Idilična, predivna, jedina EU

[Gustavo]

Koliko sam čuo od švaba poljoprivrednika oni su svi svedeni u neke okvire iz kojih se teško izlazi i u koje se teško ulazi, dakle 50-200 hektara zemlje i to radi i od toga živi. Teško može propast ako radi, a ne može se ni širiti i malo se novih ljudi bavi poljoprivredom. U Francuskoj navodno ima veći broj manjih imanja jer oni potiču život u ruralnim prostorima, ne znam jel švabe to imaju i to je uvedeno da se ljudi ne sele svi u gradove. Ne znam što će naši napraviti ulaskom u EU, ali činjenica je da je danas dobiti posao izvan Zagreba i Istre prava premija, dakle ili će ljudi napuštati sela što se već događa ili će država morati nešto napraviti u skladu s onim što EU ima da ih zadrži na selu.

 

[MOCO]

Šta da kažem, mene banke drže na selu još sigurno 5 godina.

 

[Kontam]

Ha ha, idiličnoj i predivnoj EU trebamo SAMO godišnje davati 4,3 milijarde kuna :lol:

BRUXELLES PREDLAŽE KONTROVERZNU MJERU RADI PUNJENJA PRORAČUNA UNIJE
Ideja o europskom porezu podijelila članice EU-a
Objavljeno: 13.8.2010
ZAGREB - U raspravi o reformi proračuna Europske unije pojavila se ovih dana kontroverzna i nepopularna ideja - mogućnost uvođenja europskih poreza kojima bi se izravno financirao središnji proračun EU-a. Europski proračun, koji za ovu godinu iznosi 122,9 milijardi eura, novac dobiva iz nekoliko stavki, pri čemu su najveće uplate država članica razmjerne njihovom BDP-u, te dio prihoda što ih članice ostvaruju od PDV-a. Već je procijenjeno da bi Hrvatska, kada postane članica, u prvoj godini trebala u proračun EU-a uplatiti nešto više od 600 milijuna eura. Europska komisija se, pak, odavno zalaže za vlastita sredstva koja bi dolazila od izdvojene porezne osnovice i omogućila joj veću neovisnost, no tome se zemlje članice protive. Priča o novim porezima zahuktala se nakon što je povjerenik za proračun Janusz Lewandowski za list Financial Times Deutschland izjavio da planira predložiti nekoliko opcija prikupljanja novih prihoda od poreza koji bi bili uplaćivani izravno u proračun EU-a. Te opcije uključivale bi izravno oporezivanje svih poreznih obveznika u EU, porez na financijske transakcije, porez na zračni prijevoz, te porez na prihode od trgovanja emisijama ugljičnog dioksida. Ideja o europskim porezima odmah je podijelila zemlje u dva suprotstavljena tabora. Španjolska se izjasnila u korist izravnog oporezivanja, priključivši se time Poljskoj, Austriji i Belgiji. S druge strane, Velika Britanija, Njemačka i Francuska oštro su se usprotivili takvim prijedlozima, jer smatraju da je ubiranje poreza pitanje suvereniteta.I.Frlan

http://www.glas-slavonije.hr/vijest.asp ... STI=128651

Tko voli neka izvoli... Svaki hrvat 1000 kn/godišnje. Znači još jedna RTV pretplata mjesečno za članstvo :mrgreen:

 

[vlč.puknuti]

Tko voli neka izvoli... Svaki hrvat 1000 kn/godišnje. Znači još jedna RTV pretplata mjesečno za članstvo :mrgreen:

A tko je očekivao da taj cirkus bude đabe?

 

[Dydy]

Tko voli neka izvoli... Svaki hrvat 1000 kn/godišnje. Znači još jedna RTV pretplata mjesečno za članstvo :mrgreen:

A tko je očekivao da taj cirkus bude đabe?

Eh kad bi to bilo to bilo bi dobro, uz poreze izravne i neizravne daleko vece zlo je to sto cemo dobiti milion raznih ogranicenja i usputnih nameta na koje necemo moci i smijeti uticati.

 

[PetullaRZ]

Naslov ove teme je: " Idilična, predivna, jedina EU " i ništa lijepoga o njoj (EU) niste napisali, štoviše, sve negativnosti koje po mom mišljenju ne stoje barem što se tiče Zajedničke poljoprivredne politike EU, koja se temelji na ostanku ljudi na selu, gdje se prioritetno štite poljoprivredna obiteljska gospodarstva koja brinu o održavanju i očuvanju prostora i okoliša, posebice svoga posjeda. Stoga ne čudi da je 40% proračuna EU namijenjeno agraru.
A gdje smo mi? I mi smo mogli imati "Idiličnu, predivnu, bogatu RH" kakvu smo svi priželjkivali i očekivali. Kada smo govorili dok smo bili Juga " eh, da je RH samostalna bili bi bogati kao Švicarska", a danas možemo staviti naslov teme:"Opljačkana,prodana,jadna RH".
I kuda sad? Da nas ovi i dalje kradu, lažu u samostalnoj RH(ne u EU), ući pod svaku cijenu u EU ili nešto treće?

 

[jeffy]

Ma gadi mi se licemjernost te europske unije, kad neki tamo lord zavaljen u fotelju filozofira o uljuđenosti i moralu, a veće stoke od engleza nisam upoznao, kad u jednoj demokraciji i tržišnoj ekonomiji postoji plan prema kojoj Njemci moraju neznam kolko poljoprivrednih proizvoda uvesti od francuza da bi mogli nesmetano prodavati tehniku po francuskoj, kad seljaci nemogu prodati svoje proizvode pa izljevaju mlijeko po Champ Eliseu, kad se ta europa bogatila i razvijala, a mi im čuvali leđa, ima toga još al neda mi se....biti ćemo isto tako jadni ko i sad, a nećeš imat ni najmanje šanse da to popraviš.

 

[PetullaRZ]

Nitko nama nije kriv što smo tako jadni. Sami smo si krivi, a da se to popravi trebamo prvo sebe mijenjati(mislim na Hrvatske građane općenito,a posebice političku elitu). To je proces koji će potrajati i biti ću sretan ako doživim bogatu nam, pravednu i poštenu Hrvatsku bilo samostalnu ili u zajednici sa EU.

 

[Kićo]

Sve se bojim da cemo docekati ta "sretna vremena". Kome je EU donijela srecu? Samo propast. Nek oni za*ebu privilegije koje nude kad za svaku povlasticu namecu 5 zakona i ogranicenja, te ovo ovako te ono onako, pa ovo moze ali mora se to i to prije... Tih mi sranja preko glave i sada. Sta su napravili sa stokom? Moras vodit vise papira nego da imas trgovacki centar, ma nek se gone sa svojom unijom, ja je ne zelim. Zelim na miru radit sta hocu i koliko mogu kao nekad. Neka pronadju nacin da nam se sredi trziste tako da svaki proizvodjac ma sta on proizvodio bude siguran da ce prodati i naplatiti svoju robu a Uniji šut u but da se mene pita

 

[Kontam]

Dojadilo hrvatima da ih policija tuče sa malim pendrecima pa odlučili pristupiti EU

Ekonomska kriza, spori oporavak, oštre mere radi smanjenja budžetskih deficita, raspalili su plamen radničkog nezadovoljstva koji se širi po gradovima Evrope. U sredu je proglašen generalni štrajk u Španiji, prostestvuje se i Belgiji, Poljskoj, Slovačkoj, Sloveniji. Srbija je izašla iz krize, saopštio je ministar ekonomije, tako da nema brige zbog socijalnih nemira...

http://www.e-novine.com/ekonomija/ekonomija-vesti/41002-Neredi-nasilje.html

 

[miroslaw]

http://www.novilist.hr/Vijesti/cinovnicka-pita-skuplja-od-selja.aspx

EU nam "nudi" novce za poljoprivredu.....međutim ono što Hrvatski poljoprivrednici dobiju je manje od troškova sustava (kojeg HR građani plaćaju)....hmmm.....a plus veliku većinu tih novaca ne dobiju seljaci nego velike firme....

 

[Kontam]

Strašno Koliko hektara pšenice treba samo za njihove plaće?

Npr. 1 ha pšenice prihoduje 7.000 kn (prihod, ne dobit)
Činovnici 42 milijuna
Potrebni Ha 6000

Ha ha

 

[Kontam]

Uspjeh poljoprivrede do nedavno se mjerio količinom proizvoda i forsirala se masovna
proizvodnja. Danas se na svjetskom tržištu, posebice EU-a nalazi previše proizvoda koji
nemaju kupca. U EU je svaka država-članica obvezna otkupiti osnovne poljoprivredne
proizvode po zagarantiranim cijenama. To dovodi do velikih izdataka i gomilanja zaliha
proizvoda. Kako je skladištenje vrlo skupo,često se hrana doslovce baca (primjer
belgijskih rajčica). Danas se u EU proizvodi oko 25 % viška poljoprivrednih proizvoda,
a oko 20 % se baca. To dovodi do snižavanja cijena i potrebe da se razlika u cijenama
nadoknadi (subvencije). Isti problem pokušava se riješiti uvođenjem kvota, odnosno
ograničenja proizvodnje određenih poljoprivrednih proizvoda. Od 1984. godine se u
zemljama EU svakom proizvođaču propisuju površine za pšenicu, krumpir, šećernu
repu itd. Ograničava se i broj goveda, kao i proizvodnja mlijeka. Sustav kvota se strogo
kontrolira na državnoj razini, gdje postoje posebne burze na kojima se kvote mogu
kupiti od proizvođača koji se nekom proizvodnjom prestao baviti, dakako uz visoku
cijenu. Kontrola poštivanja kvota obavlja se vrlo sofisticirano. Lokalni poljoprivredni
inspektori dobivaju satelitske snimke ili avionsku kartu snimljenu infra-crvenim
aparatom, te imaju uvid u proizvodnju svakog gospodarstva.
EU ima također i zakon o neproizvodnji, kojim se proizvođaču plaća prestanak
proizvodnje, obično na rok od 5 godina. Te površine mogu ostati neobrađene ili se
zasađuju grmljem i drvećem.
a) Financijski rezultati konvencionalne poljoprivrede
Zbog niskih cijena poljoprivrednih proizvoda (prema industrijskim), te sve manjeg
udjela u toj cijeni, proizvođači imaju sve više financijskih problema. Najveći dio cijene
odlazi trgovcima i prehrambenoj industriji (oko 60%). Istovremeno, agrokemikalijama
raste cijena, te se dobit proizvođača sve više smanjuje. U zemljama EU opstaju samo
velika gospodarstva, dok se broj malih drastično smanjuje.

 

[outlanderzg]

Uspjeh poljoprivrede do nedavno se mjerio količinom proizvoda i forsirala se masovna
proizvodnja. Danas se na svjetskom tržištu, posebice EU-a nalazi previše proizvoda koji
nemaju kupca. U EU je svaka država-članica obvezna otkupiti osnovne poljoprivredne
proizvode po zagarantiranim cijenama. To dovodi do velikih izdataka i gomilanja zaliha
proizvoda. Kako je skladištenje vrlo skupo,često se hrana doslovce baca (primjer
belgijskih rajčica). Danas se u EU proizvodi oko 25 % viška poljoprivrednih proizvoda,
a oko 20 % se baca. To dovodi do snižavanja cijena i potrebe da se razlika u cijenama
nadoknadi (subvencije). Isti problem pokušava se riješiti uvođenjem kvota, odnosno
ograničenja proizvodnje određenih poljoprivrednih proizvoda. Od 1984. godine se u
zemljama EU svakom proizvođaču propisuju površine za pšenicu, krumpir, šećernu
repu itd. Ograničava se i broj goveda, kao i proizvodnja mlijeka. Sustav kvota se strogo
kontrolira na državnoj razini, gdje postoje posebne burze na kojima se kvote mogu
kupiti od proizvođača koji se nekom proizvodnjom prestao baviti, dakako uz visoku
cijenu. Kontrola poštivanja kvota obavlja se vrlo sofisticirano. Lokalni poljoprivredni
inspektori dobivaju satelitske snimke ili avionsku kartu snimljenu infra-crvenim
aparatom, te imaju uvid u proizvodnju svakog gospodarstva.
EU ima također i zakon o neproizvodnji, kojim se proizvođaču plaća prestanak
proizvodnje, obično na rok od 5 godina. Te površine mogu ostati neobrađene ili se
zasađuju grmljem i drvećem.
a) Financijski rezultati konvencionalne poljoprivrede
Zbog niskih cijena poljoprivrednih proizvoda (prema industrijskim), te sve manjeg
udjela u toj cijeni, proizvođači imaju sve više financijskih problema. Najveći dio cijene
odlazi trgovcima i prehrambenoj industriji (oko 60%). Istovremeno, agrokemikalijama
raste cijena, te se dobit proizvođača sve više smanjuje. U zemljama EU opstaju samo
velika gospodarstva, dok se broj malih drastično smanjuje.

Ovo sam već posto na rajčici, ali mislim da je najbolje da stavim i ovdje. Dobro je da se dobije dojam o tržištu poljoprivrednih proizvoda EU.

Kad ovo čitam budućnost mi djeluje jako crno. Jako dobar članak. Ako želimo biti konkurentni moramo smanjiti troškove jer jedino tako možemo iole biti konkurentni na EU tržištu. A jedini način vidim u udruživanju. Problem je Hrvatski jal i nesloga seljaka. Je već dugo razmišljam o ideji da pokušamo ujediniti poljoprivrednike, još je sve na teoretskoj razini, ali kroz koju godinu ako bude mogućnosti pokušat ću nešto promijeniti. Možda sam budala, ali vjerujem da je moguće.

 

[Kontam]

Ako neznate engleski zbog ovog ga naučite!!!
In recent weeks we've seen riots in Algeria, a coup in Tunisia and a massive public uprising in Egypt. The catalyst: The combination of skyrocketing food prices and high, persistent unemployment.

The table below is a gauge of economic misery across the biggest countries in the world. This index was created by a former economic advisor to President Lyndon Johnson, Arthur Okun. It simply takes the sum of inflation and unemployment rates. According to his index, the higher the index value the more miserable life is in these countries.

You can see that Tunisia and Egypt, two countries that have already erupted in crisis, are among the most miserable.

A zato mi Hrvati silimo u tu EU. Tamo teće med i mlijeko.

 

[temptation]

Nastojim svake godine posjetiti barem jedan europski poljoprivredni sajam ili pokazno probno polje u europskoj uniji...
Zadnje sam bio u Mađarskoj,mjesto Felgyo,tamo se nalazi 10ha probnih pokaznih polja nizozemske sjemenske kuće Rijk Zwaan,nedaleko od toga polja Grow Palanta,inače sestrinska firma te sjemenske kuće izgradila je staklenički kompleks za uzgoj presadnica povrća,površine 2,3ha sa podnim grijanjem,podnim zalijevanjem,umjetnim suncem,sve je automatizirano,presadnice se proizvode u prešanim tresetnim kockama...
Za grijanje i proizvodnju električne energije koriste biomasu,samo to postrojenje zauzima površinu od 1ha,(to je moja slobodna procjena)...
Ne moram spominjati da je većina mađarskih proizvođača presadnica nakon otvaranja tog pogona stavila ključ u bravu,mnogi jer nisu mogli zadovoljiti sve uvjete koje je pred njih postavila europska unija,a mnogi više nisu mogli konkurirati cijenom...
Kad takvi igrači dođu u Hrvatsku,a vjerujte mi na riječ,dosta naše plodne hrvatske zemlje već je rezervirano za njih,samo se o tome ne govori u javnosti,prokleti ćemo dan kad smo postali članica te bolesne kapitalističke tvorevine...
Baš me zanima da li će na sljedećim izborima koji političar smognut snage i imat muda reći NE europskoj čizmi...

 

[jeffy]

Eto su se vidi što je "demokracija". 40tak% ljudi u ovoj zemlji trenutno ne želi ući u euniju, a u našem saboru pa i šire, ne postoji grupacija koja se protivi ulasku, jel to normalno:scratch. Svi oni, kolko god se mrzili, sklopili su koncenzus oko ulaska, mamicu im njihovu. Da ne spominjem ovaj posljednji slučaj oko vode....tolko o strateškim interesima. Ak se po tom pitanju nešto ne promijeni, scenarij sličan egipatskom, ne da je moguć, nego je nužan!

 

[Kontam]

Totalno smo spremni za EU.

HBOR Vladi: Pomozite seljacima ili ćemo plijeniti kuće

Prema dokumentu koji je HBOR uputio Vladi, upozoravajući na alarmantno stanje s kreditima, zaključno sa 31. prosinca 2010. godine od 492 odobrena kredita vrijedna 853 milijuna kuna samo ih se 33 posto uredno vraća, a 67 posto korisnika ili kasni s uplatama ili uopće ne vraćaju kredit.

Da je situacija vrlo ozbiljna, govori i podatak da je račun 81 korisnika kredita, što je 16 posto svih kredita, blokiran zbog nagomilanih dugova.

„Uvidjevši nastale probleme i očekujući još veće posljedice krize, nelikvidnosti i nesređenog tržišta poljoprivrednih proizvoda, HBOR je predložio resornom ministarstvu i ostalim sudionicima u provedbi Vladinih operativnih programa za poljoprivredu mjere koje bi mogle pomoći poljoprivrednicima u rješavanju problema i savladavanju postojećih prepreka koje su uzrokovale neredovito vraćanje kredita. HBOR je kao državna razvojna banka zadužen za poticanje razvoja gospodarstva, ali isto tako mora pažnjom dobroga gospodarstvenika štiti povjereni mu kapital“, objašnjavaju u HBOR svoj pritisak na Vladu.

U pismu, koje je Business.hr dobio na uvid, HBOR potpuni debakl Vladinih operativnih programa, koji su osmišljeni pod dirigentskom palicom vječitog HDZ-ovog ministra poljoprivrede Petra Čobankovića, najavljuje kroz jedinu preostalu mogućnost za naplatu potraživanja, a to je zapljena imovine kojom su seljaci jamčili za dobivene kredite, a to osim gospodarskih objekata u pravilu znači i kuće.

Zapljene, piše HBOR, jedina su preostala opcija u nekim slučajevima i trebale bi se skoro provesti. Kako ne bi proveo konačnu mjeru, HBOR traži financijsku pomoć Vlade korisnicima kredita, ali ne otkriva koliki bi iznos zakrpao kreditne rupe.

„O iznosima je još prerano govoriti jer je za prvi korak važno okupiti sve strane uključene u provedbu operativnih programa kako bismo u cijelosti sagledali problematiku poljoprivrednih proizvođača, a sve radi što uspješnijeg povrata kredita, smanjenja naplate po izdanim jamstvima HAMAG-a i što manjeg broja pokretanja ovrha nad farmama i ostalim nekretninama, što uključuje i obiteljske kuće te imanja korisnika kredita“, zaključuju u HBOR-u.

Nije to prvi put da HBOR upozorava Vladu na probleme s kreditnim plasmanima poljoprivredi. Ministarstvo poljoprivrede je 9. rujna prošle godine predložilo reprogram kredita plasiranih kroz programe Ministarstva tako da se otpiše sav dug na osnovi zateznih kamata te da se neotplaćeni dug umanji za popust na preostali dug u iznosu 40 posto u slučaju odgode plaćanja za deset godina ili 60 posto za normalnu otplatu. HBOR, međutim, u pismu Vladi upozorava kako ni nakon provedenog reprograma za 49 kredita u 16 slučajeva obveznici i dalje ne plaćaju svoje obveze.

Iako HBOR ne radi distinkciju među kreditima, doznajemo da su u najtežoj poziciji stočari. Među stručnjacima za stočarstvo javna je tajna da su pravilnici Ministarstva poljoprivrede koji određuju minimalne uvjete za bavljenje stočarstvom prestrogi te da su investicije u staje bile prenapuhane. No, razlozi za propast investicija prema HBOR-u su raznoliki, a među njima se navodi i kako je količina proizvedenog mlijeka po kravi koju postižu naši proizvođači nedostatna za isplativost programa.

Također, najveći razlog zašto su investicije propale su dodatna zaduženost, odnosno preinvestiranost projekta. Seljaci su, osim što su od države dobili povoljne kredite, podizali i kredite za osobna vozila i slično te se zaduživali za dodatne investicije koje ne vraćaju ulog. Problem su i nedostatne površine obradive zemlje kojim raspolažu seljaci. Također, zbog uvoza su pale cijene mesa, a istodobno su porasle cijene svih temeljnih sirovina i energenata koji se koriste u proizvodnji, navodi HBOR u svom dopisu.

HBOR-ovi programi kreditiranja poljoprivredne proizvodnje uključuju program kreditiranja govedarstva, svinjogojstva, podizanja dugogodišnjih nasada te program za razvoj povrtlarstva. Korisnici su u pravilu dobivali kredite u vrijednosti do 3,5 milijuna kuna uz četiri posto kamate, i to na 12 godina uz dvije godine počeka. Za podizanje maslina rok otplate je i do 15 godina, a poček do tri godine. Korisnici su mogli biti obiteljska poljoprivredna gospodarstva, obrtnici, ali i zadruge i tvrtke.

 

[MOCO]

Opet ne kužim pa jel nije HAMAG garantirao za povrat 50% iznosa kredita, nek se habor naplati od hamaga, zašto bi ljudima što rmbaće danonočno uzimali kuće?

 

[mikivz]

ma te banke koje rade za neki poticaj gospodarstva su premazane sa svim mastima,moj kolega ima jedan slučaj, s bankom je potpisao jedan ugovor a oni su ga lihvarili makar je zakasnio s plačanjem ma 1 sat, a kamoli 1 dan ili slično, naravno niko nemože izdržati tako, jer svi znamo kako se danas teško naplatiti, isto tako ti kad prodaješ robu vrlo često moraš dati rok naplate od 30, 60 ili čak 90 dana, pa se desi da ti ljudi ne plate na vrijeme, također on je potipsao ugovor s odgodom plačanja kredita 3 mjeseca,a na kraju ga je morao plačati odmah:scratch, isto tako koliko puta kad smo bili na kavi mu je došla poruka na mobitel iz banke, znate one sms poruke o stanju, npr neku mu uplati neku cifru,a banka mu odmah uzme te pare i sebi plati razne kamate i ostale gluposti, bez tvojeg ikakvog znanja, samo se naplate i gotovo, a ti se poslje slikaj

njemu su također prijetili s oduzimanjem kuče, međutim on ih je tužio zbog nepoštivanja ugovora, a jedan odvjetnik mu je dao dosta dobar savjet, na tu kuču je svalio porezni dug i banka ga sad doslovno može poljubit u :butthead:zbog neke šeme da se država prva naplačuje, ne znam točno, uglavnom znam da svaki mjesec uplati nešto love poreznoj i da se to sve več navlači na sudu 3 godine i duže

sad se svi možemo pitati koliko je ljudi bilo nasamareno na ovakav način, potpišeš jedno,a desi se nešto sasvim drugo, nije ni čudo da im ljudi ne vraćaju kredite