-
Poštovani posjetitelju, za korištenje svih mogućnosti koje Poljoprivredni Forum omogućuje, predlažemo ti da se registriraš. Besplatno je i tvoja privatnost je potpuno zaštićena. Registracija ti omogućuje pristup svim kategorijama i temama, mogućnost pristupa privicima u postovima (slike, video, tutorijali, uputstva itd), pristup malom oglasniku, direktnu komunikaciju s članovima putem privatnih poruka, automatsko praćenje tema od interesa i još mnogo toga. Veselimo se tvojoj prijavi! ❤️
H
haart25
Guest
ne mogu je ukloniti zato što se prije 4 tjedna tjerala i onda je bila kod jarca, pa tako ne znam da li su u njoj sada jarići ili ne.jel se to može nekako saznati da li je ostala skotna?Znam da ću je morati ukloniti,ali sam u dilemi zato što ih možda ima u sebi.abrkili kaže:
H
haart25
Guest
nakon koliko vremena se vidi da ih ima?abrkili kaže:
abrkili
Aktivni član
- Tu od
- 26 Ožu 2007
- Poruka
- 2,932
Najsigurnije je kad počne nalijevat,odnosno kad vidiš da naraste trbuh..Povećan trbuh označava da se plod intenzivno formira,raste i to je zadnja trećina gravidnosti.. Za male preživače ne znam,no kod krava se utvrđuje tako što se napipa vena koja vaskularizira plod..I to tek između 3. i 4. mjeseca gravidnosti(kod krave je gravidnost 9 mjes.)..
H
haart25
Guest
dobro,hvala na odgovorimaabrkili kaže:
B
brundalo
Guest
abrkili odakle ti ideja da je culavost povezana sa degenerativnoscu. Ima takvih ovaca koliko hoces pa im nije ni vrag i daju normalnu janjad doduse za koze neznan ali kod ovca to sigurno nije slucaj ali koze i ovce su prvi rod.
@ haart kozama i ovacama pocinje vime rasti jedno 45 dana pred janjenje/jarenje tako da znas ali ako nisi siguran... ima nacin kako da ustanovis po ponasanju. Kad je koza ili ovca trudna postane pitoma da ti hoda uz nogu he he
@ haart kozama i ovacama pocinje vime rasti jedno 45 dana pred janjenje/jarenje tako da znas ali ako nisi siguran... ima nacin kako da ustanovis po ponasanju. Kad je koza ili ovca trudna postane pitoma da ti hoda uz nogu he he
H
haart25
Guest
e hvala,pripaztit ću na to,sada su joj jako male pa ću znati po tome da li je ostala trudna.ova starija koja se treba ojariti u 4 mjesecu je mirna ko bubica i ima već sad veliku stomačinu ,ali za ovu mladu čulastu ne znam pošto joj je prvi put,ali ovih dana se znala bezveze derati jel to ima kakve veze?brundalo kaže:
H
haart25
Guest
jel zbilja pšenica nije dobra za koze.nje imam svoje i jedino nju ne moram kupovati,a ovo sve ostalo moram....
B
brundalo
Guest
Prijatelju nijedna zitarica nije u principu losa za blago ali od svih psenica je najgora. zato ako imas psenice mijenjaj za jecam, zob, kukuruz.. Iducih dana cu objavit tablice ishrane pa ces vidit kako to idehaart25 kaže:
B
brundalo
Guest
Re: KOZARSTVO - Ishrana koza na paši
ISHRANA KOZA NA PAŠI
Suprotno ustaljenom mišljenju da koze mogu uspješno preživljavati na siromašnoj hrani, koze zapravo trebaju hranjiviji obrok nego bilo koji drugi preživač. Probavni trakt koza je kratak i ne omogućuje dugo zadržavanje hrane, odnosno hranjive tvari u probavilu ne stignu se u potpunosti probaviti. Zbog ovakve brze probave koze trebaju pojesti veće količine hrane kako bi nadoknadile smanjenu apsorpciju hranjivih tvari iz krmiva. Ovakva prilagodba koza i njihovo specifično ponašanje na paši čiini ih posebnim, u odnosu na ostale preživače, te im omogućuje da uspješno preživljavaju i proizvode na paši.
Koze sa svojim malim ustima i pokretljivim usnama mogu na paši izabirati najhranjivije dijelove biljaka i ostavljati one manje hranjive. Ovakva prilagodba koza na paši daje im prednost pred govedima, koja pasu tako da uzimaju velike zalogaje, te ovakvi velike zalogaju mogu sadržavati velike količine krme, ali nerijetko krme slabije ili čak loše kvalitete.
Svaka koza može pojesti hrane oko 3 do 5% svoje tjelesne mase u suhoj tvari (ST) na dan. Krmu koja je kvalitetnija i probavljivija mote pojesti čak i nešto više od navedenog postotka. Kako bi pojela potrebnu količinu hrane, koza mora pasti na pašnjaku s ve¬likom masom dostupne kvalitetne krme jer ukoliko su koze na lošem pašnjaku, jedu i proizvode manje. Mnogo je utjecaja o kojima ovisi konzumacija krme na pašnjacima i neki su uvjetovani samom životinjom, dok su ostale okolišni, odnosno ovise o kvalitete dostupne krme. Tako na konzumaciju utječe dob, masa i stadij proizvodnje koza, njihovo zdravstveno stanje, te indi¬vidualna sklonost prema nekim biljnim vrstama koja može biti izražena pod utjecajem majke ili vršnjaka. Od okolišnih uvjeta prvi je sezona i vrijeme na pašnjaku, te najvažniji, utjecaj same paše, sastav i ješnost, stadij zrelosti i probavljivost, odnosno sadržaj strukturalnih ugljikohidrata.
Kada su na pašnjaku, koze preferiraju brstiti, odnosno birati i jesti drvenaste biljke, ali će uspješno pojesti i trave, te neke korove. Poznato je ponašanje koza kada se one propinju na zadnje noge kako bi dosegnule najkvalitetnije listiće i mlade izdanke višeg bilja. Budući da koze, ovce i goveda vole različitu krmu i različite biljne vrste u većini slučajeva, na pašnjacima, ove životinje međusobno ne predstavljaju konkurenciju za istom hranom, te se mogu vrlo uspješno koristiti u kombiniranom (multispecies) sistemu napasivanja. Ovakav način iskorištavanja pašnjaka omogućuje bolje iskorištenje pašnjaka i proizvodi višu dobit. lstraživanja učinkovitosti ovakvog načina iskorištavanja pašnjaka dokazuju da je poboljšanje iskorištenja zemlje za 25% ukoliko na njoj napasujemo koze i goveda, nego da smo imali samo goveda.
Korištenje pašnjaka u hranidbi koza mora biti dobro organizirano, odnosno, pašnjaci se moraju zaštititi od prekomjernog napasivanja. Prekomjerno napasivanje koza može dovesti do nepoželjnih posljedica za gam pašnjak, koje se najčešće očituju u uništenju nekih, za koze primamIjivijih biljnih vrsta. Ovakvo nestajanje bilj¬aka na pojedinim površinama pašnjaka može uzroko¬vati smanjenje isplativosti iskorištavanja takvih staništa, a samim gubitkom biljaka na nekoj površini tla dovesti i do opasnosti od eventualnih erozija. Ovakve ,gole" površine na pašnjacima, osim što su pogodne za razvoj korova, za samu životinju znače manje hrane, odnos¬no, smanjenje proizvodnosti i pašnjaka i koza koje se na njima hrane. Osim same smanjene produktivnosti životinja, korištenjem ovakvih pašnjaka povećava se rizik od kontaminacije pojedinim parazitima i općenito zdravstvenih problema.
Kako bi zaštitili i dobro koristili pašnjake, uvijek je bolje na pašnjacima imati manje nego više životinja, od nekog optimalnog broja životinja po površini pašnjaka. Koze bi se trebale s pašnjaka seliti svaki puta kada visi-na popasenih biljaka bude do nekih 7 do 10 cm od tla. Ovakvim nadinom korištenja pašnjaka, gdje životinje na pašnjake puštamo izmjenično, osiguravamo dugi vijek pašnjaka koji održavamo, a ne da ga odjednom u potpunosti iskoristimo i uništimo.
Da ne bismo pomislili kako je koza sa stajališta paše i iskorištavanja biljnog pokrova nepoželjna ili, ne daj bože, štetna životinja, mora se spomenuti i njezin izniman značaj u pozitivnom smislu. U gospo¬darenju prirodnim resursima koza predstavlja prirod¬nu, biološku kontrolu pašnjaka i biljnih pokrova od nepoželjnog korova. Pravilno nadzirana defolijacija biIjaka na paši ima učinak povećanje biljnog pokrova poželjnih vrsta trava i leguminoza, dok se smanjuju ili uklanjaju nepoželjne grmolike vrste. Stari pašnjaci nas¬tanjeni grmljem i trnovitim biljkama i korovom koje pasu i brste koze pretvaraju se u površine na kojima prevladavaju trave i leguminoze, samo nakon nekoiko godina pravilnog iskorištavanja. Koze mogu čistiti šikare i neželjenu vegetaciju mnogo učinkovitije i brže nego druge vrste domaćih životinja, te će njihov značaj u budućnosti još više biti naglašen. Ovo se prije svega odnosi na ekološki znacaj koza u prirodi. Uz stalni rast cijena konvencionalnih metoda za kontrolu pašnjaka, kao što su mehaničke metode i primjena herbicida pro¬tiv korova, uloga koza postaje nezamjenjiva u ekološki održivom gospodarenju prirodnim resursima.
U nastavku... pregonsko napasivanje....
ISHRANA KOZA NA PAŠI
Suprotno ustaljenom mišljenju da koze mogu uspješno preživljavati na siromašnoj hrani, koze zapravo trebaju hranjiviji obrok nego bilo koji drugi preživač. Probavni trakt koza je kratak i ne omogućuje dugo zadržavanje hrane, odnosno hranjive tvari u probavilu ne stignu se u potpunosti probaviti. Zbog ovakve brze probave koze trebaju pojesti veće količine hrane kako bi nadoknadile smanjenu apsorpciju hranjivih tvari iz krmiva. Ovakva prilagodba koza i njihovo specifično ponašanje na paši čiini ih posebnim, u odnosu na ostale preživače, te im omogućuje da uspješno preživljavaju i proizvode na paši.
Koze sa svojim malim ustima i pokretljivim usnama mogu na paši izabirati najhranjivije dijelove biljaka i ostavljati one manje hranjive. Ovakva prilagodba koza na paši daje im prednost pred govedima, koja pasu tako da uzimaju velike zalogaje, te ovakvi velike zalogaju mogu sadržavati velike količine krme, ali nerijetko krme slabije ili čak loše kvalitete.
Svaka koza može pojesti hrane oko 3 do 5% svoje tjelesne mase u suhoj tvari (ST) na dan. Krmu koja je kvalitetnija i probavljivija mote pojesti čak i nešto više od navedenog postotka. Kako bi pojela potrebnu količinu hrane, koza mora pasti na pašnjaku s ve¬likom masom dostupne kvalitetne krme jer ukoliko su koze na lošem pašnjaku, jedu i proizvode manje. Mnogo je utjecaja o kojima ovisi konzumacija krme na pašnjacima i neki su uvjetovani samom životinjom, dok su ostale okolišni, odnosno ovise o kvalitete dostupne krme. Tako na konzumaciju utječe dob, masa i stadij proizvodnje koza, njihovo zdravstveno stanje, te indi¬vidualna sklonost prema nekim biljnim vrstama koja može biti izražena pod utjecajem majke ili vršnjaka. Od okolišnih uvjeta prvi je sezona i vrijeme na pašnjaku, te najvažniji, utjecaj same paše, sastav i ješnost, stadij zrelosti i probavljivost, odnosno sadržaj strukturalnih ugljikohidrata.
Kada su na pašnjaku, koze preferiraju brstiti, odnosno birati i jesti drvenaste biljke, ali će uspješno pojesti i trave, te neke korove. Poznato je ponašanje koza kada se one propinju na zadnje noge kako bi dosegnule najkvalitetnije listiće i mlade izdanke višeg bilja. Budući da koze, ovce i goveda vole različitu krmu i različite biljne vrste u većini slučajeva, na pašnjacima, ove životinje međusobno ne predstavljaju konkurenciju za istom hranom, te se mogu vrlo uspješno koristiti u kombiniranom (multispecies) sistemu napasivanja. Ovakav način iskorištavanja pašnjaka omogućuje bolje iskorištenje pašnjaka i proizvodi višu dobit. lstraživanja učinkovitosti ovakvog načina iskorištavanja pašnjaka dokazuju da je poboljšanje iskorištenja zemlje za 25% ukoliko na njoj napasujemo koze i goveda, nego da smo imali samo goveda.
Korištenje pašnjaka u hranidbi koza mora biti dobro organizirano, odnosno, pašnjaci se moraju zaštititi od prekomjernog napasivanja. Prekomjerno napasivanje koza može dovesti do nepoželjnih posljedica za gam pašnjak, koje se najčešće očituju u uništenju nekih, za koze primamIjivijih biljnih vrsta. Ovakvo nestajanje bilj¬aka na pojedinim površinama pašnjaka može uzroko¬vati smanjenje isplativosti iskorištavanja takvih staništa, a samim gubitkom biljaka na nekoj površini tla dovesti i do opasnosti od eventualnih erozija. Ovakve ,gole" površine na pašnjacima, osim što su pogodne za razvoj korova, za samu životinju znače manje hrane, odnos¬no, smanjenje proizvodnosti i pašnjaka i koza koje se na njima hrane. Osim same smanjene produktivnosti životinja, korištenjem ovakvih pašnjaka povećava se rizik od kontaminacije pojedinim parazitima i općenito zdravstvenih problema.
Kako bi zaštitili i dobro koristili pašnjake, uvijek je bolje na pašnjacima imati manje nego više životinja, od nekog optimalnog broja životinja po površini pašnjaka. Koze bi se trebale s pašnjaka seliti svaki puta kada visi-na popasenih biljaka bude do nekih 7 do 10 cm od tla. Ovakvim nadinom korištenja pašnjaka, gdje životinje na pašnjake puštamo izmjenično, osiguravamo dugi vijek pašnjaka koji održavamo, a ne da ga odjednom u potpunosti iskoristimo i uništimo.
Da ne bismo pomislili kako je koza sa stajališta paše i iskorištavanja biljnog pokrova nepoželjna ili, ne daj bože, štetna životinja, mora se spomenuti i njezin izniman značaj u pozitivnom smislu. U gospo¬darenju prirodnim resursima koza predstavlja prirod¬nu, biološku kontrolu pašnjaka i biljnih pokrova od nepoželjnog korova. Pravilno nadzirana defolijacija biIjaka na paši ima učinak povećanje biljnog pokrova poželjnih vrsta trava i leguminoza, dok se smanjuju ili uklanjaju nepoželjne grmolike vrste. Stari pašnjaci nas¬tanjeni grmljem i trnovitim biljkama i korovom koje pasu i brste koze pretvaraju se u površine na kojima prevladavaju trave i leguminoze, samo nakon nekoiko godina pravilnog iskorištavanja. Koze mogu čistiti šikare i neželjenu vegetaciju mnogo učinkovitije i brže nego druge vrste domaćih životinja, te će njihov značaj u budućnosti još više biti naglašen. Ovo se prije svega odnosi na ekološki znacaj koza u prirodi. Uz stalni rast cijena konvencionalnih metoda za kontrolu pašnjaka, kao što su mehaničke metode i primjena herbicida pro¬tiv korova, uloga koza postaje nezamjenjiva u ekološki održivom gospodarenju prirodnim resursima.
U nastavku... pregonsko napasivanje....
B
brundalo
Guest
Re: KOZARSTVO - Pregonsko napasivanje
Pregonsko napasivanje
U kozarskoj je proizvodnji korištenje pašnjaka najčešće organizirano kao konstantno i kontinuirano, bez bilo kakvih ograničavanja u korištenje vegetacije tijekom pašne sezone. U intenzivnijoj kozarskoj proiz-vodnji ekonomičniji je način korištenja pašnjaka kon¬troliranim i1i pregonskim načinom. Ovakav način paše primjenjuje se više za pašne način držanja goveda, nego što je to slučaj s kozama. Osnovni princip ovakve paše je da se životinjama omogući paša samo ograničeno vrijeme, te se zatim seli na drugi pašnjak i1i s1jedeću manju parcelu istog pašnjaka. Biljne vrste na pregon¬skim pašnjacima na taj način mogu ponovno rasti da ne koriste sve svoje rezerve iz korijena. Grmolikim biljkama također treba neko vrijeme da obnove svoje obrštene dijelove i postanu pogodne za ponovni brst i paše, dok drvenastoj vegetaciji može trebati i čitava godina kako bi se obnovila i ponovno postala po¬godna kao hrana za koze. Pregonskim načinom paše ponovno se pojavljuju leguminoze i prirodno prisutne trave, odnosno dolazi do veće bioraznolikosti biljnih vrsta na takvom pašnjaku. Ovakvim gospodarenjem na pašnjacima općenito se poboljšava paša, produljuje sezone napasivanja i omogućeno je proizvođačima da osiguraju kvalitetniju i jeftiniju krma za svoje životinje. Pregonsko napasivanja može biti korisno i sa zdravst¬venog stajališta, odnosno u smanjenju problema izaz¬vanih parazitima. Smanjena pojava parazita uočava se pri premještanju koza s pojedine lokacije prije nego je pojedena krma bile niža od 10 cm od tla. Osim neo¬spornog i stvarnog značaja pregonskog načina hranidbe koza, ono zahtijeva i povećane organizacijske sposobnosti samog proizvođača, te odgovarajuće ograđivanje pašnjaka i konstantnu dostupnost svježe vode.
Glavni cilj pregonskog napasivanja je da imamo dovoljno velik dio pašnjaka koji se može koristiti za pašu nekoliko dana, od jednog pa do deset dana. Ko¬liko će se dugo životinje zadržati na svakom pojedinom dijelu pašnjaka ovisi o broju koza, te o količini i kvaliteti krme na njemu. Zadržavanje životinja na pojedinom pašnjaku ovisi i o intenzitetu proizvodnje, dijelu godine i stadiju rasta biljne mase. Na samom početku ovakvog načina korištenja pašnjaka proizvođači najprije prim¬jenjuju pregona većih površina s dužim intervalima izmjene pašnih dijelova. Vremenom, kako postaje sve vještiji u ovakvoj organizaciji paše i dobro se upoznaju s pašnim navikama koza i biljnim vrstama na pašnjaku, pašne površine pregrađuju u sve manje i brže ih izmj¬enjuju. Dijeljenjem pašnih površina omogućava se definiranje pašnjaka i njihovo korištenje u sukladnosti s različitim stadijima porasta vegetacije i promjenama u hranidbenim potrebama koza.
sutra nastavak...
Pregonsko napasivanje
U kozarskoj je proizvodnji korištenje pašnjaka najčešće organizirano kao konstantno i kontinuirano, bez bilo kakvih ograničavanja u korištenje vegetacije tijekom pašne sezone. U intenzivnijoj kozarskoj proiz-vodnji ekonomičniji je način korištenja pašnjaka kon¬troliranim i1i pregonskim načinom. Ovakav način paše primjenjuje se više za pašne način držanja goveda, nego što je to slučaj s kozama. Osnovni princip ovakve paše je da se životinjama omogući paša samo ograničeno vrijeme, te se zatim seli na drugi pašnjak i1i s1jedeću manju parcelu istog pašnjaka. Biljne vrste na pregon¬skim pašnjacima na taj način mogu ponovno rasti da ne koriste sve svoje rezerve iz korijena. Grmolikim biljkama također treba neko vrijeme da obnove svoje obrštene dijelove i postanu pogodne za ponovni brst i paše, dok drvenastoj vegetaciji može trebati i čitava godina kako bi se obnovila i ponovno postala po¬godna kao hrana za koze. Pregonskim načinom paše ponovno se pojavljuju leguminoze i prirodno prisutne trave, odnosno dolazi do veće bioraznolikosti biljnih vrsta na takvom pašnjaku. Ovakvim gospodarenjem na pašnjacima općenito se poboljšava paša, produljuje sezone napasivanja i omogućeno je proizvođačima da osiguraju kvalitetniju i jeftiniju krma za svoje životinje. Pregonsko napasivanja može biti korisno i sa zdravst¬venog stajališta, odnosno u smanjenju problema izaz¬vanih parazitima. Smanjena pojava parazita uočava se pri premještanju koza s pojedine lokacije prije nego je pojedena krma bile niža od 10 cm od tla. Osim neo¬spornog i stvarnog značaja pregonskog načina hranidbe koza, ono zahtijeva i povećane organizacijske sposobnosti samog proizvođača, te odgovarajuće ograđivanje pašnjaka i konstantnu dostupnost svježe vode.
Glavni cilj pregonskog napasivanja je da imamo dovoljno velik dio pašnjaka koji se može koristiti za pašu nekoliko dana, od jednog pa do deset dana. Ko¬liko će se dugo životinje zadržati na svakom pojedinom dijelu pašnjaka ovisi o broju koza, te o količini i kvaliteti krme na njemu. Zadržavanje životinja na pojedinom pašnjaku ovisi i o intenzitetu proizvodnje, dijelu godine i stadiju rasta biljne mase. Na samom početku ovakvog načina korištenja pašnjaka proizvođači najprije prim¬jenjuju pregona većih površina s dužim intervalima izmjene pašnih dijelova. Vremenom, kako postaje sve vještiji u ovakvoj organizaciji paše i dobro se upoznaju s pašnim navikama koza i biljnim vrstama na pašnjaku, pašne površine pregrađuju u sve manje i brže ih izmj¬enjuju. Dijeljenjem pašnih površina omogućava se definiranje pašnjaka i njihovo korištenje u sukladnosti s različitim stadijima porasta vegetacije i promjenama u hranidbenim potrebama koza.
sutra nastavak...
H
haart25
Guest
Re: KOZARSTVO - Pregonsko napasivanje
jedva čekambrundalo kaže:
B
brundalo
Guest
Način i organizacija pregonskog napasivanja također ima utjecaja na ponašanje koza i samu proiz¬vodnju mlijeka. Primijećena je značajna korelacija izmedu premještanja koza s pašnjaka na pašnjak, duljine boravka na pojedinom dijelu pašnjaka i proiz¬vodnje mlijeka. Za vrijeme prva tri dana boravka koza na svježem pregonu, proizvodnja mlijeka raste i zatim počinje opadati tijekom sljedeća tri dana za 5 do 10%. Slijedeće premještanje na novi pregon opet povećava proizvodnju za 2 do 11%, te s daljnjim zadržavanjem na tom pregonu počinje ponovno opadati, bez obzira što na tom pregonu može ostati još dovoljno hrane za njih. Kako bi se u potpunosti iskoristila dostupna krma na pašnjaku, ovakvo ponašanje koza dovodi do zaključka da je najbolje načiniti više manjih pregona s više premještanja i više koza po pregonu, te da. će na taj način i proizvodnja mlijeka biti najviša.
Kozama mora uvijek biti dostupno dovoljno čiste i svježe vode. Na pregonskoj paši vode može biti smještena centralno i dostupna kozama sa svih prego¬na i1i svaki pregon ima svoju posebno dostupnu vodu. Posebno pojilo za svaki pregon predstavlja poseban izazov i novi trošak za svakog proizvođača. No važnost svježe vode za koze je znacajna jar će one na svaki nedostatak čiste vode reagirati smanjenom konzumaci¬jom hrane prije nego bi tako reagirale ovce ili goveda.
Osim vode kozama trebaju biti dostupni i mineralni dodatci cijelo vrijeme paše. Kako bismo bili sigurni da će mineralne dodatke i pojesti, najbolje je kalcij, fosfor i mikrominerale davati kozama izmiješane sa solju. Za pravilan izbor potrebnog mineralnog dodatka najbolje je napraviti kemijsku analizu sastava krme na pašnjaku. Mineralni sastav voluminozne krme vrlo je različit s obzirom na dio naše zemlje u kojem se pašnjak nalazi (tablica 1). Različite su i hranidbene potrebe koza za mineralima s obzirom na tip proizvodnje, intenzitet i stadij proizvodnje, tako da ne možemo govoriti o jedin¬stvenom mineralnom dodatku koji će biti dobar i zado¬voljiti koze na svim lokacijama i svim proizvodnim situ¬acijama. Primjer su visoko proizvodne mliječne koze koje trebaju više kalcija i fosfora od zasušenih koza koje držimo za proizvodnju mesa, te se pri izboru mineralnog dodatka najbolje savjetovati sa strucnjacima i pre-poznati dobar dodatak za vlastite koze. Nakon što smo mineralni dodatak nabavili, da bismo bill sigurni da su ga koze u dovoljnim količinama i pojele, koze moramo konstantno nadzirati.
Poznato je ponašanje koza da one biraju hranu koju jedu i izabiru samo najbolje dijelove biljke koje će pojesti. Ako im damo mogućnost da budu selektivne, pojest će samo najbolje i najhranjivije dijelove krme, a ostalo ostaviti. Hranidbom koza na kvalitetnoj paši koze će najvjerojatnije zadovoIjiti i svoje potrebe za proteinima bez potrebe za dopunskom proteinskim do¬datkom. Kvalitetne mliječne koze pašom dobiju manje proteina nego što trebaju, pa se ovim životinjama treba dodavati i nešto proteinskih krmiva, te žitarica ukoliko pašnim držanjem koza imamo deficit u energiji.
Na mliječnim farmama koze obično držimo zat¬vorene i sva krmiva im se donose u objekte u kojima i borave. Ukoliko postoji mogućnost napasivanja koza treba je razmotriti i uzeti u obzir jer se hranidbom na paši smanjuju troškovi proizvodnje, koje bismo imali da smo morali nabavljati skupe žitarice, izostaju nam troškovi košnje i transporta voluminozne krme do koza, izostaju nam troškovi izgnojavanja objekta jer su koze van!, a i samim time smanjuju se troškovi za mineralnim gnojivima jer koze fecesom minerale vraćaju natrag u tlo.
Tablica 1 - Raspon mineralnog sastava pašnjačkih trava i leguminoza
Mineralni
elementi TRAVE LEGUMINOZE
minimum maksimum prosjek minimum maksimum prosjek
Makrominerali (g u ST)
Kalcij < 0,3 > 1,0 0,40-0,80 < 0,60 > 2,5 1,2-2,3
Magnezij < 0,1 > 0,3 0,12-0,26 < 0,10 > 0,6 0,3-0,4
Kalij < 1,0 > 3,0 1,20-2,80 < 0,40 > 3,0 1,5-2,2
Fosfor < 0,2 > 0,4 0,20-0,30 < 0,15 > 0,7 0,2-0,3
Sumpor < 0,1 > 0,3 0.15-0,25 < 0,20 > 0,7 0,3-0,4
Mikrominerali (ppm u ST)
željezo < 45,0 > 200,0 50,0-100 < 30,0 > 300 50-200
Kobalt < 0,08 > 0,30 0,08-0,25 < 0,08 > 0,30 0,08-0,25
Bakar < 3,0 < 10,0 4,0-8,0 < 4,0 > 15,0 6,0-12,0
Mangan < 30,0 > 250,0 40,0-200 < 20,0 > 100 25,0 - 45,0
Molibden < 0,4 > 5,0 0,5-3.0 < 0,20 > 5,0 0,5-3,0
Selen < 0,04 > 5,0 0,08-0,10 < 0,04 > 5,0 0,08-0,1
Cink < 15,0 > 100 20,0-80,0 < 10,0 > 50,0 12,0-35,0
Evo kako tablica izgleda u orginalu
Kozama mora uvijek biti dostupno dovoljno čiste i svježe vode. Na pregonskoj paši vode može biti smještena centralno i dostupna kozama sa svih prego¬na i1i svaki pregon ima svoju posebno dostupnu vodu. Posebno pojilo za svaki pregon predstavlja poseban izazov i novi trošak za svakog proizvođača. No važnost svježe vode za koze je znacajna jar će one na svaki nedostatak čiste vode reagirati smanjenom konzumaci¬jom hrane prije nego bi tako reagirale ovce ili goveda.
Osim vode kozama trebaju biti dostupni i mineralni dodatci cijelo vrijeme paše. Kako bismo bili sigurni da će mineralne dodatke i pojesti, najbolje je kalcij, fosfor i mikrominerale davati kozama izmiješane sa solju. Za pravilan izbor potrebnog mineralnog dodatka najbolje je napraviti kemijsku analizu sastava krme na pašnjaku. Mineralni sastav voluminozne krme vrlo je različit s obzirom na dio naše zemlje u kojem se pašnjak nalazi (tablica 1). Različite su i hranidbene potrebe koza za mineralima s obzirom na tip proizvodnje, intenzitet i stadij proizvodnje, tako da ne možemo govoriti o jedin¬stvenom mineralnom dodatku koji će biti dobar i zado¬voljiti koze na svim lokacijama i svim proizvodnim situ¬acijama. Primjer su visoko proizvodne mliječne koze koje trebaju više kalcija i fosfora od zasušenih koza koje držimo za proizvodnju mesa, te se pri izboru mineralnog dodatka najbolje savjetovati sa strucnjacima i pre-poznati dobar dodatak za vlastite koze. Nakon što smo mineralni dodatak nabavili, da bismo bill sigurni da su ga koze u dovoljnim količinama i pojele, koze moramo konstantno nadzirati.
Poznato je ponašanje koza da one biraju hranu koju jedu i izabiru samo najbolje dijelove biljke koje će pojesti. Ako im damo mogućnost da budu selektivne, pojest će samo najbolje i najhranjivije dijelove krme, a ostalo ostaviti. Hranidbom koza na kvalitetnoj paši koze će najvjerojatnije zadovoIjiti i svoje potrebe za proteinima bez potrebe za dopunskom proteinskim do¬datkom. Kvalitetne mliječne koze pašom dobiju manje proteina nego što trebaju, pa se ovim životinjama treba dodavati i nešto proteinskih krmiva, te žitarica ukoliko pašnim držanjem koza imamo deficit u energiji.
Na mliječnim farmama koze obično držimo zat¬vorene i sva krmiva im se donose u objekte u kojima i borave. Ukoliko postoji mogućnost napasivanja koza treba je razmotriti i uzeti u obzir jer se hranidbom na paši smanjuju troškovi proizvodnje, koje bismo imali da smo morali nabavljati skupe žitarice, izostaju nam troškovi košnje i transporta voluminozne krme do koza, izostaju nam troškovi izgnojavanja objekta jer su koze van!, a i samim time smanjuju se troškovi za mineralnim gnojivima jer koze fecesom minerale vraćaju natrag u tlo.
Tablica 1 - Raspon mineralnog sastava pašnjačkih trava i leguminoza
Mineralni
elementi TRAVE LEGUMINOZE
minimum maksimum prosjek minimum maksimum prosjek
Makrominerali (g u ST)
Kalcij < 0,3 > 1,0 0,40-0,80 < 0,60 > 2,5 1,2-2,3
Magnezij < 0,1 > 0,3 0,12-0,26 < 0,10 > 0,6 0,3-0,4
Kalij < 1,0 > 3,0 1,20-2,80 < 0,40 > 3,0 1,5-2,2
Fosfor < 0,2 > 0,4 0,20-0,30 < 0,15 > 0,7 0,2-0,3
Sumpor < 0,1 > 0,3 0.15-0,25 < 0,20 > 0,7 0,3-0,4
Mikrominerali (ppm u ST)
željezo < 45,0 > 200,0 50,0-100 < 30,0 > 300 50-200
Kobalt < 0,08 > 0,30 0,08-0,25 < 0,08 > 0,30 0,08-0,25
Bakar < 3,0 < 10,0 4,0-8,0 < 4,0 > 15,0 6,0-12,0
Mangan < 30,0 > 250,0 40,0-200 < 20,0 > 100 25,0 - 45,0
Molibden < 0,4 > 5,0 0,5-3.0 < 0,20 > 5,0 0,5-3,0
Selen < 0,04 > 5,0 0,08-0,10 < 0,04 > 5,0 0,08-0,1
Cink < 15,0 > 100 20,0-80,0 < 10,0 > 50,0 12,0-35,0
Evo kako tablica izgleda u orginalu
H
haart25
Guest
Koje ljekove trebam dati kozama?Dao sam im Antiparazit Monil...jel ima još nešto što im se treba dati? Da li se smije dati lijek kozi koja je jarna.
B
brundalo
Guest
Puno lijekova treba davat kozama prijatelju...vecinom antiparazitika. Mozes ih davat do mjesec dana pred jarenje i mjesec posle jarenja. takodjer mjesec dana pred jarenje obavezno daj selen i vitamin AD3E. E sad za ovaj selen tribalo bi znat gdje si onosno teritorijalno gdje pripadas. Ovo iz razloga sta se selen daje samo blagu gdje je tlo siromasno selenom. Inace to se daje injekciono u misic, ali bilo bi dobro da se savjetujes sa veterinarom prije toga. Inace pista cemo jos o bolestima kozahaart25 kaže:
H
haart25
Guest
primjetio am da mi jedna koza ubrzano diše već duže vrijeme.jel je to možda zato što je trudna ili zato što je jako stara.brundalo kaže:
B
brundalo
Guest
haart25 kaže:
Ubrzano disanje kao indikator moze znacit puno toga. Imas li jos koji simptom kao sto je slinjenje, sukrvica iz nosa ili bilo kakav drugi simptom. Ako je stara mozda ima i astmu. Najbolje ti je zvat veterinara
H
haart25
Guest
[/quote]
Puno lijekova treba davat kozama prijatelju...vecinom antiparazitika. Mozes ih davat do mjesec dana pred jarenje i mjesec posle jarenja. takodjer mjesec dana pred jarenje obavezno daj selen i vitamin AD3E. E sad za ovaj selen tribalo bi znat gdje si onosno teritorijalno gdje pripadas. Ovo iz razloga sta se selen daje samo blagu gdje je tlo siromasno selenom. Inace to se daje injekciono u misic, ali bilo bi dobro da se savjetujes sa veterinarom prije toga. Inace pista cemo jos o bolestima koza[/quote] primjetio am da mi jedna koza ubrzano diše već duže vrijeme.jel je to možda zato što je trudna ili zato što je jako stara.[/quote]
Ubrzano disanje kao indikator moze znacit puno toga. Imas li jos koji simptom kao sto je slinjenje, sukrvica iz nosa ili bilo kakav drugi simptom. Ako je stara mozda ima i astmu. Najbolje ti je zvat veterinara[/quote]to sam primjetio samo dok se odmara,a kad spava onda teško diše.sukrvice i slinjenja nema.
Puno lijekova treba davat kozama prijatelju...vecinom antiparazitika. Mozes ih davat do mjesec dana pred jarenje i mjesec posle jarenja. takodjer mjesec dana pred jarenje obavezno daj selen i vitamin AD3E. E sad za ovaj selen tribalo bi znat gdje si onosno teritorijalno gdje pripadas. Ovo iz razloga sta se selen daje samo blagu gdje je tlo siromasno selenom. Inace to se daje injekciono u misic, ali bilo bi dobro da se savjetujes sa veterinarom prije toga. Inace pista cemo jos o bolestima koza[/quote] primjetio am da mi jedna koza ubrzano diše već duže vrijeme.jel je to možda zato što je trudna ili zato što je jako stara.[/quote]
Ubrzano disanje kao indikator moze znacit puno toga. Imas li jos koji simptom kao sto je slinjenje, sukrvica iz nosa ili bilo kakav drugi simptom. Ako je stara mozda ima i astmu. Najbolje ti je zvat veterinara[/quote]to sam primjetio samo dok se odmara,a kad spava onda teško diše.sukrvice i slinjenja nema.
