• Poštovani posjetitelju, za korištenje svih mogućnosti koje Poljoprivredni Forum omogućuje, predlažemo ti da se registriraš. Besplatno je i tvoja privatnost je potpuno zaštićena. Registracija ti omogućuje pristup svim kategorijama i temama, mogućnost pristupa privicima u postovima (slike, video, tutorijali, uputstva itd), pristup malom oglasniku, direktnu komunikaciju s članovima putem privatnih poruka, automatsko praćenje tema od interesa i još mnogo toga. Veselimo se tvojoj prijavi! ❤️

Isplata poticaja

Tu od
25 Lip 2014
Poruka
3,546
To nitko ne zna. Nije isto svakome koliko mu je dosta. 😂 😂

Ja sam se pšenice batalio prije 2 godine jer je tu samo pušing. Da bi dobio bolju cijenu, treba ju napumpati, a ako ju pumpaš, rashodi su ti veći nego taj ostvareni prihod od veće kvalitete.

Teško je to izračunati, evo sad se trudim nekako ubaciti dodatne troškove, ali to bi svatko za sebe trebao računati, pogotovo amortizaciju jer ne radi svatko s istom opremom.

P.S. Ajmo se malo igrati već kad se igramo, koliko bi ti meni kao Poluprivredniku dao da imam dobiti na jednom hektru pšenice? Pa ćemo vidjeti koliko je to održivo u ovoj mojoj kalkulaciji.
 

lijeskakc

Iskusan lik
Tu od
12 Stu 2019
Poruka
4,205
Trebalo bi doći do površine zemlje koju bi trebalo obrađivati u ratarskoj proizvodnji od koje bi npr. jedna obitelj mogla živjeti pristojno (npr. ukupni mjesečni dohodak 2000-3000 eura). Broj kultura ovisno o površini-plodored. Da li je to 50, 75, 100 ha, više ili manje to mi je teško reči. Nitko nema samo jednu kulturu jer mora poštivati plodored. Poanta priče bi trebala biti da se od poljoprivrede može bolje živjeti nego od konobarenja u Irskoj. Tako kaže novi ministar poljoprivrede.
 

AntonioJD

Iskusan lik
Premium
Tu od
24 Sij 2009
Poruka
3,435
Mene je kalkulacija za moje gospodarstvo sa ovim što smo spomenuli da fali dovodi do ugrubo 1100-1200 eura/ha, ali opet kad bi uračunali postotak osnovne potrošnje na život, pa knjigovođa, pa tehnički pregledi, pa osiguranja i milijun ostalih stvari, ide to još gore. Poznajavući sebe individualno sa prinosima, 200 €/t pšenice 4. klase bi me već koliko toliko zadovoljilo, a s obzirom da bi se od toga moglo normalno živjeti u smjeru ratarstva i gledajući ovu inflaciju trebala bi biti 250 €/t bez potpora.
 
Tu od
25 Lip 2014
Poruka
3,546
E tu smo došli do zida. Trebalo bi tu jako dobro upeti moždane vijuge i predvijdeti svaki detalj da bi se došlo do tog podatka.

Mislim da je Clarkson's Farm to jako dobro pokazao...

Evo kalkulacije s prosječnom rentom od 225€/kj i uslugom vršidbe koja je bila u 2024. 95€/kj.

86724.jpg

VRLO VAŽNO !!!

Kalkulacija je rađena po uzoru na potrebnu bilancu gnojiva za optimalan prinos pšenice, tako da su cijene rashoda cca. 30 - 40% više od realnih rashoda što se tiče gnojiva, sve ovisi tko koliko baca, ali otprilike se vidi da preporučena proizvodnja nema održivosti u realnosti.
 

lijeskakc

Iskusan lik
Tu od
12 Stu 2019
Poruka
4,205
I sad slušam novoga ministra poljoprivrede koji veli da se cijena kruha i pekarskih proizvoda može riješiti većom proizvodnjom. I onda kaj se može očekivati dobroga za poljoprivrednika? Neka on obradi barem jedan hektar, posije pšenicu i onda neka veli narodu koliko je to zaradio na toj proizvodnji. Onda će znati o čemu govori. Nije dovoljno kupiti gumene čizme i obilaziti gospodarstva. Valjda neće i njemu pasti na pamet da za vrijeme obilazaka još i zapuca od veselja.
 

#Pajdaš

Član
Tu od
7 Sij 2023
Poruka
73
evo moja evidencija dugogodisnja (vecina stavki ide unazad 20g pa sam svaki put kod šokom kad gledam tadasnje cijene nekih troskova (knjigovoda, doprinosi, osiguranje,cijene zamjenskih/potrosnih dijelova itd) u odnosu na danasnje a cijena psenice ista/manja....zato taj excel list najstojim gledati svaka 3-4mj zbog zdravlja i stresa)
prije sam prosjek troskova racunao unazad 5g...od 2019 racunam unazad tri godine da bih dobio prosjecni trosak za 1ha s obzirom da troskovi skacu iz godine u godinu pa za realniji prikaz troskova po ha da bi se uzgojio 1ha pšenice računam zadnje 3g...
na bazi 25ha koje obradujem (+/- 1ha zadnjih 20g), 9ha državne i 0,2ha zakup...u zadnjih 20g prosjecni prinos psenice mi je 41m/j (zaokruzit cu prinos na 7 t/ha) pa na temelju tog prinosa racunam uvijek kolika je minimalna cijena psenice da se zavrsi na 0 (nuli)...plodored i količina površine pod kulturom je manje više isti svake godine...
Znači ovdje je uračunata amortizacija, vijci, svaka kila masti, svaka elektroda, kopiranje dokumenata, troškovi papira-njih sam npr poceo uracunavati od 2017tek, gorivo od auta, troskovi vode (za špricanje npr..ukupna količina x prosječna cijena vode te godine, 200 L/ha u jednom prohodu), doprinosi, osiguranje, registracija, knjigovođa,vreće..u biti 98% stavki/troškova koje imam samo zbog poljoprivrede a ima ih milion (sve sto je uzeto na R1 je uvedeno u evidenciju 100% unazad 15g)
Isto tako troškove uvijek pokušavam minimizirat, znači da budu što manji, npr izvući maksimum iz toga, recimo prije nesto pokusat popraviti/zavariti nego odmah kupovat novi zamjenski dio (evo prosle godine su mi sve laste na gruberu popucale/napukle zbog ovih sto su ugazili polja trazeci naftu, komad je mislim 20e, ustedeno 240e (manje lak, brusne ploce, i par elektroda)...a ako gledam prosjecno gospodarstvo u okolici mene, troškovi po ha su kod vecine veci nego kod mene...
U biti sve sto kupim a treba za poljoprivedu (opg) je upisano, prvih par godina i ne baš toliko detaljno al zadnjih 15g evidencija je jako detaljna..
npr troskovi proizvodnje u periodu 2022-2023-2024 skocili 3,71x u odnosu na period 2018-2019-2020 a APSURD NAD APSURDIMA je taj što sam količinski imao manje stavki/troškova u periodu 2022-2023-2024, u periodu 2018-2020 sam npr imao i dosta velikih kvarova tako da nema logike..ne zelim ni kalkurirati koliki bi razmjer bio da sam imao takve troškove/kvarove zadnje 3god
Ugl, na bazi visegodisnjeg prosjeka pšenice i troškova proizvodnje zadnje 3godine, cijena pšenice roda 2025 bi trebala prema mojoj evidenciji da bi se završilo na NULI (a ako prinos bude veci od 7t/ha to je ZARADA) biti minimalna za 3.klasu 239 E/t bez poticaja a sve ispod je samo odgađanje propasti....u poreznoj su mi rekli da bih trebao opstati još 3g zbog kupnje stroja 2020te pa valjda cemo dotad izdrzati pa lagano zatvaranje gospodarstva....jer neke drastične promjene i bolje za nas u budućnosti ne vidim! Još sad kad se ukinu fondovi bit ce kuku lele kod mnogih...
239 EUR-a / t bez poticaja na bazi 7 t/ha pšenice za moje gospodarstvo za 2025 da bih bio na NULI!!

ZNACI OVDJE NISU URAČUNATE STAVKE ZA ŽIVOT (režije, hrana itd..) nego samo ono sto je vezano za opg-poljoprivredu tj ono sto mi treba da bih proizveo 1kg pšenice, a da bi se moglo zivjeti od toga, plaćati režije, školovati djecu itd eh onda je tek druga računica....
A o nastavku proizvodnje i da bude rentabilna, održiva i isplativa (npr zamjeni strojeva, tj daljnja ulaganja) necu uopce komentirati kolika je cijena potrebna...
 
Tu od
25 Lip 2014
Poruka
3,546
evo moja evidencija dugogodisnja (vecina stavki ide unazad 20g pa sam svaki put kod šokom kad gledam tadasnje cijene nekih troskova (knjigovoda, doprinosi, osiguranje,cijene zamjenskih/potrosnih dijelova itd) u odnosu na danasnje a cijena psenice ista/manja....zato taj excel list najstojim gledati svaka 3-4mj zbog zdravlja i stresa)
prije sam prosjek troskova racunao unazad 5g...od 2019 racunam unazad tri godine da bih dobio prosjecni trosak za 1ha s obzirom da troskovi skacu iz godine u godinu pa za realniji prikaz troskova po ha da bi se uzgojio 1ha pšenice računam zadnje 3g...
na bazi 25ha koje obradujem (+/- 1ha zadnjih 20g), 9ha državne i 0,2ha zakup...u zadnjih 20g prosjecni prinos psenice mi je 41m/j (zaokruzit cu prinos na 7 t/ha) pa na temelju tog prinosa racunam uvijek kolika je minimalna cijena psenice da se zavrsi na 0 (nuli)...plodored i količina površine pod kulturom je manje više isti svake godine...
Znači ovdje je uračunata amortizacija, vijci, svaka kila masti, svaka elektroda, kopiranje dokumenata, troškovi papira-njih sam npr poceo uracunavati od 2017tek, gorivo od auta, troskovi vode (za špricanje npr..ukupna količina x prosječna cijena vode te godine, 200 L/ha u jednom prohodu), doprinosi, osiguranje, registracija, knjigovođa,vreće..u biti 98% stavki/troškova koje imam samo zbog poljoprivrede a ima ih milion (sve sto je uzeto na R1 je uvedeno u evidenciju 100% unazad 15g)
Isto tako troškove uvijek pokušavam minimizirat, znači da budu što manji, npr izvući maksimum iz toga, recimo prije nesto pokusat popraviti/zavariti nego odmah kupovat novi zamjenski dio (evo prosle godine su mi sve laste na gruberu popucale/napukle zbog ovih sto su ugazili polja trazeci naftu, komad je mislim 20e, ustedeno 240e (manje lak, brusne ploce, i par elektroda)...a ako gledam prosjecno gospodarstvo u okolici mene, troškovi po ha su kod vecine veci nego kod mene...
U biti sve sto kupim a treba za poljoprivedu (opg) je upisano, prvih par godina i ne baš toliko detaljno al zadnjih 15g evidencija je jako detaljna..
npr troskovi proizvodnje u periodu 2022-2023-2024 skocili 3,71x u odnosu na period 2018-2019-2020 a APSURD NAD APSURDIMA je taj što sam količinski imao manje stavki/troškova u periodu 2022-2023-2024, u periodu 2018-2020 sam npr imao i dosta velikih kvarova tako da nema logike..ne zelim ni kalkurirati koliki bi razmjer bio da sam imao takve troškove/kvarove zadnje 3god
Ugl, na bazi visegodisnjeg prosjeka pšenice i troškova proizvodnje zadnje 3godine, cijena pšenice roda 2025 bi trebala prema mojoj evidenciji da bi se završilo na NULI (a ako prinos bude veci od 7t/ha to je ZARADA) biti minimalna za 3.klasu 239 E/t bez poticaja a sve ispod je samo odgađanje propasti....u poreznoj su mi rekli da bih trebao opstati još 3g zbog kupnje stroja 2020te pa valjda cemo dotad izdrzati pa lagano zatvaranje gospodarstva....jer neke drastične promjene i bolje za nas u budućnosti ne vidim! Još sad kad se ukinu fondovi bit ce kuku lele kod mnogih...
239 EUR-a / t bez poticaja na bazi 7 t/ha pšenice za moje gospodarstvo za 2025 da bih bio na NULI!!

ZNACI OVDJE NISU URAČUNATE STAVKE ZA ŽIVOT (režije, hrana itd..) nego samo ono sto je vezano za opg-poljoprivredu tj ono sto mi treba da bih proizveo 1kg pšenice, a da bi se moglo zivjeti od toga, plaćati režije, školovati djecu itd eh onda je tek druga računica....
A o nastavku proizvodnje i da bude rentabilna, održiva i isplativa (npr zamjeni strojeva, tj daljnja ulaganja) necu uopce komentirati kolika je cijena potrebna...
Evo ga, dolazimo negdje... Drago mi je da netko vodi takvu iscrpnu evidenciju i da je ustrajan. ja je nisam imao snage voditi jer mi je nakon mjesec dana do*izdilo. A sad mi je i drago jer bih se samo sekirao.
Ja otvoreno mogu reći, da mi nije vinograda, ove godine bih debelo razmislio dali bih se upuštao uopće u ikakvo ulaganje u ratarstvo. I sada sam na vagi za jarine, dali ulagati, ili kako mu bog da.

Realna cijena pšenice, da bi seljak mogao živjeti, othraniti i školovati djecu i imati život dostojan nekoga tko radi često i više od 8 sati dnevno, govorimo kada ne bi bilo poticaja, je po nekom mom mišljenju 350 - 400€/t, sve ispod toga je život na prosjačkom štapu, ako i to...

Samo me strah to reći jer onda kreće napad na nas da nam nikada nije dosta, da bi mi bili najsretniji da je kruh 10€ i tako. Onda bolje jezik za zube i čekaj da kreneš polako, ali sigurno propadati.

Mislim da će sada nekima biti i moj nick na forumu jasniji i zašto sam ga odabrao. Ne zbog mene, nego globalni agrar, a pogotovo ovaj Hrvatski propada, a to sam govorio još dok je bila Korona, tek ćemo vidjeti što nas čeka jer će umjetna inflacija dignuti cijene u nebo, a naši proizvodi će koštati isto kao i prije 20 godina.

Podatak da je preko 40 OPGa i obrta koji se bave poljoprivredom tokom 2024. godine ili ugašeno ili je spremno za gašenje je uznemirujuć podatak, pogotovo kada je to podatak samo jednog knjigovođe. Nebitno bila to mala gospodarstva ili velika, to je alarmirajući i iznimno tužan podatak.

Nažalost, mislim da ćemo toj statistici i mi uskoro svi biti polako pribrojani ukoliko se nešto ne promjeni, a ja vidim samo da se cijene u trgovinama i repromaterijala mijenjaju, tako da, živjeli vi meni i ironično-sarkastično, što prije propali i manje se mučili, a to isto želim i sebi.
 

lijeskakc

Iskusan lik
Tu od
12 Stu 2019
Poruka
4,205
E, to je realna slika stanja stanja u ratarstvu, posebice proizvodnji pšenice. Otkupna cijena ista kao i pred 20 godina kada je cijena kruha bila 35-40 centi, a danas je 0,80-1,80 eura. Izgleda da su u tih 20 godina troškovi rasli svima osim poljoprivrednicima. I zato se stalno pitam što su svi ti ministri, odbori, povjerenstva,komora napravili da to ne bude tako? Čak se ni visina poticaja ne mijenja i ne usklađuje sa inflacijom. Dio poticaja je i ukinut (zelena plaćanja su zamijenjena shemama). Jedino što su napravili je što su povećali broj administrativnih obveza da još više otežaju život svakome tko se bavi poljoprivrednom proizvodnjom. Koliko bi koštao kruh i peciva da cijena pšenice bude 400 eura/toni nije teško izračunati. Isto tako nije teško ni zaključiti koliko bi školaraca kupovalo peciva kad im je danas ono preskupo i bojkotiraju pekare. Kome nije jasno čemu služe poticaji neka zajedno sa ministrom poljoprivrede posiju barem hektar pšenice i neka dobro zarade. Kome još nije jasno da li je bolje konobariti u Irskoj ili baviti se u RH poljoprivredom neka još jedanput pročita gore napisano od cijenjenih kolega koji to proživljavaju na svojoj koži i svaka im čast na tome. Samo doći će dan kada se budu vadile glave iz pijeska i kada će se puno njih zapitati. Zašto, zbog koga?
 

Ivan KC

Iskusan lik
Tu od
17 Sij 2012
Poruka
3,308
tek ćemo vidjeti što nas čeka jer će umjetna inflacija dignuti cijene u nebo, a naši proizvodi će koštati isto kao i prije 20 godina.
E to ja nikako ne mogu shvatiti.

Zašto je sve, ama baš sve poskupjelo, pa čak se i obične radničke place pomalo dizu, a tim prokletim žitaricama samo pada cijena?
Zašto se i njihova cijena nije digla s inflacijom?

Kolega, jel možeš to objasniti ako znaš, ili bilo tko drugi, jer ja si to nikako ne mogu utuviti u glavu?
 

#Pajdaš

Član
Tu od
7 Sij 2023
Poruka
73
99% kolega poljoprivrednika bi se šokiralo kad bih objavio svoju excel detaljnu evidenciju troškova OPG-a.
Neki dan mi pregori utičnica u hali, nista kupi zamijeni, mislim da je bila nekih 5-6e i to racunam u trošak proizvodnje na opgu jer ja to gledam ovako: KOJI K**** CE MI TA JE**NA UTICNICA da nemam opg tj ne bavim se poljoprivredom?!? Tako da je to za mene realan trošak proizvodnje...
Tih računa tj troškova 5-10-20e strašno koliko puno se nakupi a 99% ih zanemaruje..kod mene i dalje u okolici u troškove proizvodnje se računa sjeme, gnojivo, gorivo, zastita, zakup i to je to sto spada u troškove proizvodnje -_-

@Propali Poljoprivrednik vodio sam 2022e i vrijeme rada dnevno sa stopericom na rucnom satu, i zapisivao dnevno tako godinu dana jer mi nije islo u glavu kad prosjecan hrvat kaze da radimo maximalno 3mj u godini i kukamo?!?
Ja volim sve crno na bijelo, potpisi, podvuci, zbroji...mora se znati gdje svaki euro odlazi!!
Trenutna situacija u poljoprivredi i Hrvatskoj (inflacija, skupa hrana itd) je odraz onoga sto se dogadalo u poljoprivredi do 2015....a ovo sto se dogada u poljoprivredi zadnje 3-4g ce se tek pravo stanje tj posljedice vidjeti u svim sektorima za 5-8-10g, od primarnog pa do tercijarnog..
 
Tu od
25 Lip 2014
Poruka
3,546
E to ja nikako ne mogu shvatiti.

Zašto je sve, ama baš sve poskupjelo, pa čak se i obične radničke place pomalo dizu, a tim prokletim žitaricama samo pada cijena?
Zašto se i njihova cijena nije digla s inflacijom?

Kolega, jel možeš to objasniti ako znaš, ili bilo tko drugi, jer ja si to nikako ne mogu utuviti u glavu?
Da ti budem potpuno iskren ni sam ne bih znao točan podatak da bih mogao uprijeti prstom i reći zbog toga i toga, ali ono što znam je da cijenu pored usluga i dobara određuje i tržište, odnosno ponuda i potražnja.

Antonio je već spomenuo da imamo suficit pšenice, prematome iste ne fali na tržištu pa su takve i cijene.

Ono što je jasno kao dan je to što smo mi relativno jadni u svakom agrarnom pogledu. Probaj nabrojati u tvome selu ili užem krugu, koliko seljaka ima svoj nekakav skladišni kapacitet? Hala, silos, šta god? Nema puno, jel da?
Dakle, primoran si odmah u žetvi predati/prodati nekom svoj proizvod. Zakosio si kombajnom, još se ne zna cijena, predao si na nekom otkupnom mjestu i kroz par dana saznaješ cijenu, kada to prodajno mjesto izvrši sastanak sa ostalim otkupljivačima u okolici ili ako su veći igrači na državnom nivou i dogovore se s kojom cijenom će nas bolje ucijeniti. Jer koga je lakše ucijeniti, seljaka sa 20 vagona pšenice ili trgovinu sa 50 telefona? Seljak nema gdje sa svojih 20 vagona pšenice i mora je prodati pošto-po to, ili skladištiti kod otkupljivača, ali to često rezultira većim gubitkom nego zaradom dugoročno gledano, trgovac sa 50 mobilnih telefona, ako kupi hlače sa dovoljno džepova, može svih 50 telefona pogurati po džepovima i to je to, skladište osigurano. Da ne pričam da on ima veću vrijednost u tih jebenih 50 telefona nego ti u 20 vagona pšenice.

Kada bi svaki seljak bio u stanju na globalnoj razini svoj proizvod kvalitetno proizvesti i uskladištiti i na globalnom nivou dozirati "na kapaljku" svoj proizvod, e onda bi se dale diktirati cijne od strane onoga koji proizvodi, a ne od strane onoga koji otkupljuje, ovako oni dobro znaju da mi nemamo gdje s tim, pa nas shodno tome i ucijene, tek toliko da izdržimo do godine da bi nas opet ucijenili, ako koji od nas malih i propadne, jbg uzet će raditi netko veći ili pak isti taj otkupljivač. Naposlijetku tko smo to mi da odlučimo koliko je nama dovoljno za život, tu su otkupljivači i trgovci da nam diktiraju cijenu i tempo života.

Kriva je tu i država, da bi ti mogao tražiti sufinanciju izgradnje skladišnog kapaciteta, moraš imati 50.000t svoje robe koju možeš uskladištiti, može li to neki manji ili srednji OPG? Ne može! Govorim o natječajima koji su bili u opticaju kroz par prošlih godina.

Na žalost mislim da smo na kraju dana i mi sami krivci jer smo preponosni, s jasnom slikom o gubitku mi krećemo u novu proizvodnu godinu i novi dan, svjesni da svake godine imamo gubitke i da ćemo samo njih i ostvarivati ukoliko cijene repromaterijala ostanu kakve jesu, a cijene proizvoda ostanu ili krenu silaznom putanjom, a na žalost trebale bi biti barem 20% veće da bi se ostalo u pozitivnom predznaku, ali tu nema života. S druge strane ponos ne da napustiti djedovinu, zemlju, a na kraju dana i lažni osjećaj "slobodne volje" i slobode raditi sam za sebe i biti sam svoj gazda. Realno gledano dohodak seljaka je manji od Neplaca koji vozi Wolt i piša po hodniku.

Tu dolazimo konačno i do veličine posjeda u RH je to 11ha u prosjeku, Austria 20ha, Poljska 24ha, Njemačka 61ha, Francuska 69ha, Slovačka 101ha, Amerika 187ha, Škotska 200ha, Australija 4,331ha...

Ali ni to nije toliko bitno kolika je razlika u kvaliteti života dalje i ovdje. Kod nas da bi napravio neki proizvod kod kuće, treba 101 papir i pun k novca da se napravi proizvodni kapacitet, u drugim zemljama se sir kuha i pakira u kuhinji gdje se kuha ručak za obitelj koja taj sir proizvodi i pakira za trgovačke centre, a kod nas, odvojeni prostor, MTU, odvojeni sanitarni čvor, pločica ovakva, podloga onakva, rasvjeta takva, šalter ovakav, stol onakav, vrećica ovakva, lak na noktima ovakav, boja kapije onakva, pasmina kera koji zapišpava čempres ovakva i na kraju članska iskaznica takva i takva. I onda dobijemo neodrživu proizvodnju jer taj sir mora biti kao da je sa zlatnim listićima da bi ti mogao izdržavati ratu kredita, a trgovački lanac isti taj sir iz neke treće zemlje dobije po bagatela cijeni jer kao što su Indijci štancali maskice, tako ga neka sirana štanca u nekoj polusklepanoj hali i udaraj ili u drugom slučaju država podupire proizvođača pa mu je dala mogućnost da za sitne pare napravi proizvodni pogon i zaposli 20 ljudi. A ti radiš s obitelji i opet nemaš ladne vode, a za toplu da opereš ruke prije pakiranja sira možeš samo sanjati.

Možemo vrtjeti dubioze koliko god hoćemo, ali suvisli odgovor na banalno pitanje; 'Zašto?' nećemo dobiti.

@#Pajdaš
Vidi ovako, na kraju dana vodio ti trošak te utičnice ili ne, ta utičnica je i dalje trošak jer ti treba, to jesu realne stvari za navesti u trošak, ali ne mijenja ono što je: trošak. Tako i u proizvodnji, primarne stavke da, sitne, ne, jer ti se samo na kraju dana smuči.

Umjetnu inflaciju stvaraju trgovci koji su možda u periodu tokom korone za vrijeme lockdowna doživjeli manju ponudu, ali su onda i naplatili to što su imali na lageru, kada su vidjeli da nitko ne pita za cijenu, nego samo kupuje/naručuje odlučili su nastaviti sa trendom dizanja cijena jer se nitko nije pobunio, niti se sada buni. Ove kvazi bojkote i sranja ne vrijedi spominjati jer je čovjekov um toliko pomračen da će čovjek ići sam protiv sebe samo da bi eto mislio da ima "slobodnu volju" pa onda imaš 30% onih koji kažu "Šta će meni netko govoriti kad ću ja ići i štp ću kupiti u trgovini", drugih 20% koji misle "Pa bože, šta sad, ako mi treba CokaKola zašto si je ne bih kupio i kada je bojkotić" 10 % onih koji misle "Jao kako ću danas bez kruh ili jogurta" i evo nas već sada na više od 50% tih koji ne misle svojom glavom nego eto, misle da imaju kontrolu nad svojim odlukama, pa onda na kavicu, mobitelček od 1.000€ u rukice i surfaj, gledaj kakvo tijelo možeš imati, ali trpaj masan burek za 2€ i kaži: "Ma ja da hoću za 3 tjedna mogu tako izgledati, ali nemam ja vremena" pa onda srk kave, griz bureka i lagani podrig uz masan obraz i smješak na licu ocrni drugoga i uživaj u danu, i tako ukrug dok ti ne istekne rok trajanja...
 
Posljednje uređivanje:

komer

Iskusan lik
Premium
Tu od
1 Srp 2008
Poruka
4,049
Ono što se može vidjeti je da smo si sami krivi za cijenu pšenice jer je previše sijemo,em je prevelik ulog u nju,što nam govori da je trebamo odj i sijati bilo šta drugo osim pšenice...
Jel nije jeftinije pustiti travu da raste,pokositi 2 ili 3 puta,i amen...nego uložiti 1000+ eura/ha,da bi dobio 900e prihoda..
Ne sijem pšenicu jer su mi zemlje katastrofalne,podvodne,i oko mene rijetko tko dobaci 7t/ha,pa neznam kako se pokrivaju,ali i mi bi trebali promijeniti plodored tako da izbacimo pšenicu,isto kako je i repice sve manje i manje zbog izbacivanja djelotvornih špriciva..
 

baba

Aktivni član
Tu od
5 Pro 2008
Poruka
281
Od kada su ukinuli zeleno placanje i uveli nove eko sheme i smanjili osnovno na 130 eur/ha a ulaganje duplo uz iste cijene kao prije 20 godina doslo je vrijeme za baviti se necim drugim (bolja lova) a poljoprivredu prebaciti na zastitu leptira, ptica i ugar jer se to jedino jos isplati....proizvoditi nesto uz podmetanje agencije je cisti mazohizam....malcer kupljen!
 

mmpoljo

Aktivni član
Tu od
5 Velj 2023
Poruka
134
U mojem slučaju:
2022: osnovno + zeleno:
278eu/ha

2024: osnovno + eko sheme (raznolikost + eko značajne površine):
303 eu/ha

Ove dvije eko sheme nisu administrativno zahtjevne:
raznolikost 31.01. Eko shema: Intenzivirana raznolikost poljoprivrednih površina
eko značajne površine: 31.03. Eko shema: Intenzivirano održavanje ekološki značajnih površina (ok, potrebno je vidjeti sta je kod koga moguce i po potrebi upisati u arkod (npr. živice i slicno). Ja sam imao sreću pa je to ok išlo, poznanika su zezali i ne priznali jarke (mozda da je slikao agroGTF bi bilo ok)...
 

hajduk

Iskusan lik
Tu od
19 Velj 2018
Poruka
592
Kakve eko šeme,koje budalaštine. Kakvi kretenizam zaštita ptice kosca i bumbara,reka bi im Trump. Kakve zelene agende i eko poljoprivreda. Sve je to velika prevara na kojoj mnogi dižu lovu. Kao da se netko lud trovati,a ovi eko su pametni. Zeleni su zatvorili elektrane na ugalj u Njemačkoj pa sad plaču kad nema ruskog plina. Ovi birokrati iz Brisela koji nemaju veze sa poljoprivredom će uništiti i ovo malo što je ostalo.
 

tomas8

Novi član
Tu od
9 Sij 2023
Poruka
21
Pozdrav,
Pravilnik za 2025. god. je bio u savjetovanju do 22.12.2024.god.. Ja ga ne mogu naći na netu.
ako prijave poticaja kreću od 03.03., zar ne bi on već trebao biti vani?
 

mmpoljo

Aktivni član
Tu od
5 Velj 2023
Poruka
134
Mislim da još nije objavljen konačni pravilnik (možda jer nije bilo ministra?). Često znaju kasniti/produžiti prijave, i krajnji rok a posebno početni rok.
U principu nema žurbe sa prijavama (barem kod mene ne vidim koristi za ranu prijavu),
 
Na vrh