Izgleda da najmanje troše plavi dizel poljoprivrednici :shock:
MISTERIJ PLAVOG DIZELA
Opljačkano više od milijardu kuna i - nikome ništa!
Damjan Tadić/Cropix
Bivši i sadašnji ministar poljoprivrede
Datum objave:
29.03.2010 07:00
Autor: Luka Filipović
Povećaj veličinu slova
Smanji veličinu slova
Pošalji prijatelju
Ispiši stranicu
Priča o plavom dizelu jedan je od najfrapantnijih primjera posvemašnjeg nereda, nebrige i kriminala koji vladaju u državnim tijelima. Iz godine u godinu u privatnim džepovima završava ono što bi trebalo ići u proračun. Kako su sve službene brojke vezane uz plavi dizel kontradiktorne, nije moguće točno procijeniti ni koliki su razmjeri pljačke. Ipak, ugrubo se može reći da je u zadnjih sedam godina državni budžet ostao bez jedne do čak dvije milijarde kuna!
Prva nevjerojatna činjenica o plavom dizelu je da ga se potroši više nego što ga Ina proizvede. Prema podacima Ministarstva poljoprivrede iz 2004, poljoprivrednici i ribari, koji zakonski jedini smiju koristiti plavi dizel, potrošili su te godine 155.800 tona, dok je Ina proizvela 132.500 tona plavog dizela. Tada je, baš kao i sada, ministar bio Petar Čobanković, koji nije znao objasniti tu razliku, ali je najavio da će zatražiti da to ispita Državni inspektorat.
Međutim, ne samo da se nije ništa dogodilo, nego je razlika između potrošenog i proizvedenog plavog dizela iz godine u godinu nastavila rasti, pri čemu ama baš nitko nije dao suvislo objašnjenje kako je to moguće uz postojeću kontrolu. U 2005. razlika je iznosila 28.000 tona, iduće godine 30.600 tona, u 2007. godini 31.200 tona, a trend se nastavio i u zadnje dvije godine.
Na crno tržište ode više od polovice proizvodnje
Druga je zanimljiva činjenica, koja dosad kod nadležnih tijela nije izazvala nikakvu reakciju, da ukupna evidentirana godišnja potrošnja plavog dizela daleko prebacuje količinu koja stvarno treba seljacima i ribarima. Neke stručne procjene govore da se potroši tri do četiri puta više od stvarnih potreba.
CROPIX / Nikša Stipaničev
'Proizvede se oko 200.000 tona, a ribari i poljoprivrednici potroše osjetno manje od 100.000 tona. Gdje je to gorivo? U jahtama i kamionima, a veliki dio završi i kod švercera. Ribari, a vjerujem i poljoprivrednici, nemaju interesa da se time bave', kaže Ante Fabijanić, predsjednik Ceha ribara.
Koliko država izgubi zbog ilegalne potrošnje plavog dizela? Ako procijenimo da je lani proizvedeno oko 200.000 tona, a da je od toga, optimistično gledano, možda tek trećina završila u ribaricama i traktorima, na crno tržište je otišlo oko 130.000 tona. Proračun je time izravno oštećen za gotovo 400 milijuna kuna budući da se država po svakoj litri 'plavca' odriče oko tri kune (trošarina, dodatak za ceste i autoceste te PDV).
Ugrubo, u zadnje četiri godine to iznosi oko 1,5 milijarde kuna, a ne smijemo zaboraviti da je Vlada plavi dizel uvela 2000. godine, s tim da se od 2003. može pratiti omjer njegove potrošnje. Od tih 1,5 milijarde kuna većina je završila u privatnim džepovima
'Najveći dio nelegalno korištenog plavog dizela proda se u veleprodaji te preko maloprodajne mreže završi u osobnim automobilima kao dizel ili eurodizel. Plava boja se lako kemijski otkloni i tad kupac nema šanse da uoči razliku između plavog i običnog dizela ili eurodizela', za tportal otkriva jedan od poznavatelja crnog tržišta goriva koji je iz razumljivih razloga želio ostati anoniman.
Stranci 'peru' hrvatski plavi dizel
Trgovac koji prodaje plavi dizel dužan je voditi evidenciju o kupcima na način da kod svake prodaje upiše količinu prodanog goriva i datum. Te podatke upisuje i ovjerava u knjižici goriva koju ima svaki ribar i poljoprivrednik korisnik poticaja. Međutim, tvrdi naš izvor, trgovci često vode dvostruke evidencije, pa po jednoj, službenoj, nabavljaju plavi dizel i razdužuju ga, a ispod stola prodaju dizel ili eurodizel.
'Ne radi se tu o ribarima ili seljacima, već je riječ o kriminalu. U čitavu priču uključeni su i međunarodni kriminalci. Stranci, većinom iz država bivše Jugoslavije, osnivaju tvrtke u Hrvatskoj preko kojih 'peru' plavi dizel. Oni ga kupuju iz druge ili treće ruke te ga dalje prodaju kao dizel', otkriva naš sugovornik.
Prema njegovom mišljenju država bi svemu mogla lako stati na kraj samo da se provodi kontrola potrošnje plavog dizela, prvenstveno da to čini Državni inspektorat i Ministarstvo poljoprivrede.
A koliko je toj državi stalo da to stvarno i napravi, pokazuje njezino otezanje s uvođenjem elektroničkih kartica pomoću kojih bi se lakše pratila potrošnja plavog dizela. Taj se sustav najavljuje od 2005. godine. Izgledalo je da je sve spremno da se s 'pametnim' karticama krene od 1. siječnja ove godine, ali cijela stvar je odgođena za 2011. godinu.
CROPIX / CROPIX
Na naše pitanje zbog čega je došlo do odgode, u kojoj je fazi projekt i koliko će koštati, iz Ministarstva poljoprivrede su odgovorili, nakon skoro dvotjednog čekanja, da je uvođenje kartičarskog sustava 'vremenski zahtjevno'. Osnovano je, kažu, međuresorno Povjerenstvo sastavljeno od predstavnika Ministarstva financija - Carinske uprave, Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja te Agencije za plaćanje koje će tijekom ove godine raditi na uspostavi sustava kartičnog poslovanja.
Kad politika odluči, pljačka će stati
Isto tako, iz ministarstva neslužbeno poručuju da znaju da poljoprivrednici ne manipuliraju s plavim dizelom te da bi se trebalo pitati distributere kako je moguće da se u jahte, bagere i kamione izravno toči plavi dizel. Državni inspektori, kažu, vrijedno rade svoj posao, a to dokazuju slučajem jednog poljoprivrednika iz Slavonije kojem su 'plavac' otkrili u rezervoaru miniwasha premda se on, eto, može koristiti samo za pogon poljoprivrednih strojeva.
O nelegalnostima u potrošnji plavog dizela upitali smo i u Inu, ali njihov odgovor je bio još kraći. Tek nam je u doslovno dvije rečenice odgovoreno da se plavi dizel prodaje na 96 Ininih benzinskih postaja i da nisu uočene nepravilnosti u prodaji.
Istina je da su iz Ine posljednjih godina upozoravali na nepravilnosti oko plavog dizela te tražili da se što prije uvedu 'pametne' kartice. Isto tako, žalili su se da im plavi dizel poskupljuje poslovanje zbog troškova bojanja, posebnih tankova i posebnog transporta goriva. Ali opet, uz sve to, Ina iz godine u godinu povećava proizvodnju 'plavca' prateći sve veću glad nelegalnog tržišta.
Zadnji od političara koji je upozorio na kriminal u trgovini plavim dizelom je Radimir Čačić, predsjednik HNS-a. Za njega je sve jasno: dok politika ne odluči da je dosta, ovakva situacija će trajati i dalje.
'Imam službene dopise gdje se kaže da je sve spremno za uvođenje kartičarskog sustava. Međutim, zbog otpora iz Vlade i pritisaka lobija švercera, špeditera, bogatih vlasnika jahti, to se odlaže. Sve dok se to ne prelomi, pljačka će se nastaviti', zaključuje Čačić.