toplinska pumpa koja radi na plin....

 

[goran1985]

Iwanho, meni se čini da dobro razumiješ problematiku i da si svjestan da ti jedino veći radijator može riješiti problem te prostorije. A pitaš tek tako, reda radi.

Inače, imaš li sobni korektor za regulator grijanja? Ja ne volim kad se temperatura vodi isključivo po vanjskoj temperaturi jer je, bar meni, senzor dosta mušičav, neprecizan i idealna pozicija za njega gotovo ne postoji. Imam osjećaj da je jedino točan po buri, čim je jugo kao sada pokazuje 3-4 stupnja više. Ali uz sobni korektor, to nije toliko ni bitno jer je temperatura onakva kakva treba biti.

Evo mog stanja od jutros, inače grijem kuću 24/7.

 

[Lee Champa]

Mislim da sam već pisao (možda na Forum.hr)
Mjeriti temp. vode na povratku koji upravlja sa ventilom na ulazu.

 

[iwanho]

Čini mi se da je tvoj osnovni problem niska polazna temperatura pri kojoj ova količina (površina) radijatora ne može prenijeti dovoljno topline sa vode u prostor. Otvaranjem prigušnice povećati će se strujanje vode kroz radijator i time će radijator davati više topline (jer će se povećati strujanje vode i smanjiti razlika temperatura gore i dole na radijatoru, to jest donji dio radijatora će 'bolje' grijati prostor). Zaista nemam pojma i osjećaja koliko će to pomoći na tako niskim temperaturama polaznog voda. Radijatorski sistemi inače se projektiraju da kod maksimalne hladnoće vani rade u režimu 90/70 stupnjeva i onda bi trebali davati dovoljno snage da zagriju prostorije kod maksimalne zime vani. Kako su kod nas jake zime relativno rijetka pojava svi se grijemo na daleko nižim temperaturama, a i mnogo sistema je složeno odokativno, a ne izračunom gubitaka pa sve to uglavnom ostaje na teoriji. Uglavnom općenito ako si se nekada grijao na drva i sve je bilo zamišljeno da radi na 90/70 stupnjeva a sada bi se grijao sa toplinskom pumpom gdje su temperature polaza znatno niže sigurno je da će kod veće zime biti potrebno više radijatora nego prije. Samo pitanje je i kako će se toplinska pumpa ponašati na -10 C vanjske temperature....? Možda je najracionalnije po takvoj zimi grijati se na plin - i onda bi radijatora trebalo biti dovoljno. A postoji i toplinska pumpa koja radi na plin....

Broj i veličinu članaka je odredil instalater bez proračuna, prema veličinama prostorija, predviđeno za grijanje plinom. Na plin smo se grijali sve dok nije u kuhinji riknul obični štednjak za kuhanje. Onda smo umjesto njega kupili šparet za centralno i do kraja veljače prošle godine se grijali na drva. Nakon toplinske obnove fasade i zamjene stolarije investiral sam u ugradnju SE i DT. Glavni problem kod grijanja nižom temperaturom polaza je taj radijator.

Ako bi radijator bil spojen križno, tvoj prijedlog da više otvorim prigušnicu mi je jasan. Nisi komentiral moju bojazan da bi prejako otvorena prigušnica onogućila prolaz vode samo kroz dio radijatora bliže priključcima.

Iwanho, meni se čini da dobro razumiješ problematiku i da si svjestan da ti jedino veći radijator može riješiti problem te prostorije. A pitaš tek tako, reda radi.

Inače, imaš li sobni korektor za regulator grijanja? Ja ne volim kad se temperatura vodi isključivo po vanjskoj temperaturi jer je, bar meni, senzor dosta mušičav, neprecizan i idealna pozicija za njega gotovo ne postoji. Imam osjećaj da je jedino točan po buri, čim je jugo kao sada pokazuje 3-4 stupnja više. Ali uz sobni korektor, to nije toliko ni bitno jer je temperatura onakva kakva treba biti.

Evo mog stanja od jutros, inače grijem kuću 24/7.

U prvoj rečenici si djelomično u pravu. U problematiku se jako malo razumijem, nedovoljno za sigurne i kvalitetne zaključke. Tvrdnja u drugoj rečenici je totalno promašena. Pitam, da vidim mogu li nekaj popraviti bez većeg radijatora i da saznam zakaj su radijatori u donjoj zoni hladniji, a na dosta mjesta sam pročital da bi trebali biti podjednako topli po cijeloj površini.

Kaj se tiče vođenja polaza po vanjskoj temperaturi, imam slično iskustvo kao i ti. Jedino je kod mene problem kaj je DT na JZ strani i popodne senzor zbog solarnog dobitka pokazuje nekoliko stupnjeva višu temperaturu od vanjske. No, to je drugi problem koji nema veze s radijatorima.

Kaj je to sobni korektor? Ako misliš na sobni termostat, imam ga, ali je podešen tak da ne gasi grijanje. Nije problem podesiti polaz na >50°C i termostatskim ventilima prigušiti radijatore na ugodnu sobnu temperaturu. Točnije to je problem, ali za novčanik.

Kada bih upravljanje temperaturom polaza iz DT mogel napraviti prema dva parameta (vanjskoj i unutarnjoj temperaturi) istovremeno, problem bi bil riješen. Nažalost, kod načina kako je kod mene izveden spoj DT na postojeću instalaciju, to nije moguće.

DT ima bolji učinak kod niže temperature polaza i cilj mi je to iskoristiti koliko je god moguće.

Tvoju sliku ne mogu otvoriti povećanu. Ovak mi je presitno, a kad dovoljno zumiram, žuto mi postane nečitko. Pokušaj otvaranja u novom tabu daje ovo.

Mislim da sam već pisao (možda na Forum.hr)
Mjeriti temp. vode na povratku koji upravlja sa ventilom na ulazu.

Možda se ni ti više ne sjećaš kada i gdje si pisal o tome, a meni je to nemoguće pronaći.
Zato te molim, pojasni malo. Gdje točno mjeriti temperature i kako postupiti nakon mjerenja? Ako misliš na termostatski ventil radijatora, otvoren je do kraja i za niskotemperaturno grijanje tak treba biti, a mislim da njime upravlja temperatura prostora.

 

[Axial]

Nisi komentiral moju bojazan da bi prejako otvorena prigušnica onogućila prolaz vode samo kroz dio radijatora bliže priključcima.

To je najjednostavnije probati, otvori prigušnicu 'do jaja' i onda gledaj što će se dešavati u tom i drugim radijatorima. Kada otvaraš prigušnicu prebroji okretaje koliko si ju otvorio, tako da znaš sve vratiti na prvobitno stanje. Uloga prigušnica je da se njima balansira protok kroz cijeli sistem, jer nisu svi radijatori jednako udaljeni od peći a voda ima različit otpor kada putuje da različitih radijatora. Zatvaranjem prigušnica može se sistem 'natjerati' da vodu gura kroz radijatore koji trebaju više grijati, a smanjiti protok kroz one radijatore za koje se u praksi pokaže da 'prejako griju'. Ako su prigušnice samo odokativno podešene može se dogoditi da je na tom radijatoru prigušnica ostala previše zatvorena. Ali kada su niske polazne temperature u pitanju - mislim da je tu osnovni problem premala površina izmjenjivača (premalo rebara radijatora) - ako nisi zadovoljan koliko radijator grije.
Što se tiče nejednakog protoka kroz radijator jer nije spojen u križ to će biti nešto manje izraženo kada protok kroz radiajtor bude veći (znači kada je više otvorena prigušnica). Jer voda primarno teče gdje je najmanji otpor, a povećanjem brzine strujanja kroz radijator - povećava se ukupni otpor, ali to je manje bitno - najjednostavnije je da probaš otvoriti prigušnicu. Ja vjerujem da kada otvoriš tu prigušnicu - da će drugi radijatori početi slabije grijati i da će ti to možda biti veći problem, onda. Kada eksperimantiraš sa otvaranjem prigušnice - otvaraj prvo samo tu jednu i onda gledaj što će se dešavati.