• Poštovani posjetitelju, za korištenje svih mogućnosti koje Poljoprivredni Forum omogućuje, predlažemo ti da se registriraš. Besplatno je i tvoja privatnost je potpuno zaštićena. Registracija ti omogućuje pristup svim kategorijama i temama, mogućnost pristupa privicima u postovima (slike, video, tutorijali, uputstva itd), pristup malom oglasniku, direktnu komunikaciju s članovima putem privatnih poruka, automatsko praćenje tema od interesa i još mnogo toga. Veselimo se tvojoj prijavi! ❤️

Ekološka proizvodnja

itp

Aktivni član
Tu od
12 Svi 2008
Poruka
1,902
i bolje da ne znaš. gotovo svi domaći proizvođači stočne hrane koriste gmo soju, a to je najmanji problem. problem su mini-apoteke na svakoj farmi. nema majci, samo krkaj. a to što se utrpa ne stignu krave sve preradit. jedan dio preradimo mi, a jedan ode u kakicu. ma bože sačuvaj. a i to šta se radi tamo s tim životinjama je još gore.
skupimo mi svake godine doma finu hrpu svinjskog stajnjaka, mislim da bi mogo 2 jutra godišnje nagnojit, ali od njega slabe vajde. bez stajskog ništa. imali smo i ovce do nedavno, ovčiji je super, samo što iz njega rastu sve sorte korova.
prije par mjeseci sam susjedu razbacivao pileći gnoj od jednog vindijinog koopernata. takav čudan miris nisam osjetio nikada. slatkatst smrad, ali neugodno slatkast. s obzirom u kojem vremenskom periodu ti pilići dođu do željene mase, mogu samo zamislit šta ima u tom đubretu. od hormona do vitamina. strašno.
 

Hele

Dobro znana faca
Tu od
6 Sij 2013
Poruka
1,961
Ma da kokošji ne smije ni pod razno, od prehrane do lijekova.... Ovo za ovčji je istina, dosta dobar ali ima svakojakog sjemena...
 

Mrxon

Novi član
Tu od
9 Lip 2014
Poruka
15
Da prekinem raspravu o tome tko je eko-konvencionalac, a tko eko-ekstremist (svatko ima pravo na svoje mišljenje i na ostajanje kod tog mišljenja)! :p
A i ništa se pozitivno neće dogoditi ako sve nas razvrstamo u grupacije poljoprivrednika po zakonima majke prirode, jer ovi birokratski propisi nemaju baš puno dodirnih točaka s majkom prirodom - na žalost! :S
Ja sam to pokrenuo budući da topic glasi - "EKO vrt i permakultura Sve o ekološki prihvatljivom vrtlarenju, permakulturi, šumskim vrtovima ..." - tako da je naš Hele kao voćar ne bi spadao pod ovaj topic, ali drago mi je čut iskustvo svakoga tko u znoju lica svoga pokušava nešto napraviti a da to ima karakteristike eko proizvodnje.

Bitno da se svi mi trudimo nešto pozitivno stvarati, pa bilo to zarada od koju kunu više ili zadovoljstvo što je nešto proizvedeno (uzgojeno) na potpuno prirodan odnosno na način kako nam je majka priroda to pokazala.:icon_pray:

A i u ovoj kratkoj (ali slatkoj) diskusiji vidi se da tu ima niz problema koji svaki od nas rješava kako najbolje umije i može - sukladno svojim ciljevima.
A što se tiče pravne regulative i subjekata koji se na nju naslanjaju (pod subjektima podrazumijevam sve osim krajnjeg proizvođača), meni to izgleda kao da kravu netko natjera u potok pun pijavica.:icon_rolleyes:
Pa se one brže bolje prikače i udri piti krv bez puno muke. I ako krava na kraju krepa, pijavice će nać drugu kravu da joj krv popiju (jer je zakon rekao da krave moraju svako malo dolaziti na taj potok - a zakon se kažu mora poštivati)! :S
To ja zovem: "kruh bez motike"! :eek:
Moram priznati da se zgražam nad ciframa koje vi iznosite, a koje morate izdvajati za certifikate i razne troškove koji nemaju direktne veze s proizvodnjom.
Meni bi bilo logičnije da je to sve besplatno (odnosno da se plati iz državnog proračuna u koji svi mi uplaćujemo nemale novce godišnje) - barem dok se ne stvore uvjeti (razumna zakonska regulativa, uređeno tržište, sustav permanentne edukacije itd) u kojima bi eko proizvođač imao šanse opstati i napredovati sukladno uloženom trudu i investicijama u proizvodna sredstva.

Sad vidim da bi čovjek koji se bavi (ekstremnom) eko poljoprivredom (prema sugarray-u), na kraju završio pod ovrhom i ode mu zemlja na bubanj, samo radi dugova prema birokratima, a da pri tome ne bi uspio posaditi niti jednu sadnicu. Dakle neslavno bi završio prije nego bi s proizvodnjom počeo! :S

Na kraju da se pohvalim: Zbog toplog proljeća rano se sadio krumpir pa sam ga danas desetak kila izvadio (pokusa radi)! Budući da je uzgojen po (ekstremno) ekološkoj metodi prinos je solidan - oko kilu po grmu.
A taj osjećaj kad ga jede čovjek - (kao što kažu Zaprešić Boysi u navijačkoj himni) - NEOPISIVO! :D
Još da kičma tako ne boli - bilo bi perfektno! ;)

Živjeli!

I da još kažem da ako se ova klima nastavi ovako mijenjati - uskor ćemo i mi na kontinentu pod vedrim nebom biti u mogućnosti ubirati "dvije žetve" godišnje! Mislim na dvije glavne kulture, ne na pretkulture i glavne kulture.
Možda se ipak na kraju obogatim od eko poljoprivrede! :D
 
Posljednje uređivanje od moderatora:

Hele

Dobro znana faca
Tu od
6 Sij 2013
Poruka
1,961
EKO vrt i permakultura Sve o ekološki prihvatljivom vrtlarenju, permakulturi, šumskim vrtovima ..." - tako da je naš Hele kao voćar ne bi spadao pod ovaj topic

Tako je, jer voćnjak ne treba gnojit, štitit, zaljevat, on je babaroga i metode ekološkog voćarstva nemaju nikakve dodirne točke sa vrtom. Sretno sa poluautomatskom motikom i paradajzom sa cuprablau-om.

Hele, 1000kn sa potvrdnicom za 1ha je puno...

Ja to gledam ovako, imam 1ha jabuka, dobijem 40t ploda. Neka bude sve 2 klasa po 1kn. Pošto je eko prodam po 2kn, jel ima računice?
 

Novajlija

Član
Tu od
8 Sij 2014
Poruka
325
Hele hvala puno na odgovoru i na linku, ima tu dosta posla oko toga a koliko vidim i citam ovdje trziste je dosta lose tako da trebam jos puuuuno razmisliti sta, kako, gdje i koga
 

Kamen

Član
Tu od
8 Pro 2013
Poruka
48
Hele koliko bi po vama proizvođač morao imati površine da se bavi integriranom proizvodnjom? U mom kraju ima puno zapuštenih njima, samo što su rasparcelirane.

i konvencionalni eko proizvođač nisam svojim izborom, najviše me pritjerala petrokemija...dok je prikolica stajnjaka i vrećica od dvajspet kila 15-15-15 cijenom izjednačena, svaka daljnja rasprava je suvišna...
Zašto onda ne koristite zelenu gnoijdbu? Zašto nemate svoj gnoj?

To stoji - ljudi žele ostvariti profit - samo ja tvrdim da to (i uz integraciju raznih vidova proizvodnje) nije moguće ako se striktno držimo postulata eko proizvodnje. :(nerd):

Zašto ne bi bilo? Ako se eko poljoprivreda radi kako spada troškovi proizvodnje su u večini slučajeva isti kao i konvencionalnoj proizvodnji.

- kupac je spreman platiti više da ne jede ostatke pesticida, teških metala, hormona, da promiče prakse koje čuvaju zemlju za buduće generacije, te da dobije u globalu kvalitetniju i ukusniju hranu

- poticaju su veći za eko proizvodnju

U americi se eko tržište povećava za 10% godišnje. Hrvatska zaostaje ali polako se prati trend. Kad je konzum počeo prodavati eko voće i povrće onda znam da nismo daleko od napredka.

Ja samo čekam da u hrvatskoj zaživi eko meso i ostali živ proizvodi kako je u nazad par godina zaživilo "domaće" kad ljudi shvate da je "domaće" zapravo isto ili samo malo bolje od onog iz konzuma.
 
Posljednje uređivanje od moderatora:

DARIJUS

Iskusan lik
Tu od
9 Stu 2011
Poruka
6,784
Zašto onda ne koristite zelenu gnoijdbu? Zašto nemate svoj gnoj?

zelenu gnojidbu sam koristio u par navrata prije 5 i više godina, znate što...nisam vidio efekat kao s stajskim gnojem...
a zašto nemam svoj gnoj...e lipi moj, ako sam proizvođač povrća ne znači da sam rob...neke su stvari poprilično nespojive u te dvije proizvodnje...
ili netko misli da je super trčati iz štale na plac prodavati? :icon_cool:
 

Hele

Dobro znana faca
Tu od
6 Sij 2013
Poruka
1,961
Hele koliko bi po vama proizvođač morao imati površine da se bavi integriranom proizvodnjom? U mom kraju ima puno zapuštenih njima, samo što su rasparcelirane.

Ne znam o kojj kulturi govorimo niti zašto spominješ integriranu?

Ja samo čekam da u hrvatskoj zaživi eko meso i ostali živ proizvodi

Ah teško, po sijećanju, za 4 krave trebaš hektar pašnjaka. A di ti je ostala hrana.
 
Posljednje uređivanje:

sanjin

Član
Tu od
22 Stu 2013
Poruka
610
Kupovna je moć pala,ljudi gledaju na akcije,kupuje se hrana na kartice i čak na odgodu.Primjer:prodaje se rajčica po 10 kuna,kaže baka :joj sinek,u kauflandu je pod 6 kuna.Tu baku ne zanima previše kvaliteta nego da dobije što više.Da li bi ta baka dala recimo 14 kuna za eko rajcicu?Takvih baka ima jako puno
 

Hele

Dobro znana faca
Tu od
6 Sij 2013
Poruka
1,961
Ja tvrdim da je eko tržište unatoč krizi u porastu a vi mislite šta hoćete.
 

Mrxon

Novi član
Tu od
9 Lip 2014
Poruka
15
Nema me ovih dana - ne stignem na forum (posao - vrt - SP u nogometu):icon_e_geek:!
Zadnja dva dana nevrijeme - bilo nešto tuče, kiša sve zabila u zemlju - gubici 30-70% kako koja kultura. Sve kulture su bile pod vedrim nebom.
Petsto kvadrata domaće autohtone devetoredne kuruze, ručno okopane i ogrnute, visoko preko 70 cm, gotovo u potpunosti polomljeno i zabijeno u zemlju - ove godine nema kuruze za kuhanje i pečenje i nema žganaca od domaćeg kukuruznog brašna! :S: Srećom ostalo sjemena od prošle godine pa se neće izgubiti sorta.
Majka priroda ima svoje zakonitosti i hirove :(bow): - tu se ništa ne može učiniti, a većina tih ekstremnih meteo nepogoda tako i tako isprovocirano je djelovanjem čovjeka - pa se ovo može smatrati upozorenjem i lekcijom majke prirode da bi trebalo malo stati na loptu i razmisliti kako ćemo dalje.
No tim razmišljanjima se bave većinom obični ljudi bez utjecaja na globalne svjetske klimatske i okolišne (environmental) trendove! :s: Oni koji imaju moć da naprave zaokret u pravome smjeru, živo zaboli ona stvar za prirodu i klimu, njima samo je važan samo profit.
Sve je to "road to hell" pitanje je samo da li ćemo tamo otići atuoputem (ekspresno) ili makadamskom cestom (malo sporije)!:icon_evil:
 

Mrxon

Novi član
Tu od
9 Lip 2014
Poruka
15
Zašto ne bi bilo? Ako se eko poljoprivreda radi kako spada troškovi proizvodnje su u večini slučajeva isti kao i konvencionalnoj proizvodnji.

- kupac je spreman platiti više da ne jede ostatke pesticida, teških metala, hormona, da promiče prakse koje čuvaju zemlju za buduće generacije, te da dobije u globalu kvalitetniju i ukusniju hranu

- poticaju su veći za eko proizvodnju
..............................................

@Kamen: Troškovi možda i mogu biti isti kao kod konvencionale (mada sumnjam jer za čistu eko proizvodnju trebaš puno radne snage, a ona je naj skuplja stavka) - ali obujam posla je toliki da ga se jednostavno ne može stići napraviti ako želiš od toga živjeti!
Jer da bi živio od čiste eko proizvodnje morao bi biti "divlji čovik" (najviši stupanj prirodoznanca - diplome su od slabe vajde jer formalno obrazovanje nema širinu potrebnu za uspješno vođenje integriranog eko imanja)!
Što kaže jedan moj frend istomišljenik kada se radi o eko proizvodnji: "Hebo diplome i papire kad mi taj "eko-genije" dođe u starkama u gnoj (đubar), a po tragovima ne zna pročitat jel ti u vrtu štetu radi voluharica, rovac, zec, srna ili španjolski puž!" :))
A i morao bi u funkciju takove proizvodnje staviti velika prostranstva. Neću se paušalno razmetati hektarima potrebnim za integriranu čistu eko proizvodnju jer blage veze nemam koliko bi zemlje za to stvarno trebalo!

Moje je razmišljanje slijedeće:
Isplativost bi nastupila kada bi država subvencionirala takovu proizvodnju na način da pokriva više od 50% troškova proizvodnje u periodu ne manjem od prvih 5 godina (minimalno vrijeme da se uhodaš i "postaviš na svoje noge"), da ti država da u najam besplatno potrebite površine zemlje (opet na najmanje 5 godina) i da imaš osigurano tržište za sve (ali ama baš sve) što proizvedeš po cijenama koje odgovaraju ekološkom prozvodu!
I naravno treba te konstantno pratiti sreća i trebaš ostati zdrav ko dren na rok barem 30 godina! ;)
 

DARIJUS

Iskusan lik
Tu od
9 Stu 2011
Poruka
6,784
koliko sam upoznat s našom situacijom...postoje tri vrste proizvodnje (poljoprivredne) u lijepoj našoj...
1. konvencionalna
2. integrirana
3. ekološka


dakle, integrirana ekološka ne postoji, kao ni eko konvencionalna...ili neka treća, još ovdje ne spomenuta, opcija...
i kad spomenete integriranu, budite sigurni da je ta puno bliža konvencionalnoj nego ekološkoj...jer tam se smije, samo što treba paziti kad i koliko...

kao da se u konvecionalnoj smije kolko ko oće...:eek::
 

Kamen

Član
Tu od
8 Pro 2013
Poruka
48
Krivo sam se izrazio. Mislio sam na integrirano kao zaokruženu proizvodnju gdje OPG ima životinjske i biljne proizvode.

Navodno je dosta 0,5ha po hektaru za UG goveda za pola godine.
 

DARIJUS

Iskusan lik
Tu od
9 Stu 2011
Poruka
6,784
uzgoj goveda (krave) se je na prostoru lijepe naše radio stoljećima...a sad mi baratamo sa navodnim podatcima koliko zemlje treba da bi jedna krava imala što jesti...cijele godine
e, ja ću se osvrnuti na svoje pretke, i kad stavim površine koje su obrađivane (a to su one koje posjedujem i ja danas) ispadne da je za jednu kravu trebalo nešto manje od 7000 kvadrata, iliti po domaće ral i frtalj...
ali moram priznati da je tu bilo puno ručnog rada i iskorištavanja raznoraznih fenofaza biljaka...a agrotehnika nije bila ni blizu današnje...
dakle, stavim minus i plus skupa, i opet smo na toj cifri...trifrtalj hektara po kravici na godinu...
moram priznati da sa svoja tri hektara nebi dobro živio od uzgoja kravica...barem mi računica to ne pokazuje...:icon_cool:
 

Mrxon

Novi član
Tu od
9 Lip 2014
Poruka
15
...
moram priznati da sa svoja tri hektara nebi dobro živio od uzgoja kravica...barem mi računica to ne pokazuje...:icon_cool:
Žalosno ali istinito! :S:
 

Mrxon

Novi član
Tu od
9 Lip 2014
Poruka
15
Nego da postam nešto čisto praktične naravi.
Na ovoj adresihttp://inovatori.hr/plodored.pdf su navedene povrtlarske kulture, dobri susjedi, i kulture koje se mogu sijati/saditi nakon prethodne kulture.

Zanima me što stavit kad izvadim češnjak?
Npr. za češnjak nema podataka o kulturi koja dobro "sjedne" nakon njega!
Ima li netko od vas s time iskustava - što ste sijali/sadili na zemlju nakon što ste pokupili jesenski češnjak (krajem lipnja - početkom srpnja) i kakve ste rezultate imali s tom slijedećom kulturom?
 
Posljednje uređivanje:

itp

Aktivni član
Tu od
12 Svi 2008
Poruka
1,902
Da radis vise zemlje ja bi ti savjetovo neku ozimu strnu zitaricu, raz, tritikal i slicno. Cesnjak jako zakorovi zemlju, a ne unosi neka hranjiva. Ja cu ove godine pokusat s razi iza, ako budem uspio dovest sjeme. Ako ne, ide jecam. A mozda bi se mogla i bijela repa, to bi mogo za konzumaciju, ali nemoj me drzat za rijec. Ona moze na strnjak, samo sto se malo ranije sije..
 

adan

Član
Tu od
5 Sij 2013
Poruka
410
Ajde ti prvo pajdo procitaj pravilnike o eko proizvodnji jer do tada nemamo i cemu razgovarat. Spominjes herbicide, pesticide... pogledaj fis listu za eko proizvodnju, fulao si cijeli futbal.
"Najzesci" preparati za spricanje su neki na bazi bakra, kako bi ti da imas plamenjacu to rijesio u vocnjaku? Paradajz ove godine imas a sljedece nemas, posadis nesto na novo, u vocnjaku ces pocupat 3ha vocaka?

Jel netko probao mlijeko 1:5 protiv plamenjače. Koristim već dvije godine svakih 8-10 dana u povrću. Djeluje preventivno, a i liječi oboljele biljke, jedina mana je što drugi dan nije moguće disati u plasteniku od smrada.
Ima li netko provjereno eko sredstvo protiv lisnih ušiju. Kopriva ih samo osvježi.
 

Hele

Dobro znana faca
Tu od
6 Sij 2013
Poruka
1,961
Čitao sam za mlijeko ali nisam probao jer mi je preskupo. Na ruke trebam 90l sredstva a atomizerom 300l.
Kad je ovako loše vrijeme preventivno se može špricat 2% soda bikarbona. Ponovit poslije svake veće kiše.

Ako želiš nešto kupit onda NeemAzal, djeluje na sve što siše i grize.

Ja sam uspješno rješavao uši koprivom, znači mora odstajat jako nasjeckana kopriva 24 sata u vodi, nakon toga imaš 3 dana za koristit jer se onda razgradi mravlja kiselina i više nema djelovanja. Također možeš špricat pelinom ili u blizini oboljele biljke posadi lavandu ili čubar.

Buhač je također insekticid:
1 kg usitnjenog svježeg bilja ili 100- 200 gr usitnjenog suhog bilja, preliti sa 10 lit kipuće vode, te ostaviti pokriveno 20-30 min. Tekućinu procijediti, ostaviti da se ohladi i upotrijebiti. Buhač (chrysanthemum cinerariifolium) –cvijet- protiv komaraca, uši , grinja, muha, buha, zohara, mrava, paukova i stjenica

Bazga (sambucus nigra) –list- protiv biljnih uši, vrtne mušice i muhe

Češnjak (allium sativum) –lukovica- protiv zelenih muha, biljnih uši, raznih biljnih nametnika a liječi snijet

Dragoljub (tropaeolum majus) –list- protiv biljnih uši

Kadifica (tagetes patula) –cijela biljka- protiv glisti, crva, vrtnih kukaca i biljnih uši

Kamilica (chamomilla recutita) –cvjetna glavica- lijeci trulež i pljesan a kao pesticid djeluje protiv biljnih uši i moljaca

Lovor (laurus nobilis) –list- protiv žiđaca, buha, biljnih ušiju, moljaca i vrtnih kukakca

Metvica/ Menta (mentha piperita) –list- protiv biljnih uši, mrava, muha, buha, miševa i moljaca
 
Posljednje uređivanje:
Na vrh