Totalno smo spremni za EU.
HBOR Vladi: Pomozite seljacima ili ćemo plijeniti kuće
Prema dokumentu koji je HBOR uputio Vladi, upozoravajući na alarmantno stanje s kreditima, zaključno sa 31. prosinca 2010. godine od 492 odobrena kredita vrijedna 853 milijuna kuna samo ih se 33 posto uredno vraća, a 67 posto korisnika ili kasni s uplatama ili uopće ne vraćaju kredit.
Da je situacija vrlo ozbiljna, govori i podatak da je račun 81 korisnika kredita, što je 16 posto svih kredita, blokiran zbog nagomilanih dugova.
„Uvidjevši nastale probleme i očekujući još veće posljedice krize, nelikvidnosti i nesređenog tržišta poljoprivrednih proizvoda, HBOR je predložio resornom ministarstvu i ostalim sudionicima u provedbi Vladinih operativnih programa za poljoprivredu mjere koje bi mogle pomoći poljoprivrednicima u rješavanju problema i savladavanju postojećih prepreka koje su uzrokovale neredovito vraćanje kredita. HBOR je kao državna razvojna banka zadužen za poticanje razvoja gospodarstva, ali isto tako mora pažnjom dobroga gospodarstvenika štiti povjereni mu kapital“, objašnjavaju u HBOR svoj pritisak na Vladu.
U pismu, koje je Business.hr dobio na uvid, HBOR potpuni debakl Vladinih operativnih programa, koji su osmišljeni pod dirigentskom palicom vječitog HDZ-ovog ministra poljoprivrede Petra Čobankovića, najavljuje kroz jedinu preostalu mogućnost za naplatu potraživanja, a to je zapljena imovine kojom su seljaci jamčili za dobivene kredite, a to osim gospodarskih objekata u pravilu znači i kuće.
Zapljene, piše HBOR, jedina su preostala opcija u nekim slučajevima i trebale bi se skoro provesti. Kako ne bi proveo konačnu mjeru, HBOR traži financijsku pomoć Vlade korisnicima kredita, ali ne otkriva koliki bi iznos zakrpao kreditne rupe.
„O iznosima je još prerano govoriti jer je za prvi korak važno okupiti sve strane uključene u provedbu operativnih programa kako bismo u cijelosti sagledali problematiku poljoprivrednih proizvođača, a sve radi što uspješnijeg povrata kredita, smanjenja naplate po izdanim jamstvima HAMAG-a i što manjeg broja pokretanja ovrha nad farmama i ostalim nekretninama, što uključuje i obiteljske kuće te imanja korisnika kredita“, zaključuju u HBOR-u.
Nije to prvi put da HBOR upozorava Vladu na probleme s kreditnim plasmanima poljoprivredi. Ministarstvo poljoprivrede je 9. rujna prošle godine predložilo reprogram kredita plasiranih kroz programe Ministarstva tako da se otpiše sav dug na osnovi zateznih kamata te da se neotplaćeni dug umanji za popust na preostali dug u iznosu 40 posto u slučaju odgode plaćanja za deset godina ili 60 posto za normalnu otplatu. HBOR, međutim, u pismu Vladi upozorava kako ni nakon provedenog reprograma za 49 kredita u 16 slučajeva obveznici i dalje ne plaćaju svoje obveze.
Iako HBOR ne radi distinkciju među kreditima, doznajemo da su u najtežoj poziciji stočari. Među stručnjacima za stočarstvo javna je tajna da su pravilnici Ministarstva poljoprivrede koji određuju minimalne uvjete za bavljenje stočarstvom prestrogi te da su investicije u staje bile prenapuhane. No, razlozi za propast investicija prema HBOR-u su raznoliki, a među njima se navodi i kako je količina proizvedenog mlijeka po kravi koju postižu naši proizvođači nedostatna za isplativost programa.
Također, najveći razlog zašto su investicije propale su dodatna zaduženost, odnosno preinvestiranost projekta. Seljaci su, osim što su od države dobili povoljne kredite, podizali i kredite za osobna vozila i slično te se zaduživali za dodatne investicije koje ne vraćaju ulog. Problem su i nedostatne površine obradive zemlje kojim raspolažu seljaci. Također, zbog uvoza su pale cijene mesa, a istodobno su porasle cijene svih temeljnih sirovina i energenata koji se koriste u proizvodnji, navodi HBOR u svom dopisu.
HBOR-ovi programi kreditiranja poljoprivredne proizvodnje uključuju program kreditiranja govedarstva, svinjogojstva, podizanja dugogodišnjih nasada te program za razvoj povrtlarstva. Korisnici su u pravilu dobivali kredite u vrijednosti do 3,5 milijuna kuna uz četiri posto kamate, i to na 12 godina uz dvije godine počeka. Za podizanje maslina rok otplate je i do 15 godina, a poček do tri godine. Korisnici su mogli biti obiteljska poljoprivredna gospodarstva, obrtnici, ali i zadruge i tvrtke.