Ekološka proizvodnja

[Mrxon]

Ovo je moj prvi post na ovom forumu.
Pročitao sam većinu postova na temu ekološka proizvodnja i prvi zaključak koji mi se nametnuo je da su (eko)poljoprivrednici jako duhoviti i tvrdoglavi ljudi - zbog ovog drugog se malo vole i zakačiti!
No zaključio sam i još nešto - da osim eko proizvoda vole prodavati i maglu i to "big time"!

Prvo ovdje se pod eko proizvodnju trpa sve i svašta.
Što se mene tiče onaj tko se počme baviti eko proizvodnjom s ciljem ostvarivanja zarade (profita) ili je lud ili je prodavač magle.

Moj stav je da nema eko proizvodnje na veliko!
Zašto?
Zato što kad kupite vreću Guano gnojiva više niste eko proizvođač i točka.
(Koliko ja znam originalno gnojivo je iz Perua, a i tamo je to pomalo zabranjeno jer se remeti ekološka ravnoteža eksploatiranjem slojeva guana - a ovo kupljeno guana ima samo u tragovima, ostalo je kemija).
Kad kupite F1 sjeme u tzv. eko sjemenarni - opet niste više eko proizvođač.
Kad kupite kemikalije, tzv eko zaštitno sredstvo protiv štetnika koji napadaju posijane/posađene kulture - i opet niste eko proizvođač.
Ako nemate svoju stoku, koja je na slobodnoj ispaši (hormoni free prehrana), nikako ne možete biti eko proizvođač.
I nije me brige što vam je neka tamo organizacija izdala certifikat - za mene to nije eko proizvodnja.
I ja nisam eko proizvođač - jer još uvijek špricam Kuprablauom kad mi paradajz i papriku napadne pepelnica, siva plijesan i plamenjača sve u jedan mah.
Frend mi kaže: "Ne budi lud, pa to ti je pripravak na bazi bakra, a bakar je prirodni element!"
Ma u pravu je on, ali taj se Kuprablau ne može proivesti u plastičnoj bačvi od biljaka ili zemljane podloge uzete iz prirode. To dolazi iz kemijske tvornice - znači nisam eko proizvođač!
Ja radim za sebe i obitelj (a kad ima viška podijelim ljudima s kojima sam si dobar), naradim se ko konj (glavni alat motika, grabljice i vile za vrt) i vrlo često ne stignem sve potrebno napraviti na vrijeme i na način kako bi to stvarno trebalo!
A da radim na veliko - nema šanse da to ja i moja obitelj odradimo, a da bude u duhu i po pravilima eko uzgoja.
Pa kako onda od takove proizvodnje očekivati zaradu???
Prvo ne može se proizvesti količina za prodaju (osim možda rijetko u izrazito rodnim godinama - a te su zbog klimatskih promjena rijetke ko zubi u stare babe)!
Drugo, morate u pojedinim fazama angažirati dodatnu radnu snagu da bi stigli sve napraviti na vrijeme - a to je trošak.
Treće, ne možete ni početi sadnju/sjetvu jer niste u stanju proizvesti dovoljne količine sjemena, presadnica, ili čega već sadite/sijete/proizvodite. Tu bi moralo doći do udruživanja na način da jedan proizvodi eko sadni materijal, drugi sadi, a treći prodaje.
I gdje bi onda tu bila zarada??? Ja je ne vidim!
Ako samo ja ne vidim zaradu u originalnoj eko proizvodnji onda sam ćorav ili glup - a najvjerojatnije oboje jer ćorav već jesam!

Zaključak:
Eko proizvodnjom se mogu baviti entuzijasti (po mogućnosti oni koji nemaju problema s kičmom) i to isključivo za podmirenje svojih i potreba uže (a u rodnim godinama) i šire obitelji i prijatelja. Tako proizvedeni prehrambeni proizvodi ne mogu se prodati po cijeni sukladno njihovoj realnoj vrijednosti (jer je trud uložen u proizvodnji takovih proizvoda enorman), a da ne kažem da neka sredstva koja se koriste bilo za zaštitu bilo za prihranu, nije moguće kupiti već ih prethodno morate sami pripremiti od 100% ekoloških komponenti do kojih ne mogu svi niti doći.

Predlažem da se u diskusiji (koja pretpostavlja slijedi) nađe novo ime za "eko" proizvodnju i proizvođače koji se tom djelatnošću bave u komercijalne svrhe.

Znam sad će biti vatre, ali jednom se "popu mora reći pop, a bobu bob"!
I molim da rasprava bude civilizirana, argumentirana i po mogućnosti duhovita (jer znam da ste većina ovdje vrlo duhoviti ljudi)!
Raspali!

 

[Kamen]

Bilo ekološka prozitvodnja ili konvencionalna, bilo neki drugi vid proizvodnje ili poduzetništva nema smisla pokretati ako nema zarade.

Mnogi ljudi žive od ekološke poljoprivrede.

Mnogi ljudi ekološku poljoprivredu vide kao proizvodnju voća i povrća. To je krivi pogled.

Da bi ekološka poljoprivreda bila isplativa mora biti integrirana. Proizvodnja iskljucivo povrca ili voca je krivi put. Put prema propasti.

Zamisao ekološke poljoprivrede su mala obiteljska gospodarstva čija se proizvodnja temelji na mnogo proizvoda:

Primarno: Biljojedi - meso, mlijeko, prerađevine, nusproizvodi. Svinje, kokoši, patke, guske i sl.

Uzgoj životinja mora biti vezan uz pašnjake da bi se što više smanjili troškovi.

Nakon toga dolaze sekundarni proizvodi farme za čiju prozivodnju se koristi gnoj životinja i zelena gonojidba. Žitarice, povrće, voće i sl.

Potrebno je razmišljati izvan okvira konvencionalne poljoprivrede, smanjiti troškove na minimum, integrirati sve vidove proizvodnje i što više prodavati direktno kupcu. nod):

 

[code]

Potpis na kamen :icon_super:

 

[Hele]

Mene zadovoljava eko proizvod ako ima kolicine teskih metala, pesticida i herbicida ispod dozvoljenih razina. Ostalo me ne zanima. Da se takav proizvod ne moze naplatit je glupost. Meni cak nije cilj da imam duplo vecu cijenu od konvencionalne proizvodnje vec vidim prednost u tome da ce netko za iste novce radje od mene kupit eko nego od nekoga drugoga konvencionalno proizvedeno. Ako hoces biti eko proizvodjac takodjer sve mozes radit sa strojevima, ne treba izmisljat toplu vodu.
Pogledajte malo cijene proizvoda po eko ducanima, zar mislite da recimo Sever nema dobru marzu? Zasto je vecina proizvoda u eko ducanima iz uvoza a cijene da padnes na guzicu?
Kod nas ljudi nece ulagat i radit, tocka. Kod mene cijelo selo prica kako sam budala jer sam se uhvatio necega gdje treba ( zamislite samo) radit a da ne pricam kako je trebalo i novce ulozit.

Imat cijeli asortiman u eko proizvodnji je tesko, tu mislim na zivotinje, jednostavno nema dovoljno povrsina.

 

[sugarray]

Da bi sve bilo u potpunosti ekstremno "eko" kako razmišlja Mrxon trebali bi se vratiti i živjeti u pećinama te u prirodi skupljati bobice i loviti divljač.
A ovo što Kamen potpisuje i jest filozofija eko proizvodnje, od početka do kraja ciklusa za one koji imaju uvjete za to.

 

[Hele]

Imate vani svakakve proizvođače i dućane. Mislim da Bioland ima puno strože kriterije od EU normi ali u toj proizvodnji onda sreća igra dosta veliku ulogu.

 

[dingo]

Suštinski, svi ste u velikoj mjeri u pravu, dijelom i u krivu- ovisno od kuta gledanja, al ko je pozvan suditi o tome!?:wink::drink::icon_pidu:

 

[Mrxon]

Bilo ekološka prozitvodnja ili konvencionalna, bilo neki drugi vid proizvodnje ili poduzetništva nema smisla pokretati ako nema zarade.
.............

To stoji - ljudi žele ostvariti profit - samo ja tvrdim da to (i uz integraciju raznih vidova proizvodnje) nije moguće ako se striktno držimo postulata eko proizvodnje. nerd):

Ovdje : http://www.ekopoduzetnik.com/tekstovi/temeljna-nacela-ekoloske-poljoprivrede-5632/ stoji :

Gospodarenje koje isključuje ili samo iznimno dopušta uporabu agrokemikalija, mineralnih gnojiva, sintetičkih sredstava za zaštitu bilja, sintetičkih regulatora rasta, hormona i sl.;

Evo ovo je birokratski pristup eko proizvodnji jer se kaže da se isključuje uporaba kemije a onda još kaže da se iznimno dopušta. Baš me zanima koje su to iznimke i tko određuje kada se te iznimke smiju primjeniti, a da ipak proizvod prema njihovom tumačenju, se još uvijek smatra ekološki uzgojenim!??

Ova definicija meni više odgovara za pojam "eko osvještena konvencionalna proizvodnja"!

A rekao bih da se i Hele zalaže za takav vid proizvodnje, (eko osvještenu konvencionalnu proizvodnju) - jer još jednom tvrdim: ako ste kupili i upotrijebili herbicid, vaš proizvod nije eko bez obzira što on u sebi sadrži kemikalija manje nego je to tamo nekim birokratskim propisom određeno.

Dragi moji, pitajte se kako taj herbicid (dugoročno) utječe na tlo, život u tom tlu, i vodu ispod i pored toga tla. Da fungicide ne spominjem!
Sa Heleom se slažem kad kaže da:

Imat cijeli asortiman u eko proizvodnji je tesko, tu mislim na zivotinje, jednostavno nema dovoljno povrsina.

Ja bih dodao i da treba enormno puno utrošenih čovjek/sati i da bi troškovi bili preveliki da bi se i u nekom dugoročnom preiodu cijeli posao isplatio.

@sugarray:
Ne živim u pećini ali ipak neke (većinu) povrtlarske i poljoprivredne kulture uzgajam na način koji si ti okarakterizirao kao "ekstremno eko" (okapanje, malčiranje, kompostiranje, zaštita i prihrana isljučivo doma izrađenim eko pripravcima itd, itd.) Ahilova peta su mi paprike i paradajzi i Kuprablau! :icon_confused:

I ne nema tu zarade - ali definitivno ima koristi - i za nas ljude koji konzumiramo takve proizvode (najviše to radim zbog djece), onda za tlo, mikroorganizme, kukce, ptice koje posjećuju moj vrt ...
Dakle, između ostalog, najveća korist je u zdravlju koje konzumacijom naših proizvoda ili poboljšavamo ili narušavamo (ne kažem da se to događa momentalno već kroz duži period).
A ima i nešto u zadovoljstvu koje se javlja kada stigne jesen i mi počmemo ubirati plodove rada ruku čovječjih! A ti plodovi dobri i za nas zdravi da zdraviji ne mogu biti! :icon_lol:

A da bi i ja isto volio adekvatno financijski honorirati svoj težak rad - naravno da bi - ali ne vidim načina kako - ako se striktno držim (kako sugarray kaže) "ekstremno eko" proizvodnje!

Mada ja tvrdim da je ta ekstrmno eko proizvodnja u stvari normalna eko proizvodnja, a da je sve drugo neki vid konvencionalne proizvodnje.
Šteta što Maria Thun nije regana na ovaj forum - ona bi mi sigurno držala stranu i još bi to malo eko- ekstremizirala!

Što bi tek na to rekao sugarray ? giggle):

 

[Hele]

Ajde ti prvo pajdo procitaj pravilnike o eko proizvodnji jer do tada nemamo i cemu razgovarat. Spominjes herbicide, pesticide... pogledaj fis listu za eko proizvodnju, fulao si cijeli futbal.
"Najzesci" preparati za spricanje su neki na bazi bakra, kako bi ti da imas plamenjacu to rijesio u vocnjaku? Paradajz ove godine imas a sljedece nemas, posadis nesto na novo, u vocnjaku ces pocupat 3ha vocaka?

 

[sugarray]

Rekao bih samo da je percepcija eko proizvodnje različita od čovjeka do čovjeka a isto tako i pristupi u njenoj provedbi, postoje okviri a čovjek sam bira put kojim će "plivati" unutar njih. Osobno smatram da u ničemu ne treba biti isključiv i da treba poštovati i maksimalno iskoristiti znanost i struku.
Ako se već toliko zalažeš za "ekstremno eko" i ako u tim okvirima nisi u mogućnosti ozgojiti papriku i paradajz zašto ne odustaneš od tih kultura pa ćeš biti ekstremni eko proizvođač

 

[itp]

i moj stari je sličnog mišljenja oko proizvodnje povrća. trenutno ima oko 10 bačvi pripravka od gaveza i koprive :
osnovni problem je rascjepkanost parcela (na nivou države) i nemaš mogućnosti sve i da hoćeš da nešto bude 100% čisto. i što hele kaže, dovoljno je da zadovoljava kriterije. jbg, to je tako. ako ti ne špricaš, šprica susjed. dovoljno je da malo podigne špricu na uvratini i uz malo vjetrića, oprska više tvog nego svog.
kad bi imali mogućnosti ko ovi likovi, bilo bi super https://www.youtube.com/watch?v=b-mFXlLbRs8
prije drugog svjetskog rata je funkcionirala mješovita proizvodnja, ne vidim razloga zašto ne bi i sada. pogotovo da se oforme strojni prstenovi i zadruge, bilo bi idealno kad bi jedan držao stoku, jedan radio povrće, treći ratarstvo... i sve se poklopi. a za sve treba i novca i vremena. dakle, treba bit strpljiv i radit po svom

 

[DARIJUS]

eto iz mene, vrebam iz grma gaveza...leve od grma koprive...

osobno bih jako rado bio eko proizvođač, ali sa definicijom "konvencionalni eko proizvođač" se moram složiti, ta me jako dobro opisuje...
prodajem svoj proizvod krajnjem kupcu, i osobno odgovaram tom kupcu da je proizvod vrhunski, te da su poštivane sve zakonske i ostale norme (zdravi razum prije svega) prilikom proizvodnje i pripreme proizvoda...
uostalom, i moja obitelj jede to povrće (nemam odvojeno za sebe i za prodaju)...
eko certifikat...e to bi ja jako rado imao, ali ako vam reknem da imam dvadesetak plastenika, te još dvadesetak parcela za proizvodnju na otvorenom, molim da mi netko pismen (eko pismen) izračuna i ovdje stavi cifru koju bih godišnje morao izdvojiti za komad papira...upitne kvalitete...
naravno, uz činjenicu da sada sa ovih površina (li la 4 hektara) NEMAM dosta povrća da bih mogao pokrivati prodajno mjesto na tržnici više od 200 dana u godini...
i konvencionalni eko proizvođač nisam svojim izborom, najviše me pritjerala petrokemija...dok je prikolica stajnjaka i vrećica od dvajspet kila 15-15-15 cijenom izjednačena, svaka daljnja rasprava je suvišna...
jedino što mogu pridodati definiciji je da glasi ovako: konvencionalni eko proizvođač pod mus!

...i dobro da je tako...jer bi još uvijek bio jako zaglaman seljak...
...ovako sam samo onaj koji pliva u svom smijeru (ne uvijek protiv struje kako to Johabica voli naglašavati)...:drink:

 

[itp]

700 kn po jutru (prve godine, tu je upis 200 kn, a inače je "samo" 500 kn po jutru) plus neka cifra po kilometru izlaska na teren (nešto bože sačuvaj) je meni tražila jedna firma. to je za ratarstvo i povrtlarstvo na otvorenom. za plastenike ne znam. ali pretpostavljam da bi i tebi išli po površini, a ne broju parcela. mada je svašta moguće u ovoj državi.
jeeeee, al na jutro baciš tri vreće 15-ice ili 10 prikolica stajnjaka. u tom grmu leži zec. to ti je desno od koprive :

 

[Njoko]

Primjer za stajsko i kompost gnojivo u eko proizvodnji, jer se još uvijek mora koristiti gnojivo s eko farmi i ekološki kompost ili je dozvoljeno ostalo?

 

[DARIJUS]

itp, meni su objašnjavali da je 600 kuna osnovna cifra po kulturi na jedinici površine...plus kilometri i još štošta, uglavnom za jedan izlazak nije manje od 900 kuna...
ali ja u plastenicima imam smjenu kultura najmanje tri puta godišnje, a barem na polovini otvorenih površina dvije...
meni je ispalo mucho...mucho...

 

[Novajlija]

A sto kazete na proizvodnju ekoloskih zitarica? dali postoji kakav otkup kod nas i kakve su cijene? jer imam zemlje koja nije zadnjih 4-5 godina ako ne i vise obradivana koristila se livada za sijeno pa sam razmisljao to posijati samo ne znam koliko dugo je taj period prilagodbe i dali se to isplati uopce. Jer dalje u temi otkup ekoloskih kultura bilo je nesto govora o otkupu u EU ali nista koja je firma niti nikakav kontakt kad sam pitao. Pa eto razmisljam malo tako o tome sa cime krenuti pa eto svaki savjet je dobrodosao.

 

[Hele]

Ajmo sada u globalu.
Evo link na cjenik, nije reklama ali oni mi vrše nadzor i za njih znam:
http://www.prvaekoloska.hr/index.php/cjenik1

Mene sa potvrdnicom za poticaj izađe kontrola 1000kn godišnje za 1ha.

i moj stari je sličnog mišljenja oko proizvodnje povrća. trenutno ima oko 10 bačvi pripravka od gaveza i koprive :

I ja sam to koristio u početku tj. i dalje koristim, imao sam prošle godine i ove plamenjaču i to se ne može riješiti gavezom i preslicom. Sam čovjek iz PES mi je rekao neka se ne igram plamenjačom i neka idem bakrom.

molim da mi netko pismen (eko pismen) izračuna i ovdje stavi cifru koju bih godišnje morao izdvojiti za komad papira.

Imaš gore cjenik i računaj. : Površinu.
Ne znam kako funkcionira kod povrća, možda kao kod voća, nije bitan broj kultura kroz godinu već zemlja.

Primjer za stajsko i kompost gnojivo u eko proizvodnji, jer se još uvijek mora koristiti gnojivo s eko farmi i ekološki kompost ili je dozvoljeno ostalo?

Ne mora, bitno je da nije iz intenzivnog uzgoja. Ja koristim ovčji, jer su stalno na ispaši a po zimi također znam što jedu.

jer imam zemlje koja nije zadnjih 4-5 godina ako ne i vise obradivana koristila se livada za sijeno pa sam razmisljao to posijati samo ne znam koliko dugo je taj period prilagodbe

Prijelazno razdoblje je 3 godine i četvrte dobijaš eko certifikat. Ako ti je zemlja dugo stajala možeš tražit prijevremeno izdavanje certifikata i onda ide testiranje na pesticide, teške metale...

Kontroliraju se računi, količine gnojiva, dohrane i zaštitnih sredstava. Normalno da možeš "poskrivečki" radit šta hoćeš ali se zato uzimaju uzorci tla ili plodova (kupac) i onda je tu priča o eko proizvodnji završena.

 

[Njoko]

Hele
Ne mora, bitno je da nije iz intenzivnog uzgoja. Ja koristim ovčji, jer su stalno na ispaši a po zimi također znam što jedu.


Znači ništa od toga jer sve što je ostalo od uzgoja krava i svinja je intezivni uzgoj,ostalo je sve uništeno:icon_scratch:

 

[Hele]

Ne razumijem se previše u prehranu (suvremenu) domaćih životinja i ne znam što je u toj prehrani zabranjeno da bi se gnoj koristio za eko proizvodnju ali te košta par kuna da nazoveš i pitaš.
Ja sam zimus bacio nešto stajnjaka a ostalo eko paletirana gnojiva (nema ih na listi ministarstva ali imaju eco cert ). Sad ide folijarna prihrana 3 ture sa stimulatorom ( amino, mikro...), 1 tura mikroelementi i na kraju kalij.

 

[code]

Hele, 1000kn sa potvrdnicom za 1ha je puno...