-
Poštovani posjetitelju, za korištenje svih mogućnosti koje Poljoprivredni Forum omogućuje, predlažemo ti da se registriraš. Besplatno je i tvoja privatnost je potpuno zaštićena. Registracija ti omogućuje pristup svim kategorijama i temama, mogućnost pristupa privicima u postovima (slike, video, tutorijali, uputstva itd), pristup malom oglasniku, direktnu komunikaciju s članovima putem privatnih poruka, automatsko praćenje tema od interesa i još mnogo toga. Veselimo se tvojoj prijavi! ❤️
Ivica Blagaj
Član
- Tu od
- 13 Velj 2011
- Poruka
- 470
joža
Član
- Tu od
- 15 Velj 2011
- Poruka
- 247
E HVALA!!! puno :drinkers:
joža
Član
- Tu od
- 15 Velj 2011
- Poruka
- 247
nisam baš tak na mozak ozebel! :weedman: Razmišlam da bi samo malo moderniziral postoječi objekt da si malo olakšam podsel
M
MOCO
Guest
:mrgreen:
pa ja cijelo vrijeme gledam tvoja pitanja i nemogu doć sebi, mislim si jel ovaj cjepljen od svega
joža
Član
- Tu od
- 15 Velj 2011
- Poruka
- 247
Pa kakva sam ja to pitanja postavljal???
M
MOCO
Guest
pa ovo o stupovima, ja mislio da se ti bacio u pravu gradnju ono 2,3 miliona nova farma i mislim si kakav je ovaj račun napravio da mu se isplati gradit novu farmu
joža
Član
- Tu od
- 15 Velj 2011
- Poruka
- 247
Ha...haaa....haaa!!!! 2-3 mičliona kad bi imo je ili ti nebi kravu ni pogledal a komo li razmišljal o farmi! :drinkers:
samsung12345
Novi član
- Tu od
- 1 Pro 2011
- Poruka
- 6
Jel zna neko kolka bi debljina zida trebala za septičku i jel znate kaj više o tom atestu ta septičku. Kolka je cijena one krmne zabrani kaj se krave može zablokirati ( po kravi ili metru) i jel ima toga rabljenog za kupiti. Znam da imam dosta pitanja, al možda bi išeli u kakvu adaptaciju pa da okvirno znam kaj mi treba i kaj se može nabavit polovno:
Takve stvari ti prodaje član Toni_montana.
Evo ti link na njuškalu
http://www.njuskalo.hr/korisnik/antonino
Evo ti link na njuškalu
http://www.njuskalo.hr/korisnik/antonino
samsung12345
Novi član
- Tu od
- 1 Pro 2011
- Poruka
- 6
Hvala na brzom odgovoru
proart-ing
Novi član
- Tu od
- 20 Pro 2011
- Poruka
- 6
možda se isplati ako ti EU tj IPARD vrati pola od te investicije, ako se pametno ulože sredstva od kredita (budimo realni malo nas ima koji već imaju taj novac i žele ga uložiti u farmu) ako se radi 10ak godina bez nekog ekstra profita - bitno da se upiju izvršavati tekući troškovi farme/života i rata kredita. Nakon otplate farma je 1/1 vaše vlasništvo. A onda je prodajte ili nastavite raditi kao i do tada, samo bez rate kredita...
Inače nema puno djelatnosti gdje se može legalno dobiti takva suma novca bespovratno (naravne ne i bez uvjeta - uvjet je da farma proizvodi po projektu kroz cijelo vrijeme otplate kredita i još par...) ako cijela investicija iznosi 3-4 mil.
a vi dobijete cca pola nazad.... (ustvari te novce nikad ne vidite, ali vam smanje ratu kredita...) ???? inače ima ljudi koju su učinili isto i ima ih koji su u problemima sa plaćanjem rate, ali isto tako ima i onih koji za sada šljakaju...
što se tiče uloga na početku... po hipoteku u pravilu ide novi objekt koji se tek treba izgraditi i lokacija (zemljište) i naravno investitor treba ishoditi građevinsku i nju platiti...
slažem se samo da o svemu treba dobro promisliti, pa tko je hrabar i sposoban...:supz:
bobostar
Aktivni član
- Tu od
- 14 Pro 2009
- Poruka
- 1,560
Nisam stočar, ali evo upravo čitam jedan članak na internetu, baš o farmi i kravama, i o gradnji itd. (ili kako kaže kineska poslovica; "i put u pakao je popločen dobrim namjerama"; a početak ove priče je doista bila dobra namjera...).
Prenosim članak u cijelosti:
Mnogobrojna slavonska obitelj Balentović dijeli sudbinu brojnih građana kojima su krediti zagorčali život. Projekt za koji su uzeli novac, a koji im je trebao osigurati bolji život i njihovo poljoprivredno gospodarstvo pripremiti za ulazak u EU, doživio je fijasko i doveo ih na rub egzistencije.
"Najstariji sam sin u obitelji od 10-ero djece. Bavim se poljoprivredom i do prije godinu dana smo se bavili stočarstvom, a danas evo, već malo više od tjedan dana, živimo od zraka i isključena nam je struja. To je sve zato što smo prije pet godina ušli u državni projekt koji je odgovarao našim uvjetima, a to su stručno školovanje i ostajanje mladih na selu, razvoj hrvatske poljoprivrede i stočarstva, poboljšanje kvalitetne proizvodnje i, što je sad najvažnije, konkurentnost na europskom tržištu i priprema za ulazak u EU.
Takav projekt je na papiru idealno opisao našu budućnost jer smo imali potencijala, snage i volje da to ostvarimo. Sada smo prepušteni sami sebi i bankama, koje polako uzimaju svoje...", dio je potresnog pisma koje nam je u sklopu projekta Krizni stručni tim Danas.hr-a uputio 23-godišnji Stjepan Balentović iz Garčina pokraj Slavonskog Broda.
Obiteljsko-poljoprivredno gospodarstvo Balentović godinama je obrađivalo svojih 30 hektara zemlje i na farmi s tridesetak krava proizvodilo mlijeko. Otac Ilija vidio je priliku u Operativnom programu razvitka govedarske proizvodnje, koji je Vlada RH donijela još 2004., pa su 2007. odlučili proširiti posao. Uključili su se u projekt, odobren im je kredit HBOR-a u iznosu od 3,5 milijuna kuna, te su krenuli u izgradnju nove farme kapaciteta 100 muznih krava po sistemu ključ u ruke. U farmu su Balentovići uložili i 500 tisuća kuna nepovratnih kapitalnih sredstava.
Vrpca presječena, banka traži svoje
No, sve je krenulo nizbrdo jer je cjelokupni iznos kredita utrošen samo na građevinske radove i opremu farme, pa je zjapila prazna kad ju je bivši ministar poljoprivrede Petar Čobanković otvorio u prosincu 2007. Presječena vrpca za banku je značila da je farma stavljena u pogon, te je na naplatu stigla interkalarna kamata koju Balentovići nisu imali od čega platiti. Nisu to bili u stanju niti nekoliko mjeseci kasnije kad su na farmu doveli krave koje su ranije imali u vlasništvu.
Stjepan Balentović kaže da su se našli u začaranom krugu. Potpis koji je stavio na projekt njegov otac značio je da nemaju kontrolu nad izvođenjem radova na farmi, nisu bili u mogućnosti opremati objekt kako su željeli, niti kontrolirati novac koji se trošio.:shock::shock::shock: Nakon što je krenula naplata kredita, upali su u financijski vrtlog dugova, pa su morali rasprodati do posljednjeg grla i naposljetku, u ljeto 2011., zatvoriti farmu.
Niti pomoć Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, koje je u travnju 2009. pokrenulo humanitarnu akciju i Balentovićima doniralo 30 junica, nije mogla spasiti farmu. Tek polovična proizvodnja mlijeka od zacrtanog kapaciteta nije bila dostatna za pokriće tekućih troškova, a kamoli za dugove koji su se nakupili.
Ministarstvo: Kriv je neučinkovit poslovni proces
U Ministarstvu poljoprivrede potvrdili su da je OPG Balentović pod stručnim vodstvom savjetnika Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu krenulo u izgradnju suvremene farme, te da je tijekom izgradnje došlo do značajnog povećanja troškova (uloženo je ukupno 3,9 milijuna kuna). Uz to, ocjenjuju da je problem što se u proizvodnji nisu primjenjivale sve tehničko-tehnološke mjere upravljanja farmom i stadom, što je dovelo do povećanih troškova i neučinkovitog poslovnog procesa. Također, navode da OPG Balentović ne raspolaže površinama poljoprivrednog zemljišta dostatnim za kvalitetnu pripremu voluminoznog dijela obroka za krave.
Problem s poljoprivrednim zemljištima priznaju i Balentovići. Uz njihovih 30 hektara, tvrde, prema projektu, u zakup su trebali dobiti još 63 hektara općinskog zemljišta. Nažalost, bitku s lokalnom administracijom nisu uspjeli izvojevati, jer, tvrde Balentovići, pogodovalo se nekima koji se uopće ne bave poljoprivredom.
S obzirom da je riječ o projektu iz Operativnog programa razvitka govedarske proizvodnje, predsjednik Odbora za udruge Hrvatske poljoprivredne komore i član našeg stručnog tima Stjepan Kunovec drži da je država, odnosno Ministarstvo poljoprivrede, ili HBOR, koji je pratio projekt, bilo dužno kontrolirati potrošnju novca i reagirati onog trenutka kad se odmaklo od troškovnika zacrtanog dokumentacijom.
Osuđeni na propast
"To je strašna stvar. Čovjek nije ni za što kriv zato što je postojala projektna dokumentacija i troškovnik radova, a što znači da je bila utvrđena i cijena izgradnje farme. Netko je te radove po toj cijeni trebao izvesti. Ako su vidjeli da baš ne ide, eventualno su trebali odobriti dodatni novac. Čovjeku je trebalo na bilo koji način pomoći, a ne ostaviti ga samog osuđenog na propast", kaže Kunovec. Ako je sve rađeno po zakonu i ako je dokumentacija opravdavala ulaganje i rentabilnost proizvodnje, upozorava da se nikako nije smjelo dogoditi da se u pitanje dovedu milijuni koje je u projekt uložio HBOR.
"Odgovornost, odnosno neodgovornost je na državi, institucijama i pojedincu, a sad se sve lomi na leđima onoga tko je preuzeo vraćanje kredita", kaže Kunovec.
"Nešto je šlampavo u hrvatskoj gospodarskoj politici, pogotovo u poljoprivrednoj. Čini mi se da dominiraju lobiji i grupacije krupnog kapitala i da se sve podvrgava njihovom interesu", zaključuje Stjepan Kunovec.
Prema njegovim saznanjima, slučaj iz Garčina nije jedini propali projekt. U Hrvatskoj postoji još nekoliko novih modernih farmi u koje je kroz državni projekt uložen velik novac, a koje danas zjape prazne.
Moj komentar: Ovo se može dogoditi samo u HRV... i možda u Uzbekistanu, Moldaviji i Armeniji.
Prenosim članak u cijelosti:
Mnogobrojna slavonska obitelj Balentović dijeli sudbinu brojnih građana kojima su krediti zagorčali život. Projekt za koji su uzeli novac, a koji im je trebao osigurati bolji život i njihovo poljoprivredno gospodarstvo pripremiti za ulazak u EU, doživio je fijasko i doveo ih na rub egzistencije.
"Najstariji sam sin u obitelji od 10-ero djece. Bavim se poljoprivredom i do prije godinu dana smo se bavili stočarstvom, a danas evo, već malo više od tjedan dana, živimo od zraka i isključena nam je struja. To je sve zato što smo prije pet godina ušli u državni projekt koji je odgovarao našim uvjetima, a to su stručno školovanje i ostajanje mladih na selu, razvoj hrvatske poljoprivrede i stočarstva, poboljšanje kvalitetne proizvodnje i, što je sad najvažnije, konkurentnost na europskom tržištu i priprema za ulazak u EU.
Takav projekt je na papiru idealno opisao našu budućnost jer smo imali potencijala, snage i volje da to ostvarimo. Sada smo prepušteni sami sebi i bankama, koje polako uzimaju svoje...", dio je potresnog pisma koje nam je u sklopu projekta Krizni stručni tim Danas.hr-a uputio 23-godišnji Stjepan Balentović iz Garčina pokraj Slavonskog Broda.
Obiteljsko-poljoprivredno gospodarstvo Balentović godinama je obrađivalo svojih 30 hektara zemlje i na farmi s tridesetak krava proizvodilo mlijeko. Otac Ilija vidio je priliku u Operativnom programu razvitka govedarske proizvodnje, koji je Vlada RH donijela još 2004., pa su 2007. odlučili proširiti posao. Uključili su se u projekt, odobren im je kredit HBOR-a u iznosu od 3,5 milijuna kuna, te su krenuli u izgradnju nove farme kapaciteta 100 muznih krava po sistemu ključ u ruke. U farmu su Balentovići uložili i 500 tisuća kuna nepovratnih kapitalnih sredstava.
Vrpca presječena, banka traži svoje
No, sve je krenulo nizbrdo jer je cjelokupni iznos kredita utrošen samo na građevinske radove i opremu farme, pa je zjapila prazna kad ju je bivši ministar poljoprivrede Petar Čobanković otvorio u prosincu 2007. Presječena vrpca za banku je značila da je farma stavljena u pogon, te je na naplatu stigla interkalarna kamata koju Balentovići nisu imali od čega platiti. Nisu to bili u stanju niti nekoliko mjeseci kasnije kad su na farmu doveli krave koje su ranije imali u vlasništvu.
Stjepan Balentović kaže da su se našli u začaranom krugu. Potpis koji je stavio na projekt njegov otac značio je da nemaju kontrolu nad izvođenjem radova na farmi, nisu bili u mogućnosti opremati objekt kako su željeli, niti kontrolirati novac koji se trošio.:shock::shock::shock: Nakon što je krenula naplata kredita, upali su u financijski vrtlog dugova, pa su morali rasprodati do posljednjeg grla i naposljetku, u ljeto 2011., zatvoriti farmu.
Niti pomoć Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, koje je u travnju 2009. pokrenulo humanitarnu akciju i Balentovićima doniralo 30 junica, nije mogla spasiti farmu. Tek polovična proizvodnja mlijeka od zacrtanog kapaciteta nije bila dostatna za pokriće tekućih troškova, a kamoli za dugove koji su se nakupili.
Ministarstvo: Kriv je neučinkovit poslovni proces
U Ministarstvu poljoprivrede potvrdili su da je OPG Balentović pod stručnim vodstvom savjetnika Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu krenulo u izgradnju suvremene farme, te da je tijekom izgradnje došlo do značajnog povećanja troškova (uloženo je ukupno 3,9 milijuna kuna). Uz to, ocjenjuju da je problem što se u proizvodnji nisu primjenjivale sve tehničko-tehnološke mjere upravljanja farmom i stadom, što je dovelo do povećanih troškova i neučinkovitog poslovnog procesa. Također, navode da OPG Balentović ne raspolaže površinama poljoprivrednog zemljišta dostatnim za kvalitetnu pripremu voluminoznog dijela obroka za krave.
Problem s poljoprivrednim zemljištima priznaju i Balentovići. Uz njihovih 30 hektara, tvrde, prema projektu, u zakup su trebali dobiti još 63 hektara općinskog zemljišta. Nažalost, bitku s lokalnom administracijom nisu uspjeli izvojevati, jer, tvrde Balentovići, pogodovalo se nekima koji se uopće ne bave poljoprivredom.
S obzirom da je riječ o projektu iz Operativnog programa razvitka govedarske proizvodnje, predsjednik Odbora za udruge Hrvatske poljoprivredne komore i član našeg stručnog tima Stjepan Kunovec drži da je država, odnosno Ministarstvo poljoprivrede, ili HBOR, koji je pratio projekt, bilo dužno kontrolirati potrošnju novca i reagirati onog trenutka kad se odmaklo od troškovnika zacrtanog dokumentacijom.
Osuđeni na propast
"To je strašna stvar. Čovjek nije ni za što kriv zato što je postojala projektna dokumentacija i troškovnik radova, a što znači da je bila utvrđena i cijena izgradnje farme. Netko je te radove po toj cijeni trebao izvesti. Ako su vidjeli da baš ne ide, eventualno su trebali odobriti dodatni novac. Čovjeku je trebalo na bilo koji način pomoći, a ne ostaviti ga samog osuđenog na propast", kaže Kunovec. Ako je sve rađeno po zakonu i ako je dokumentacija opravdavala ulaganje i rentabilnost proizvodnje, upozorava da se nikako nije smjelo dogoditi da se u pitanje dovedu milijuni koje je u projekt uložio HBOR.
"Odgovornost, odnosno neodgovornost je na državi, institucijama i pojedincu, a sad se sve lomi na leđima onoga tko je preuzeo vraćanje kredita", kaže Kunovec.
"Nešto je šlampavo u hrvatskoj gospodarskoj politici, pogotovo u poljoprivrednoj. Čini mi se da dominiraju lobiji i grupacije krupnog kapitala i da se sve podvrgava njihovom interesu", zaključuje Stjepan Kunovec.
Prema njegovim saznanjima, slučaj iz Garčina nije jedini propali projekt. U Hrvatskoj postoji još nekoliko novih modernih farmi u koje je kroz državni projekt uložen velik novac, a koje danas zjape prazne.
Moj komentar: Ovo se može dogoditi samo u HRV... i možda u Uzbekistanu, Moldaviji i Armeniji.
mladenmaso
Član
- Tu od
- 29 Sij 2010
- Poruka
- 274
nesto smo zapustili ovu temu kao da se nista ne gradi , imaju li gdje na netu nekakve skice i li nesto slicno za izgradnju stala za krave
proart-ing
Novi član
- Tu od
- 20 Pro 2011
- Poruka
- 6
Pozdrav, molim da javiš samo kakva te farma zanima (muzne krave, tov, slobodno držanje/vez kosa ploča, duboka stelja, ležišni boksovi - - svinje tovilište / reprocentar , koze, ovce... javiš mi samo na mail pa ću poslati...
