Abrikli potpisujem ljepo rečeno i sam sam sa fajfericom na početku napravil glupost iz neznanja pa se tu davalo dosta i zrna bilo je i ispaše a sad odkad su vani na paši od jutra do noći mamje zrna a veča kvaliteta svinja i bolja kondicija iz istog legla imam dvije svinje u svinjcu koje tovim isključivo sa zrnom su mi slabije od onih vani na paši koje dobe duplo manje zrna ...
-
Poštovani posjetitelju, za korištenje svih mogućnosti koje Poljoprivredni Forum omogućuje, predlažemo ti da se registriraš. Besplatno je i tvoja privatnost je potpuno zaštićena. Registracija ti omogućuje pristup svim kategorijama i temama, mogućnost pristupa privicima u postovima (slike, video, tutorijali, uputstva itd), pristup malom oglasniku, direktnu komunikaciju s članovima putem privatnih poruka, automatsko praćenje tema od interesa i još mnogo toga. Veselimo se tvojoj prijavi! ❤️
Crna slavonska pasmina svinja
- Temu pokrenuo Dominik
- Datum prvog posta
tunja golub
Član
- Tu od
- 10 Stu 2012
- Poruka
- 57
ma imenjače redovno im donosim djetelinu svaki dan sad je malo problem jer je pri kraju a hranu obavezno meljem dogodi se da nekad bude žurba pa da dobiju zrno a na proljće ako bog da ide proširenje tora se zatvara:icon_pray:
A ovo su dvije krmače sa malima prije odbića,već ih je bilo ružno gledati kako sisaju tako veliki i muče krmaču,a krmače su svakim danom imale sve više mlijeka,odbio sam ih sa 52 dana starosti,malo zeznu krmaču,al pokazalo se da su takva prasad daleko bolja u nastavku,nego oni prerano odbijeni,evo slike jedne sa malima,biće nazimica i nerastića od njih:
Evo jedne slike od druge krmače,al su mi se sakrili iza mame,sramežljivci neki:
Evo jedne slike od druge krmače,al su mi se sakrili iza mame,sramežljivci neki:
A ovih 6 vecih nazimica su za remont krda,odnosno povećanje,po majkama nisu u srodstvu,vidi se i razlika među njima,jedne su dužeg trupa,a druge kraćeg,ali šireg,takve su im i majke,koje kažem nisu u srodstvu,al su i jedna i druga odlične majke,plodne,mliječne,brižne,nadam se da će i ove nazimice postati isto tako dobre krmače,
evo slika:
evo slika:
abrkili
Aktivni član
- Tu od
- 26 Ožu 2007
- Poruka
- 2,932
Ove nazimice sa zadnjih slika imaju srodstva sa onim nerastom što je kod mene završio? Inače, u razvoju izgledaju možda za mjeru previtke i tanke, ali vjerujem da kad se razviju još prije drugog legla da će to bit prave krmače, punog okvira, jer imaju prilično razvijen kostur.
Imaju veze,od istoga su oca i tvoj nerast i one.
A i po majci su srodstvo,ili su od iste majke ili od dvije sestre,neznam sada napamet od koje je krmače onaj nerast kod tebe,koji mu je bio PB,jel znaš možda!? Ako znas napamet onda ti odmah znam reći,ako ne ujutro ću po knjigama pogledati.
Pa i nisu u stvarnosti tanke,možda je malo odigrala i optička varka,uslikat ću ih odozgo,da bi se bolje vidjela širina.
A i po majci su srodstvo,ili su od iste majke ili od dvije sestre,neznam sada napamet od koje je krmače onaj nerast kod tebe,koji mu je bio PB,jel znaš možda!? Ako znas napamet onda ti odmah znam reći,ako ne ujutro ću po knjigama pogledati.
Pa i nisu u stvarnosti tanke,možda je malo odigrala i optička varka,uslikat ću ih odozgo,da bi se bolje vidjela širina.
Posljednje uređivanje:
A ovo nije naučni rad,niti stvaranje nove pasmine,ovo je jednostavno iz gušta,onako malo eksperimentiranja,pa šta ispadne,za kobasice i roštilj je uvijek dobro,ha ha ha...
Naime pripustio sam krmaču landras pod crnog slavonskog nerasta,dobio bijelu krmaču sa sivim flekama po tijelu,e sada sam pripustio pod Durok nerasta nju i njenu kćer iste boje,samo što je mlada isto od crnog slavonskog nerasta,a kažem majka joj je vec križanka landras x CSS,ali je isto bijela.
Pripustio sam ih pod Duroka da dobijem šarenu prasad,ono crveno,crno,bijelu,ha ha ha,kao djetliće... Vidjet ćemo,mlada bi se trebala prasiti iza Nove godine.
Evo slika stare križankeLandras x CSS:
A ovo je gospodin Durok:
Naime pripustio sam krmaču landras pod crnog slavonskog nerasta,dobio bijelu krmaču sa sivim flekama po tijelu,e sada sam pripustio pod Durok nerasta nju i njenu kćer iste boje,samo što je mlada isto od crnog slavonskog nerasta,a kažem majka joj je vec križanka landras x CSS,ali je isto bijela.
Pripustio sam ih pod Duroka da dobijem šarenu prasad,ono crveno,crno,bijelu,ha ha ha,kao djetliće... Vidjet ćemo,mlada bi se trebala prasiti iza Nove godine.
Evo slika stare križankeLandras x CSS:
A ovo je gospodin Durok:
Možemo mi stavljati tu slike i komentirati jedni druge i voditi razgovore ovakve ili onakve, ali
pravo je pitanje kada će nama svima zajedno biti bolje općenito u poljoprivredi, a naravno i nama koji smo u priči sa tim našim fajfericama, jer još uvijek cijena i rasploda,a i odojaka i bekona se kreće otprilike kao i kod ostalih svinja.
Ako je to autohtona pasmina,donedavno egzistencijalno ugrožena i ako se stvarno želi sačuvat populacija tih svinja onda stvarno netko treba nešto učiniti po tom pitanju,a ne čini se uopće ništa...
Država(ministarstvo poljoprivrede) je CSS proglasila zaštićenom pasminom i autohtonom,to je uredu i prvi preduvjet da se ona spasi i održi,imamo HPA selekciju- i to je OK, ipak populacija tih svinja raste,mnogi ljudi žele sebi priuštiti crne bekone za svinjokolju(kolinje),proradila je i svijest,ljudi su shvatili i osjetili koje su kvalitete toga mesa i prednosti tih svinja... sve je to pozitivan pomak...
Ali neradi se ništa na logistici,prerade,brendiranja,unikatnosti proizvoda,znači plasmana toga mesa i komercijalizacije svega toga... Za sada su crne svinje samo folklor i entuzijazam pojedinaca...
Imamo sve preduvjete za dobar biznis sa CSS ,ali nemamo finalizaciju,nedostaje nam prerada i plasman. Jer trenutno niti jedan mesar ili pretržac neće crne bekone,jer su masni,jer nema dovoljno mesa itd... OK ljudi imaju neke svoje kalkulacije u koje se ne uklapa CSS,ali ona niti nije za tako nešto,jer njeno meso se nemože niti treba uspoređivati sa mesom "modernih" pasmina ili hibrida,niti po količini,konzistenciji niti kvaliteti,to su sasvim dva različita proizvoda...
Mast tih svinja je nešto neprocjenjivo,čvarci isto tako,šunka od CSS je isto neusporediva sa šunkom drugih svinja,a da ne govorimo o kulenu i kobasicama.
Ima toliko prednosti koje su ne iskorištene,koje trenutno ne donose nikakvu materijalnu korist samim uzgajivačima,koji moraju često utovljene bekone prodavati mesarima ispod cijene običnog bekona.
Suvremeno svinjogojstvo nije kod nas u nekom zavidnom položaju,uzgajivači su sterani pod zid pred uvoznim mesom iz zemalja koje su daleko otišle u svinjogojstvu,koje mi nikada više sustići ne možemo,a hvala Bogu niti ne trebamo,jer imamo prednosti koje oni nemaju,samo što ih neznamo iskoristiti,od svih naših prirodnih resursa u koje spada i CSS.
Mnogo takvih farmera bi se prebacilo na CSS samo da imaju kome prodati sve crne bekone koje utove. Mnogi bi htjeli držati po 5, 10, 15 krmača,svako u svojim granicama,samo da imaju neku sigurnost plasmana...
CSS ima sve moguće preduvjete osim plasmana... To je bit svega,lako je nešto zaštititi i proglasiti autohtonim,ali treba osigurati i plasman i ekonomsku isplativost da ta svinja opet zaživi i postane sastavni dio seljačkih dvorišta kao nekada.
Znači opet se ponavljam,imamo sve preduslove,od ljudi,njihove volje,njihovih resursa,kvalitetnog repromaterijala,genetike,samo nedostaje PLASMAN.
Koliko je kod nas napuštenih mesnica,propalih,zatvorenih,koje zjape prazne,neznam da li nije nikome stalo da uloži u tako nešto i zaradi dobre novce,a samim tim osigura uzgajivačima sigurnost,stabilnost i održivost pasmine...
Prvi bi ja povećao stado i tovio bekone,bravce CSS,samo kad bi imao kuda sa njima.. Nisam jedini,ima nas mnogo. Neznam koliko se država može uključiti u tu priču ili neki pojedinac,jednostavno da se dobije unikatan proizvod,od masti,čvaraka,šunke,kulena itd itd itd ,ali isključivo od CSS..
Ne kažem da je to jednostavan posao,lako ostvariv,treba tu puno uloga u jednu takovu preradu,puno marketinga,ali vjerujem da je izvedivo i na kraju d abi svima bilo isplativo.
Neko mi je nedavno rekao,kad smo pričali o tome da nebi svi mogli toviti,pa naravno da ne,kada bi se finaliziralo tako nešto došlo bi do raslojavanja uzgajivača koji bi se prema svojim mogućnostima i interesima odlučivali da li za uzgoj repro materijala,uzgojno valjanog podmlatka,ili za tov i proizvodnju merkantile... A ovako moraš biti i selekcioner i tovljač i mesar i prerađivač i na kraju ništa,jer svaka kuća radi drugačiju tehnologiju sušenja šunke,rađenje kulena i ostalo,nemamo ujednačenost proizvoda i kao takvi nemožemo nastupati na tržištu jer nas tržište ne može niti prepoznati kao takve,šarene,svakakve,niti smo prepoznatljivi niti je moguće plasirati takve proizvode koji nisu standardizirani,ujednačeni,a i koji bi to broj ponuđača bio,koji ozbiljan trgovački lanac bi to moga raditi sa nas dijestotinjak i svaki ima recimo 20 kulena i 20 šunki,cirkus,a kad bi se pojavila jedna takva prerada,sa stalnom ponudom unikatnih proizvoda od CSS,onda bi postala zanimljiva svima,jer vjerujte tržište je spremno za takav proizvod,ali samo da ga se ne laže da je CSS, a ustvari od CSS ni traga niti glasa,koliko ljudi želi kupiti sočan odrezak ili dvije kile vratine od CSS,ali nema gdje...
Još nešto što bi država trebala uraditi za svoju autohtonu pasminu,a to je korištenje šuma za žirovanje,za dobrobit i svinja i šuma,naravno u periodu kada žira ima,da svinje mogu u šumu,naravno uz poštivanje svih mjera za dobrobit tih životinja i šuma,naravno uz ograđivanje dijela šume,da nema kontakta sa divljim životinjama itd itd...
Svinja u šumi može samo šumi koristiti,ona nikako nije problem za samu šumu i šumsko gospodarstvo,ali nitko ne pita drvo i šumu... Treba se ugledati na Španjolsku koja je vratila svinje nazad u šumu,šume su im oživjele,oni od svoje iberijske svinje rade biznis,tako bi i mi mogli,al treba netko preuzeti rizik i inicijativu,jer od pustih priča nema ništa,jer kažem ako želimo da komercijaliziramo i omasovimo CSS neophodan je unikatan proizvod,prerada i klaonica samo za CSS..
Inače CSS će ponovo doći do broja koji nije dovoljan za preživljavanje pasmine i ona će u najboljem slučaju ostati FOLKLOR,što trenutno i je...
pravo je pitanje kada će nama svima zajedno biti bolje općenito u poljoprivredi, a naravno i nama koji smo u priči sa tim našim fajfericama, jer još uvijek cijena i rasploda,a i odojaka i bekona se kreće otprilike kao i kod ostalih svinja.
Ako je to autohtona pasmina,donedavno egzistencijalno ugrožena i ako se stvarno želi sačuvat populacija tih svinja onda stvarno netko treba nešto učiniti po tom pitanju,a ne čini se uopće ništa...
Država(ministarstvo poljoprivrede) je CSS proglasila zaštićenom pasminom i autohtonom,to je uredu i prvi preduvjet da se ona spasi i održi,imamo HPA selekciju- i to je OK, ipak populacija tih svinja raste,mnogi ljudi žele sebi priuštiti crne bekone za svinjokolju(kolinje),proradila je i svijest,ljudi su shvatili i osjetili koje su kvalitete toga mesa i prednosti tih svinja... sve je to pozitivan pomak...
Ali neradi se ništa na logistici,prerade,brendiranja,unikatnosti proizvoda,znači plasmana toga mesa i komercijalizacije svega toga... Za sada su crne svinje samo folklor i entuzijazam pojedinaca...
Imamo sve preduvjete za dobar biznis sa CSS ,ali nemamo finalizaciju,nedostaje nam prerada i plasman. Jer trenutno niti jedan mesar ili pretržac neće crne bekone,jer su masni,jer nema dovoljno mesa itd... OK ljudi imaju neke svoje kalkulacije u koje se ne uklapa CSS,ali ona niti nije za tako nešto,jer njeno meso se nemože niti treba uspoređivati sa mesom "modernih" pasmina ili hibrida,niti po količini,konzistenciji niti kvaliteti,to su sasvim dva različita proizvoda...
Mast tih svinja je nešto neprocjenjivo,čvarci isto tako,šunka od CSS je isto neusporediva sa šunkom drugih svinja,a da ne govorimo o kulenu i kobasicama.
Ima toliko prednosti koje su ne iskorištene,koje trenutno ne donose nikakvu materijalnu korist samim uzgajivačima,koji moraju često utovljene bekone prodavati mesarima ispod cijene običnog bekona.
Suvremeno svinjogojstvo nije kod nas u nekom zavidnom položaju,uzgajivači su sterani pod zid pred uvoznim mesom iz zemalja koje su daleko otišle u svinjogojstvu,koje mi nikada više sustići ne možemo,a hvala Bogu niti ne trebamo,jer imamo prednosti koje oni nemaju,samo što ih neznamo iskoristiti,od svih naših prirodnih resursa u koje spada i CSS.
Mnogo takvih farmera bi se prebacilo na CSS samo da imaju kome prodati sve crne bekone koje utove. Mnogi bi htjeli držati po 5, 10, 15 krmača,svako u svojim granicama,samo da imaju neku sigurnost plasmana...
CSS ima sve moguće preduvjete osim plasmana... To je bit svega,lako je nešto zaštititi i proglasiti autohtonim,ali treba osigurati i plasman i ekonomsku isplativost da ta svinja opet zaživi i postane sastavni dio seljačkih dvorišta kao nekada.
Znači opet se ponavljam,imamo sve preduslove,od ljudi,njihove volje,njihovih resursa,kvalitetnog repromaterijala,genetike,samo nedostaje PLASMAN.
Koliko je kod nas napuštenih mesnica,propalih,zatvorenih,koje zjape prazne,neznam da li nije nikome stalo da uloži u tako nešto i zaradi dobre novce,a samim tim osigura uzgajivačima sigurnost,stabilnost i održivost pasmine...
Prvi bi ja povećao stado i tovio bekone,bravce CSS,samo kad bi imao kuda sa njima.. Nisam jedini,ima nas mnogo. Neznam koliko se država može uključiti u tu priču ili neki pojedinac,jednostavno da se dobije unikatan proizvod,od masti,čvaraka,šunke,kulena itd itd itd ,ali isključivo od CSS..
Ne kažem da je to jednostavan posao,lako ostvariv,treba tu puno uloga u jednu takovu preradu,puno marketinga,ali vjerujem da je izvedivo i na kraju d abi svima bilo isplativo.
Neko mi je nedavno rekao,kad smo pričali o tome da nebi svi mogli toviti,pa naravno da ne,kada bi se finaliziralo tako nešto došlo bi do raslojavanja uzgajivača koji bi se prema svojim mogućnostima i interesima odlučivali da li za uzgoj repro materijala,uzgojno valjanog podmlatka,ili za tov i proizvodnju merkantile... A ovako moraš biti i selekcioner i tovljač i mesar i prerađivač i na kraju ništa,jer svaka kuća radi drugačiju tehnologiju sušenja šunke,rađenje kulena i ostalo,nemamo ujednačenost proizvoda i kao takvi nemožemo nastupati na tržištu jer nas tržište ne može niti prepoznati kao takve,šarene,svakakve,niti smo prepoznatljivi niti je moguće plasirati takve proizvode koji nisu standardizirani,ujednačeni,a i koji bi to broj ponuđača bio,koji ozbiljan trgovački lanac bi to moga raditi sa nas dijestotinjak i svaki ima recimo 20 kulena i 20 šunki,cirkus,a kad bi se pojavila jedna takva prerada,sa stalnom ponudom unikatnih proizvoda od CSS,onda bi postala zanimljiva svima,jer vjerujte tržište je spremno za takav proizvod,ali samo da ga se ne laže da je CSS, a ustvari od CSS ni traga niti glasa,koliko ljudi želi kupiti sočan odrezak ili dvije kile vratine od CSS,ali nema gdje...
Još nešto što bi država trebala uraditi za svoju autohtonu pasminu,a to je korištenje šuma za žirovanje,za dobrobit i svinja i šuma,naravno u periodu kada žira ima,da svinje mogu u šumu,naravno uz poštivanje svih mjera za dobrobit tih životinja i šuma,naravno uz ograđivanje dijela šume,da nema kontakta sa divljim životinjama itd itd...
Svinja u šumi može samo šumi koristiti,ona nikako nije problem za samu šumu i šumsko gospodarstvo,ali nitko ne pita drvo i šumu... Treba se ugledati na Španjolsku koja je vratila svinje nazad u šumu,šume su im oživjele,oni od svoje iberijske svinje rade biznis,tako bi i mi mogli,al treba netko preuzeti rizik i inicijativu,jer od pustih priča nema ništa,jer kažem ako želimo da komercijaliziramo i omasovimo CSS neophodan je unikatan proizvod,prerada i klaonica samo za CSS..
Inače CSS će ponovo doći do broja koji nije dovoljan za preživljavanje pasmine i ona će u najboljem slučaju ostati FOLKLOR,što trenutno i je...
Posljednje uređivanje:
abrkili
Aktivni član
- Tu od
- 26 Ožu 2007
- Poruka
- 2,932
Nikola, sve si rekao... Da nije sve tako crno, uvjerio sam se prije nedugo vremena, kad sam slučajno u Zagrebu naišao na dućan sa raznoraznim delicijama, od kolača, čajeva, pa do sirovog mesa. Dakako, cifre su basnoslovne, kg irske free range (pašnjački uzgoj) janjetine je 250 kn, kg buta od crnog američkog angusa je također 200 kn. Kilogram iberijskog pršuta, famoznog PATA NEGRA je 800 kn, a prodaje se na komad (teški oko 7 kg), pa računajte. Kilogram čvaraka od sicilijanske crne svinje je 180 kn, a čvarci ogromni, nema veze sa našim čvarkom.
E sad, pitam prodavačice pa jel imate vi prodaje? Kaže žena, nema krize u našem dućanu. Naravno, tu kupuju odvjetnici i krema društva, pa je što skuplje to traženije. Za blagdane iberijski pršut puca samo tako, stave ga na akciju po 4 000 kn komad i nikad nemaju dosta.
Da bi stvari bile još bolje, ljudi traže i čvarke od CSS, kobasice od CSS, slaninu od CSS, ali ju nažalost nemaju. Jedino drže od Matijevića kulen i to je to, ostalo sve uvozna roba.
Znači, čak i tržište vapi za našim proizvodima, i ima ljudi koji to silno žele kupiti, jer imaju, mogu i znaju što žele.
Ono što mi uzgajivači moramo napraviti u prvom koraku je ujednačiti uvjete držanja i hranidbe. Dok to ne napravimo, ne možemo nastupiti na tržištu pod jednim brendom.
I naravno, bez uske suradnje sa potrebnim institucijama nema napredovanja. Ozbiljnosti ne manjka, bar onom krugu uzgajivača kojeg poznam, a većina ih ima i agronomske struke, što je izuzetno važno za dobru komunikaciju u ovom poslu.
Mislim da skupa možemo puno napraviti, i da smo na dobrom putu da css izdignemo iz čisto folklornog značaja.
E sad, pitam prodavačice pa jel imate vi prodaje? Kaže žena, nema krize u našem dućanu. Naravno, tu kupuju odvjetnici i krema društva, pa je što skuplje to traženije. Za blagdane iberijski pršut puca samo tako, stave ga na akciju po 4 000 kn komad i nikad nemaju dosta.
Da bi stvari bile još bolje, ljudi traže i čvarke od CSS, kobasice od CSS, slaninu od CSS, ali ju nažalost nemaju. Jedino drže od Matijevića kulen i to je to, ostalo sve uvozna roba.
Znači, čak i tržište vapi za našim proizvodima, i ima ljudi koji to silno žele kupiti, jer imaju, mogu i znaju što žele.
Ono što mi uzgajivači moramo napraviti u prvom koraku je ujednačiti uvjete držanja i hranidbe. Dok to ne napravimo, ne možemo nastupiti na tržištu pod jednim brendom.
I naravno, bez uske suradnje sa potrebnim institucijama nema napredovanja. Ozbiljnosti ne manjka, bar onom krugu uzgajivača kojeg poznam, a većina ih ima i agronomske struke, što je izuzetno važno za dobru komunikaciju u ovom poslu.
Mislim da skupa možemo puno napraviti, i da smo na dobrom putu da css izdignemo iz čisto folklornog značaja.
Jedne godine sam dobio novčani bon za Uskrs od Sindikata i ja i unuk smo ga otišli potrošiti u trgovinu. Unuk je rekao DIDA KUPI MI OVAJ MALI KULIN premda sam u pušnici imao 58 svojih kulinova. Kupio sam kulin težine oko 700 gr. od jednog našeg poznatog PIK-a i jako lijepo je izgledao. Nije bio ni skup mislim da je 117 kn/kg sa slikom čiče sa šeširom i velikim natpisom SLAVONSKI KULEN. Kada smo došli kući zatekao sam sina i njegova 2 prijatelja te smo odmah načeli kulin. Bio je kao plastični, ali je lijepo izgledao, bez okusa. Pitao sam dečke kako im se čini kulin i jedan je rekao NAŠ JE BOLJI.
Ja sam siguran tko je jednom u životu probao SLAVONSKI KULIN da nikada više nebih probao SLAVONSKI KULEN da mu KULEN dadeš besplatno i još 117 kn keša.
Također sam siguran tko je probao opisani kulen u životu više nikada neće poželjeti takav specijalitet - brend.
Ja sam siguran tko je jednom u životu probao SLAVONSKI KULIN da nikada više nebih probao SLAVONSKI KULEN da mu KULEN dadeš besplatno i još 117 kn keša.
Također sam siguran tko je probao opisani kulen u životu više nikada neće poželjeti takav specijalitet - brend.
Baš tako abrkili.
Luka nije shvatio šta ja hoću kazati.
Ja ne pričam o tvom kulenu,mom kulenu,PIK-ovim kulenovima,susjedovom kulenu,od ko zna kakvih svinja,ja pričam o kulenu i mesnim delicijama dobivenim od mesa CRNE SLAVONSKE SVINJE-FAJFERICE.
Naravno da je domaći kulen bolji od industrijskoga,rađen je na tradicionalan način,bez raznoraznih aditiva i konzervanasa(ako je tako,a to je isto znak pitanja),za razliku od industrijskoga,kojega imaju sve mesne industrije(PIK-ovi).
Taj industrijski kulen nema veze sa crnom slavonskom svinjom,jedino što nosi naziv slavonski,ali i po selima što ljudi rade za svoje potrebe 90% se ne kolju crne slavonske svinje nego sve i svašta,bitno, da je bijelo. Al sada to nema veze.
To što ti luka kažeš da je brendiran,da brendiran je od strane mesne industije koja ga prodaje i to je njihov brend.
Ja predlažem da ili neka udruga,ili uzgajivači sa određenog područja koji drže isključivo crnu slavonsku svinju imaju brendiran svoj kulen,koji bi se radio na jedinstven način,tradicionalan,uz strogi nadzor stručnih ljudi,odabranih iz te skupine,udruge,grupe,klastera,nazovi to kako hoćeš... Najbolje bi bilo da je to na nivou države i da je brendiran,da imamo prepoznatljive proizvode od fajferice i da njeni uzgajivači imaju osiguran plasman i osiguranu egzistenciju,samo tako bi ta svinja imala svijetlu budućnost i nebi bilo straha od njenog izumiranja. Tu država i ministarstvo mora poduzeti određene korake i mjere,ako stvarno želi spasiti tu pasminu,a da li je to njihov interes to stvarno ne znam . . .
Luka nije shvatio šta ja hoću kazati.
Ja ne pričam o tvom kulenu,mom kulenu,PIK-ovim kulenovima,susjedovom kulenu,od ko zna kakvih svinja,ja pričam o kulenu i mesnim delicijama dobivenim od mesa CRNE SLAVONSKE SVINJE-FAJFERICE.
Naravno da je domaći kulen bolji od industrijskoga,rađen je na tradicionalan način,bez raznoraznih aditiva i konzervanasa(ako je tako,a to je isto znak pitanja),za razliku od industrijskoga,kojega imaju sve mesne industrije(PIK-ovi).
Taj industrijski kulen nema veze sa crnom slavonskom svinjom,jedino što nosi naziv slavonski,ali i po selima što ljudi rade za svoje potrebe 90% se ne kolju crne slavonske svinje nego sve i svašta,bitno, da je bijelo. Al sada to nema veze.
To što ti luka kažeš da je brendiran,da brendiran je od strane mesne industije koja ga prodaje i to je njihov brend.
Ja predlažem da ili neka udruga,ili uzgajivači sa određenog područja koji drže isključivo crnu slavonsku svinju imaju brendiran svoj kulen,koji bi se radio na jedinstven način,tradicionalan,uz strogi nadzor stručnih ljudi,odabranih iz te skupine,udruge,grupe,klastera,nazovi to kako hoćeš... Najbolje bi bilo da je to na nivou države i da je brendiran,da imamo prepoznatljive proizvode od fajferice i da njeni uzgajivači imaju osiguran plasman i osiguranu egzistenciju,samo tako bi ta svinja imala svijetlu budućnost i nebi bilo straha od njenog izumiranja. Tu država i ministarstvo mora poduzeti određene korake i mjere,ako stvarno želi spasiti tu pasminu,a da li je to njihov interes to stvarno ne znam . . .
