Gnojidbe u ratarstvu

[komer]

koliko je to dosta povoljnije?bacam 10t gnoja godišnje pa ako je 1000kn razlike na tu težinu ja happy...

 

[mijo]

Ovo šabačko je oko 300 kn /100kg ,a trgovac je neformalno napomenuo da je kutinsko blizu 400..

 

[komer]

To govorimo o 7-20-30?

 

[mijo]

Nisam kupovao ,samo sam u jednoj trgovini pitao šta ima od Npk gnojiva i reče mi da drži samo to šabačko jer je dost jeftinije od kutinskog i Yare. Ponudio mi je šabačko Npk 6-12-24 po cca.300 kn/100 kg i natuknuo da je kutinsko oko 400 .Neznam je li mislio na kutinsko također 6-12-24 ili 7-20-30.

 

[iwanho]

Vjerojatno na 7-20-30, a onda razlika više nije tak značajna.

 

[mtd001]

Kupio sam čisti ovčji gnoj i planiram ga zaorati za češnjak pa me zanima koliko da ga bacim,nisam nikad radio s njime? E da ,na površinu od kojih 100 m2.

 

[Driver]

Ja imam ovciji gnoj i na normalnoj njivi gledam da izbacam prikolicu gnoja sip orion 40 dupkom punu u jednom prohodu. Duzina njive je kako koja od 80-100 metara, nekad idem i prvom sporom da se to stigne zbacati, nisam primjetio da se kukuruz ili jecam buni na tu kolicinu . Prikolica ima vertikalne valjke i baca negde 3-3.5m siroko.

 

[mihojee]

Evo bacanje stajnjaka....domaća proizvodnja hahaha, uglavnom ga bacamo na zemlju koja je dosta loša...n):

https://www.youtube.com/watch?v=UIkl5figJDQ

 

[ZULJE]

7-20-30 petrokemija,vremeski period kada počne djelovati (da su hranjiva dostupna biljci)????

 

[gromil]

Jel koristi neko i kako se pokazalo vukovarsko (k-fert) gnojivo?

 

[iwanho]

7-20-30 petrokemija,vremeski period kada počne djelovati (da su hranjiva dostupna biljci)????

Nitko ne zna???

 

[bitćebolje]

Baciš ga na zemlju u jesen i u proljeće djeluje.

 

[iwanho]

giggle):giggle):giggle):

 

[komer]

Baš tako kako je hrva rekao,ujesen se baci tj zaore zbog spore pokretljivosti fosfora i kalija..pa je dostupan dok se razvije korjenov sustav..u kiselim tlima je prica nepovoljnija jer su tese dostupni biljci..ne mislim da ga nema smisla zatanjurati ukoliko financije dozvoljavaju,ali ove god on njega nebude neke vajde,ali nagodinu bude vec druga prica.

 

[iwanho]

Razdoblje od jeseni do proljeća je dosta neprecizan podatak, od 3 pa do cca 5 mjeseci. Iz navedenog slijedi da je za početak usvajanja P i K iz 7-20-30 potrebno najmanje 3 mjeseca (koliko traje zima). Ako to prihvatim kao točno (nemam argumenata za drukčiji stav) postavlja se pitanje jel to razdoblje potrebno samo za 7-20-30 ili općenito za usvajanje P i K i iz drugih formulacija. Ako važi općenito, onda mi nije jasno zašto se gnojivo 15-15-15 smatra startnim gnojivom i dodaje se u sjetvi.

Slaba pokretljivost P i K nije sporna i sigurno je takvo gnojivo bolje zaorati nego baciti površinski. No, zaorati se može i na proljeće, a ono bačeno površinski (pod brane) bude iskorišteno samo manjim dijelom te godine, a većim dijelom u idućoj kulturi.

Ovo je samo moje laičko razmišljanje, a bilo bi mi jako drago čuti (pročitati) argumentirane podatke.

 

[komer]

Nisam stručnjak ali u kiselim tlima fosfor je nedostupniji biljkama. Pa nije sve u tome ajmo bacit 300kg sedmice i to je to i onda prvu godinu poberemo manje kuruze nego prethodne godine gdje smo bacili 300kg uree u 2 puta.
Vjerujem da je 15 startno gnojivo jer ukoliko nismo u jesen zaorali 7:20:30 onda se kao za start koristi 15ica jer ima ujednačenu kolicinu dušika,fosfora i kalija...

 

[iwanho]

Da ne miješamo kruške i jabuke, hajdmo se ograničiti na primjenu gnojiva na istu parcelu kod jednakih uvjeta.
Ako je fosforu i kaliju potrebno, neovisno o vrsti gnojiva (pretpostavka koja je možda kriva ako i većina pretpostavki), tri mjeseca da dođe u oblik dostupan biljci, onda će fosfor i kalij iz 15-ice bačene na proljeće biljka moći usvajati tek u ljetu. Zakaj se onda 15-ica zove startno gnojivo? Dušik može brže djelovati i kana ili uree. Dakle može se na proljeće jednako vrijedno upotrijebiti 7-20-30 (ili 8-26-26) + kan.
Pokušavam doznati koliko je stvarno minimalno dana potrebno fosforu i kaliju da budu dostuni biljci za usvajanje i ovisi li to o formulaciji gnojiva istog proizvođača (npr. Kutina). Poznato je da Yara ima neka gnojiva koja su biljkama jako brzo dostupna, ali ih biljke brže potroše.

 

[komer]

Startno gnojivo se zove po meni jer siješ npr kukuruz i u sijačici staviš 15icu,tako da u startu u blizini sjemena i nakon razvoja korjena ima dostupna sva 3 elementa.za ajmo reći lakši i brži "start" biljke..
Pristupačnost ovisi o kiselosti tla,temperaturi,vlazi..
Vjerujem da folijarna gnojiva odmah djeluju,dok u zemlji ima dugotrajnije djelovanje..
Vjerujem.da te buni prihrana pšenice i koliko treba urei da počne djelovati..možda sam u krivu ali ozime kulture se prihranjuju bacanjem gnojiva na površini pa dok dušik dodje do korjena treba par dana..a opet ako je to gnojivo odmah uz korjen,odmah je i dostupno..možda sam skroz u krivu..

 

[markach]

Ovako bi bilo , stavite u jednu kantu 1 kg Npk 7-20-30 a u drugu 1 kg Npk 15-15-15 te zalijte s vodom i pokušajte otopiti.
Npk 3x 15 bi se trebala prije otopiti - zatto je to startno gnojivo P i K su bolje pokretljivi i lakše prisupačniji biljci/korijenovom sistemu
Npk7-20-30 moralo bi se teže otopiti- zato je to osnovno gnojivo, P i K su teže pokretljivi u tlu zbog toga se dodaje u jesen pod brazdu te je biljci dostupno kad razvije dovoljno jak korijen da ga može koristit.

 

[adonis basser]

fosfor i kalij u gnojivima koje spominjete su potpuno istog oblika i sastava te se kroz godinu dana krecu u tlu otprilike 1 do 2 cm u dubinu tla.
7-20-30 je osnovno gnojivo jer se unosi na dubinu oranja , 30 cm, i biljka ga iskoristava na godinu kada razvije korijen . Dusik je tu u amonijskom obliku.
15-15-15 zovemo startno gnojivo jer ga dajemo odprilike na dubinu sjetve pa ga biljka moze odmah koristiti. oba gnojiva su lako topljiva u vodi i tako odmah dostupna biljci. Dusik je tu u amonijskom i nitratnom obliku(odmah dostupan biljci)
Najveci je problem ph tla, na kiselim tlima fosfor i kalij ostaju blokirani i mozemo bacati gnojiva kolko hocemo ali efekta nece biti. U kiselim tlima jos su veci problem gnojidba MAP i KCl gnojivom gdje su fosfor i kalij skroz blokirani.
E sad, ja isto nisam strucnjak ali to sam pokupio iz razgovora sa raznim prodavacima gnojiva i "savjetnicima agronomima" :icon_redface: