komentar na danasnju poljoprivrednu emisiju

[ŠANANA]

Često ju poslušam, volim takve stvari.

 

[johabica]

Zanima me je li kome od ratara- iako i nama pvrćarima isto tako bitno, ma svima koji obrađuju zemlju - zapela za uho jedna informacija koju je iznio jedan poloproizvođač u dnašnjoj Poljoprivrednoj emisiji.

Inače, o tome sam ja godinama razmišljala i bila uvjerena da je struka - po domači rečeno - vritnula v meglu, a eto, čovjek mi na svome osobnom primjeru danas to konačno i potvrdio.

 

[bitćebolje]

I što si htjela reći?...koja je to informacija?...

 

[johabica]

Htjela sam vidjeti jel tko primjetio, ali ajde, kad već pitaš.

Govorio je čovjek o razlici u porastu i prinosima pšenice posijane sa svim agrotehničkim ratarskim mjerama i onoj gdje je dio izostavljen - tkozvana reducirana obrada u cilju smanjenja ulaznih troškova.

Iskomentirao je da je kod reducirane obrade zemljišta pšenica u puno lošijem stanju u odnosu na posijanu sa svim predsjetvenim radnjama.


E, pratila sam ja tu kampanju već odavno, od početka kako se počela promovirati kod nas od strane stručnjaka kao novitet koji se vani već odavno provodi. Radi se o tome da se preporučivalo da se nakon skinute predhodne kulture zemljište ne preorava nego se samo napravi jednostruka površinska obrada i u takvo tlo posije pšenica. Ili bilo koja druga kultura. Dakle, napravi se samo posteljica u koje se uloži sjeme, išlo se čak toliko daleko da preporučalo da se ostaci kukurozovine ne unose u zemlju, samo se tako, kroz usitnjenu posije.
Razmišljala sam ja odmah da to neće držati vodu jer zemlja se sabija, sjetveni sloj dobije prozračnost ali zona korijena i ona ispod nje godinama postaju sve zbitiji i nepropusniji i za oborinske vode koje idu prema dolje, i pogotovo za zemljišne koje idu prema gore i veoma su bitne u sušnom razdoblju za život kulture.

 

[adonis basser]

Ne možeš na temelju jednogodišnjeg iskustva jednog čovjeka na jednom području donijeti zaključak da takva reducirana obrada nije dobra. Pitanje je u kakvom mu je stanju bila zemlja netom prije takve obrade. Što ako je imao sabijenu zemlju koju je godinama teškim strojevima sabijao i nije je uopće podrivao ? Za no till ili stripl til obradu moraš imati i nekakve preduvjete i napraviti nekakve predradnje a ne odmah grlom u jagode.

Gledam jutros sjetvu soje i obradu zemljista u Brazilu. Tamo oranja nema već desetljećima, slično je u SAD, Engleska je već na 70 % takve obrade. Nažalost o takvoj obradi mi još samo možemo sanjati , tak dugo dok poljoprivreda ne stane na malo viši nivo jer strojeve za takvu obradu si mi možemo priuštiti samo uz potporu od 90% povrata do kojih mi smrtnici nebremo dojti :icon_pray:

 

[bitćebolje]

Htjela sam vidjeti jel tko primjetio, ali ajde, kad već pitaš.

Govorio je čovjek o razlici u porastu i prinosima pšenice posijane sa svim agrotehničkim ratarskim mjerama i onoj gdje je dio izostavljen - tkozvana reducirana obrada u cilju smanjenja ulaznih troškova.

Iskomentirao je da je kod reducirane obrade zemljišta pšenica u puno lošijem stanju u odnosu na posijanu sa svim predsjetvenim radnjama.


E, pratila sam ja tu kampanju već odavno, od početka kako se počela promovirati kod nas od strane stručnjaka kao novitet koji se vani već odavno provodi. Radi se o tome da se preporučivalo da se nakon skinute predhodne kulture zemljište ne preorava nego se samo napravi jednostruka površinska obrada i u takvo tlo posije pšenica. Ili bilo koja druga kultura. Dakle, napravi se samo posteljica u koje se uloži sjeme, išlo se čak toliko daleko da preporučalo da se ostaci kukurozovine ne unose u zemlju, samo se tako, kroz usitnjenu posije.
Razmišljala sam ja odmah da to neće držati vodu jer zemlja se sabija, sjetveni sloj dobije prozračnost ali zona korijena i ona ispod nje godinama postaju sve zbitiji i nepropusniji i za oborinske vode koje idu prema dolje, i pogotovo za zemljišne koje idu prema gore i veoma su bitne u sušnom razdoblju za život kulture.

Ma da gledao sam. Pa svaka godina je drugačija od druge, zemlja od zemlje, itd....Ipak je praksa pokazala neke očitosti, npr jesensko oranje-zimska brazda,prednosti koje ima....itd

 

[NEWHOLLAND]

Tip mjesa kruske i jabuke. Ne mozes u istu recenicu stavit psenicu i zimsku brazdu.
Nije isto sijati repu u proljece na neorano ili psenicu u jesen.
Deset godina ne orem za psenicu ali zato iduce dvije obavezno. I tako u krug.
Za potpuno izbacivanje oranja treba pripreme, predznanja i posebne mehanizacije. Osobno ne bih nikad ni pokusavao jer ono sto se primjenjuje negdje dalje ne znaci da moze i kod nas.
Malo i agronome treba slusat kako je i bilo rijeci danas. Nekad skicnut vece kombinate, jer privatni gazda nece dozvolit jebivjetrima da mu upravljaju zemljom kao nekad u drzavnom vlasnistvu. A do sad nisam nikog vidio da je potpuno presao na no-till.

 

[bitćebolje]

Na jesen sijem pšenicu tritikal ječam na jesensku brazdu.
Na proljeće sijem kukuruz isto tako na jesensku brazdu.
Meni je jesenska brazda isto što i zimska brazda..

 

[gogo]

Nedavno sam naletio na raspravu o no-till obradi,sami Ameri su bili uključeni,veliki proizvođači,radi se o stotinama i tisućama hektara po glavi. Bilo je puno pro i con za no-till,ali čini se da se mnogo njih vraća oranju nakon što su im se počeli javljati razni problemi,ne svake sezone,ali zemljište se ipak preorava,i plug je ipak nezamjenjiv...

 

[DARIJUS]

rekal je čovjek i da su ga glodavci napali..wait):

 

[NEWHOLLAND]

Na jesen sijem pšenicu tritikal ječam na jesensku brazdu.
Na proljeće sijem kukuruz isto tako na jesensku brazdu.
Meni je jesenska brazda isto što i zimska brazda..

Pa rijetko ko ore za psenicu 30-35 i pocetkom 10. mj.

 

[itp]

Dva puta sam orao zemlju koja je prije toga 2 godine samo tanjurana i nije bilo neke velike razlike. Samo je stvar koliko se dugo može tako raditi, jer 80% naših ratara ni ne razmišlja o stajnjaku, a ni sideracija nije baš nešto zastupljena.
Nekada se oralo i po 3 puta prije sjetve i to s konjima. A koliko ih danas uopće praši strnjake?
Koliko ih, npr, valja pšenicu? Puno toga se kod nas ne radi, a to su prije 100 godina bile normalne stvari. I sad ih otkrivamo ko Ameriku. Što nije ni čudno, ko sve radi zemlju, dobro da išta i raste.
A ima svakakvih bisera, ja ne mogu shvatiti da nekome u mom kraju treba RD, ali treba. U proljetnom oranju, ljudima teško otkopčat plug sutra dan, pa ne potanjuraju oranje po 10 dana. Nakon toga, buse ko kamenje i onda kažu, treba im RD, ne može se pripremit zemlja. A ja je s duplo lošijom mehanizacijom pripremim bez problema, nekad samo jedan prolaz tanjuračom s gredom i odmah sjetva.

 

[bitćebolje]

Oduvijek mi je praksa ujesen brazdu izorati čim dublje......najmanje 30 cm a ako može dublje onda i 35 cm, baš zbog te veće akumulacije vlage......
Za mene nije oranje 15-20 cm dubine.......
Za neke tehnologije no till, nisam ni čuo......
Iskustvo na mojoj zemlji pokazuje da bez jesenske-zimske duboke brazde nema nit pšenice niti kukuruza..... a vi sad kak hoćete....

 

[dado6340]

Susjed i šurjak su orali jesenas isto malo pliće, oko 20 cm i njihovo je žito sad pomalo žućkasto, a ja sam orao oko 30 cm i kod mene je tamna boja. Umjetnog su dobili jednako osim ako nije još u čemu razlika.

 

[itp]

Evo jedne slike iz oranja od prošle godine. Ovakvu zemlju nije problem ni drvenim plugom pripremit. Nekom tako bude tanjuranje. E jbg, nije svaka zemlja ista, ne može se ni jednako obrađivati.

 

[korisnik2508]

Susjed i šurjak su orali jesenas isto malo pliće, oko 20 cm i njihovo je žito sad pomalo žućkasto, a ja sam orao oko 30 cm i kod mene je tamna boja. Umjetnog su dobili jednako osim ako nije još u čemu razlika.

Vjerojatno je nešto drugo u pitanju. Možda ostatci pesticida.

 

[agronom]

Naš dragi dopredsjednik Saveza udruga hrvatskih proizvođača mlijeka postao maneken

 

[adonis basser]

Ekipa kaj velite na ravnateljicu za poljoprivredno zemljiste ?
Nisam mislil na ljepotu i frizuru vec na njenu stručnost.
Sa kolko podataka i brojaka ta zena barata bez salabaktera, cini mi se vrlo strucna osoba .

I poticaji u iznosu od 2200 kuna su potvrđeni .

 

[code]

Tko je potvrdio iznos ?

 

[ajkula]

Valjda je dobro pripremljena za emisiju,ali ima jedan drugi problem.Poznato je da u Hrvatskoj i mrtvi glasaju ali da imaju zemlju u zakup i da ju rade e to je već jako čudno,isto i kao onih 100 miliona što se pogubi kroz godinu dana