Isplata poticaja

[Igi88]

Izašao popis kompenzacijska....
Agroklub
Na stranicama agencije..
Pa se pokušajte pronaći...

 

[Axial]

Nisam ja donosio pravilnike,vjerovatno o tome odlučuje netko u uredu iz Zagreba koji nema stvarnog doticaja sa poljoprivrednom proizvodnjom. Ja sam počeo zemlju konzervacijski obrađivati prije 8 godina,prije ovih potpora jer sam analizom tla vidio da konvencionalnom obradom tlo postaje jalovo i kiselo bez humusa. Osim što sam izostavio plug,sijem proteinske pokrovne usjeve,izbacio sam iz upotrebe zemljišne herbicide i Ureu te sam proveo kalcifikaciju površina. Ono što vidim je da sam poboljšao Ph tla te sam zaustavio pad humusa u tlu. Oporavak tla je dugotrajan i kompliciran proces i mislim da sam na dobrom putu. Najveći problem u Slavoniji je nedostatak padalina i previsoke ljetne temperature zbog kojih je sve teže proizvoditi jare kulture. U usjevima soje,kukuruza i šečerne repe postaje gotovo nemoguče postići prinose od prije petnajstak godina te one polako postaju neisplative. Da se osvrnem na isplate poticaja...iako smo dio Europske unije i dio ZPP-a kod nas se poticaji isplačuju usitnjeno bez plana i programa što naprimjer nije slučaj u Austriji i Sloveniji gdje poljoprivrednici nakon prijave poticaja dobiju odluke u kojima jasno piše koliko ostvaruju prava za isplatu poticaja sa točnim datumima isplate,uglavnom u dvije rate u Studenom i Veljači.

Znam da ti nisi donosio pravilnike (kao ni ja) - jer ovi koji pišu pravilnike u principu bježe od otvorene diskusije. Treba i njih razumjeti: dobiju zadatak da nešto propišu (o čemu se inače relativno malo zna, a oni su na samom kraju tog znanja) pa onda treba odgovarati na pitanja proizvođača koji to moraju provesti u RL ali sa druge strane i zadovoljiti prilično hirovitu EU birokraciju.
Slažem se da nešto treba mijenjati jer kako smo radili do prije 10ak godina ne ide više. Isto sam primjetio da sam počeo sve više trošiti love na gnojiva a rezultat je bio sve slabiji. Da li je reducirana obrada neko dugoročno riješenje - nemam pojma, ali za sada čini se da stvari kod mene polako idu na bolje. Teško je izmjeriti što je bolje jer nije u pitanju samo prinos nego - ostvarena zarada.

 

[Jojo]

El ima tko da nije dobio ništa od onoga šta je bilo u 10 mj za povećanje u postocima. Meni je za primljeno, uruđbirano ali ništa. El zna ko kaj?

 

[Marica]

Poštovanje,
Dali ste dobili poticaj za leguminoze krajem 2025. godine?
Ja nisam pa mi malo čudno...a dobila sam osnovno, preraspodijeljeno, intenzivna raznolikost

 

[Nana]

Ja nisam dobila za leguminoze, mislim da nije ni išlo.

 

[kulak]

Znam da ti nisi donosio pravilnike (kao ni ja) - jer ovi koji pišu pravilnike u principu bježe od otvorene diskusije. Treba i njih razumjeti: dobiju zadatak da nešto propišu (o čemu se inače relativno malo zna, a oni su na samom kraju tog znanja) pa onda treba odgovarati na pitanja proizvođača koji to moraju provesti u RL ali sa druge strane i zadovoljiti prilično hirovitu EU birokraciju.
Slažem se da nešto treba mijenjati jer kako smo radili do prije 10ak godina ne ide više. Isto sam primjetio da sam počeo sve više trošiti love na gnojiva a rezultat je bio sve slabiji. Da li je reducirana obrada neko dugoročno riješenje - nemam pojma, ali za sada čini se da stvari kod mene polako idu na bolje. Teško je izmjeriti što je bolje jer nije u pitanju samo prinos nego - ostvarena zarada.

Upravo tako,ostvarena zarada je najbitnija. Ionako nikoga ne zanima prinos po jedinici površine iako kod sebe nisam zabilježio pad prinosa zbog konzervacijske obrade tla. Najveći problem u proizvodnji su nam postale vremenske neprilike.U Slavoniji nedostatak padalina i previsoke temperature tijekom ljeta. Iako je ove zime bilo dosta snijega i kiše odvodni kanali i njive su suhe. U zadnjih pet godina u tri godine sam imao značajne štete od vremenskih neprilika,led,oluja i suša.

 

[Axial]

Što se tiče suše tu konzervacijska obrada (ako se pravilno izvodi) možda može malo pripomoći kulturama ali sigurno ona nije potpuno riješenje za jaču sušu. Ljudi proizvode i u krajevima gdje ima puno manje oborina nego kod nas, ali onda se tehnologija mora prilagoditi takvim uvijetima (i naravno prinosi će biti adekvatni takvim uvijetima proizvodnje). Kod nas je problem da sve inpute rihtamo kao da će biti normalna godina i onda kad podbaci - to je ekonomska katastrofa. Katastrofu još pojačava činjenica da se nalazimo na otovrenom tržištu jer prije dok je tržište bilo zatvoreno itekako je utjecalo na lokalnu otkupnu cijenu činjenica da će prinosi biti manji od očekivanih (pa je to djelomično ekonomski kompenziralo nepogodu od suše). Danas daleko veći utjecaj na cijene ima stanje usjeva (i stanje zaliha) - na primjer - u južnoj americi, nego stanje naših usjeva ovdje.

 

[Seronjader]

Opstat će oni proizvođači koji će uspjeti naći model kako što jeftinije proizvoditi....
Dakle, računati svaki prohod,količinu gnojidbe,dal koristiti folijarce ,mikrogranule,koliko zaštita provoditi itd..
Kod mene konzervacija odlično ide na žitarice,nema pada prinosa,nema problema s korovima,i
mogu reći da mi je prošle godine ipak bila neka zarada na pšenici .

 

[Seronjader]

Jedino nas mogu ubiti ovi tankeri koji plove prema nama sa jeftinom robom iz Argentine.
Onda nikakve kalkulacije ne pomažu,niti poticaji, ni de minimis potpore i slične gluposti.

 

[Case4220]

Jedino nas mogu ubiti ovi tankeri koji plove prema nama sa jeftinom robom iz Argentine.
Onda nikakve kalkulacije ne pomažu,niti poticaji, ni de minimis potpore i slične gluposti.

A ovi mega peradarnici? Ozbiljne količine hrane tu treba, kukuruz, soja .... Hoće to od nas kupiti ili iz ukrajine navlačiti hmmm.... Udavit će nas ovaj anemični samo tako, malo po malo, prc po prc, izprca nas dobro....

 

[luka]

Najbolja pomoc bi nam bila da raskstimo s ukrajinom 😁