-
Poštovani posjetitelju, za korištenje svih mogućnosti koje Poljoprivredni Forum omogućuje, predlažemo ti da se registriraš. Besplatno je i tvoja privatnost je potpuno zaštićena. Registracija ti omogućuje pristup svim kategorijama i temama, mogućnost pristupa privicima u postovima (slike, video, tutorijali, uputstva itd), pristup malom oglasniku, direktnu komunikaciju s članovima putem privatnih poruka, automatsko praćenje tema od interesa i još mnogo toga. Veselimo se tvojoj prijavi! ❤️
Sumpor nisam koristio za tu svrhu iz jednostavnog razloga što se npr. za sumporne preparate navodi:
Pripravak se ne smije koristiti 21 dan prije i poslije upotrebe uljnih sredstava.
Pa kako koristim bakrene preparate i ulje - nisam mogao dodati i sumpor...
Kakva je tvoja strategija zaštite da možeš ubaciti u početku vegetacije sumpor ili ga koristiš poslije bakrenih preparata s ciljem djelovanja na grinje?
Pripravak se ne smije koristiti 21 dan prije i poslije upotrebe uljnih sredstava.
Pa kako koristim bakrene preparate i ulje - nisam mogao dodati i sumpor...
Kakva je tvoja strategija zaštite da možeš ubaciti u početku vegetacije sumpor ili ga koristiš poslije bakrenih preparata s ciljem djelovanja na grinje?
- Tu od
- 2 Pro 2011
- Poruka
- 1,259
Nema strategije, sve prema potrebama. Bakar i ulje su išli na početku vegatacije, dok još nije bilo lisne mase, tako da nije bilo potrebe dodavati sumpor. Koju si koncentaraciju ulja išao (i koje ulje), kad ti se u ovoj fazi već pojavla grinja?
Posljednje uređivanje:
Da pojasnim jer ovako ispada nejasno:
Meni se su se pojavile grinje nakon sadnje sadnica u ovo vrijeme, a tad nisam bio obraćao važnost na grinje (slično kao @Ante2).
Od kad provodim strategiju agronoma Šubića za 1. prskanje kod bubrenja pupova (bakar + ulje +insekticid npr. Dursban) - više nemam problema sa grinjama u toku cijele vegetacije (držim se toga da previše ne prskam sa kontaktnim fungicidima koji pospješuju njihovu pojavu kao npr. mankozeb i sl.). Osim što nemam grinja - nemam niti početne najezde buha, raznih gusjenica, ušiju i sl. Tako niti ne uništavam prirodne neprijatelje ušiju i ostalog tj. npr. imam sad u voćnjaku dosta božjih ovčica/bubamara.
Sa insekticidom ću ići tek nakon završetka cvatnje i to nekim sistemikom za uši, ali i to po praćenju...
Ulje je suncokretovo sa malo deterdženta Jar (ne pjeni se toliko kao sa nekim drugim deterdžentom) da se dobije emulzija (bijela gusta tekućina). Kad se stavi 4% tako napravljenog ulja - odlično se prilijepi za voćke za koru i pupoljke.
Meni se su se pojavile grinje nakon sadnje sadnica u ovo vrijeme, a tad nisam bio obraćao važnost na grinje (slično kao @Ante2).
Od kad provodim strategiju agronoma Šubića za 1. prskanje kod bubrenja pupova (bakar + ulje +insekticid npr. Dursban) - više nemam problema sa grinjama u toku cijele vegetacije (držim se toga da previše ne prskam sa kontaktnim fungicidima koji pospješuju njihovu pojavu kao npr. mankozeb i sl.). Osim što nemam grinja - nemam niti početne najezde buha, raznih gusjenica, ušiju i sl. Tako niti ne uništavam prirodne neprijatelje ušiju i ostalog tj. npr. imam sad u voćnjaku dosta božjih ovčica/bubamara.
Sa insekticidom ću ići tek nakon završetka cvatnje i to nekim sistemikom za uši, ali i to po praćenju...
Ulje je suncokretovo sa malo deterdženta Jar (ne pjeni se toliko kao sa nekim drugim deterdžentom) da se dobije emulzija (bijela gusta tekućina). Kad se stavi 4% tako napravljenog ulja - odlično se prilijepi za voćke za koru i pupoljke.
- Tu od
- 2 Pro 2011
- Poruka
- 1,259
..Joj joj vizy@
Kad se u voćarstvu spomene ulje, misli se na parafinsko ulje (tačnije bijelo ulje) link. Ono djeluje na prezimljene forme raznih insekata. Kad njega ideš u konc 3-4% (u fazi bubrenja pupoljka) u početnoj fazi sigurno ne smješ imati problema sa grnjama. Drugo to je ono isto ulje što se nalazi u gotovim pripravcima kao što su crveno ulje, modro ulje itd tj kombinacija bakra i ulja. Samo kad ti praviš sam kombinaciju bakra i bijelog ulja, to je bolja opcija jer imaš skoro duplo više aktivne materije (parafinskog ulja) nego kad kupiš gotovu kombinaciju. Gotova kombinacija ima slabo insekticidno-ovicidno djelovanje više je fungicidno sa dodatkom okvašivača. Zato je uvek bolja kombinacija bakar + bijelo ulje.
I kako si došao na ideju da korisriš suncokretovo ulje?
Kad se u voćarstvu spomene ulje, misli se na parafinsko ulje (tačnije bijelo ulje) link. Ono djeluje na prezimljene forme raznih insekata. Kad njega ideš u konc 3-4% (u fazi bubrenja pupoljka) u početnoj fazi sigurno ne smješ imati problema sa grnjama. Drugo to je ono isto ulje što se nalazi u gotovim pripravcima kao što su crveno ulje, modro ulje itd tj kombinacija bakra i ulja. Samo kad ti praviš sam kombinaciju bakra i bijelog ulja, to je bolja opcija jer imaš skoro duplo više aktivne materije (parafinskog ulja) nego kad kupiš gotovu kombinaciju. Gotova kombinacija ima slabo insekticidno-ovicidno djelovanje više je fungicidno sa dodatkom okvašivača. Zato je uvek bolja kombinacija bakar + bijelo ulje.
I kako si došao na ideju da korisriš suncokretovo ulje?
Obično se spominje da se radi o parafinskom ili mineralnom ulju. Na tvom linku npr. nisu spomenuli kako su ga napravili tj. koje je ulje u pitanju, osim što su napisali da je bijelo ulje tj. emulzija.
Bilo koje ulje sigurno djeluje ovicidno na prezimljele forme insekata. Ili misliš da neko više ili manje uguši?
Zašto tvornički koriste mineralno ili parafinsko ulje - teško je za pogoditi: zbog veće postojanosti. Tj. da su uzeli neko biljno (npr. suncokretovo) ulje - trebali bi dodati i konzervans tj. skuplje bi im bilo ili bi bio kraći rok uporabe od konkurencije koja koristi npr. mineralno ulje - link...
Zašto se radi emulzija - nadam se da je svakome jasno da se samo ulje ne bi moglo ravnomjerno nanjeti jer se sa vodom brzo separira/odvoji.
Deterdžent Jar napravi odličnu emulziju jer se ta emulzija ne pjeni kao npr. sa Čarlijem.
Što misliš kako na vodni sustav u tlu djeluje mineralno ulje, a kako djeluje suncokretovo ulje? Koje se prije raspadne? Da ne bude samo ekonomska priča - imam i ekološki argument.
Kao bakar sam koristio Nordox kojeg miješam u omjeru prema fazi u kojoj je voćka koju prskam prema uputama. Ako je moguće - najbolje sa maksimalnom preporučenom kombinacijom kod bubrenja pupova (neki puta je vjetrovito, kišno, hladno... pa to i nije moguće).
A dodatak insekticida kao npr. klor-pirifos (Dursban) u tu kombinaciju bakar+ulje dovodi da je djelovanje ulja pojačano (teško je vjerovati da će se npr. većina jaja oviti sa uljem). Tad taj insekticid ne će negativno djelovati na korisne insekte (kasnije ga ne koristim). To je ideja agronoma Šubića (Savjetodavna služba Međimurja / Gospodarski list) koji je to vjerojatno i istražio, a link je u mom postu #596.
Nadam se da sam još malo pojasnio.
Bilo koje ulje sigurno djeluje ovicidno na prezimljele forme insekata. Ili misliš da neko više ili manje uguši?
Zašto tvornički koriste mineralno ili parafinsko ulje - teško je za pogoditi: zbog veće postojanosti. Tj. da su uzeli neko biljno (npr. suncokretovo) ulje - trebali bi dodati i konzervans tj. skuplje bi im bilo ili bi bio kraći rok uporabe od konkurencije koja koristi npr. mineralno ulje - link...
Zašto se radi emulzija - nadam se da je svakome jasno da se samo ulje ne bi moglo ravnomjerno nanjeti jer se sa vodom brzo separira/odvoji.
Deterdžent Jar napravi odličnu emulziju jer se ta emulzija ne pjeni kao npr. sa Čarlijem.
Što misliš kako na vodni sustav u tlu djeluje mineralno ulje, a kako djeluje suncokretovo ulje? Koje se prije raspadne? Da ne bude samo ekonomska priča - imam i ekološki argument.
Kao bakar sam koristio Nordox kojeg miješam u omjeru prema fazi u kojoj je voćka koju prskam prema uputama. Ako je moguće - najbolje sa maksimalnom preporučenom kombinacijom kod bubrenja pupova (neki puta je vjetrovito, kišno, hladno... pa to i nije moguće).
A dodatak insekticida kao npr. klor-pirifos (Dursban) u tu kombinaciju bakar+ulje dovodi da je djelovanje ulja pojačano (teško je vjerovati da će se npr. većina jaja oviti sa uljem). Tad taj insekticid ne će negativno djelovati na korisne insekte (kasnije ga ne koristim). To je ideja agronoma Šubića (Savjetodavna služba Međimurja / Gospodarski list) koji je to vjerojatno i istražio, a link je u mom postu #596.
Nadam se da sam još malo pojasnio.
Hvala ti za lijepi oblik cinizma 
Ako si htio da me poniziš, moram ti priznati da ti dobro ide
Samo, moraš znati i da ima ljudi poput mene koji na takav oblik provokacije se samo nasmiju
Svaka rasprava i udaljavanje od teme biće izbrisne.
Ako si htio da me poniziš, moram ti priznati da ti dobro ide
Samo, moraš znati i da ima ljudi poput mene koji na takav oblik provokacije se samo nasmiju
Svaka rasprava i udaljavanje od teme biće izbrisne.
Posljednje uređivanje od moderatora:
- Tu od
- 2 Pro 2011
- Poruka
- 1,259
Nije cinazam, već sam ti pokušao pomoći da rijšiš problem, pod pretpostvkom da ne znaš, da te je neko reko itd, a naišao sam na ubjđivanje i lupanje činjenica koje nemaj veze sa mozgom.
A to prskanje voćaka mlijekom, jestivim uljem, i ko zna čime, digne mi se kosa na glavi, još kad me neko ubjeđuje kako je to dobro djeluje i daje objašnjenje, onda tek popizdim. Tu se svaka rasprava završava.
A to prskanje voćaka mlijekom, jestivim uljem, i ko zna čime, digne mi se kosa na glavi, još kad me neko ubjeđuje kako je to dobro djeluje i daje objašnjenje, onda tek popizdim. Tu se svaka rasprava završava.
Ako ja lupam činjenice bez mozga i ako ti to diže kosu na glavi, da ti bude još više jež frizura
evo dokumenta sa američkog sveučilišta - link
i citat gdje se objašnjava djelovanje bilo kakvog ulja (rafiniranog mineralnog naftnog ulja, biljnih ulja, ribljeg ulja i sl.) kod apliciranja početkom vegetacije:
Regardless of the source or type, all oil-based products have a similar mode of action. Insecticidal oils kill insects on contact by disrupting gas exchange (respiration), cell membrane function or structure. They also kill them by disrupting their feeding on oil-covered surfaces. Their toxic action is more physical than chemical and is short-lived. When used against plant pathogens, oils may smother fungal growth and reduce spore germination on treated surfaces. They are mostly fungistatic, stopping fungal growth rather than killing the pathogens.
Dakle, ne samo moja malenkost ili agronom Šubić, već i sveučilišta imaju stav da ulja djeluju gušenjem, a to može bilo koje ulje bilo ono naftno-mineralno, biljno, riblje, sintetsko...
Šteta što prekidaš raspravu, no jasno mi je da živiš u svom uvjerenju i svatko tko ima drugačiji stav - ti tad p... (ne koristim se vulgarnim izrazima pa ne ću to niti citirati). Budi dobro!
evo dokumenta sa američkog sveučilišta - link
i citat gdje se objašnjava djelovanje bilo kakvog ulja (rafiniranog mineralnog naftnog ulja, biljnih ulja, ribljeg ulja i sl.) kod apliciranja početkom vegetacije:
Regardless of the source or type, all oil-based products have a similar mode of action. Insecticidal oils kill insects on contact by disrupting gas exchange (respiration), cell membrane function or structure. They also kill them by disrupting their feeding on oil-covered surfaces. Their toxic action is more physical than chemical and is short-lived. When used against plant pathogens, oils may smother fungal growth and reduce spore germination on treated surfaces. They are mostly fungistatic, stopping fungal growth rather than killing the pathogens.
Dakle, ne samo moja malenkost ili agronom Šubić, već i sveučilišta imaju stav da ulja djeluju gušenjem, a to može bilo koje ulje bilo ono naftno-mineralno, biljno, riblje, sintetsko...
Šteta što prekidaš raspravu, no jasno mi je da živiš u svom uvjerenju i svatko tko ima drugačiji stav - ti tad p... (ne koristim se vulgarnim izrazima pa ne ću to niti citirati). Budi dobro!
- Tu od
- 2 Pro 2011
- Poruka
- 1,259
O ovom možemo u nadogled raspravljati, jedno je stav a drugo činjenica. Takođe da ja pitam tu gospodu što nisu napravili ogled, pa iznjeli tačne podatke pa da kažu, ovo ulje je djelovalo na to i to, i u tom procntu, pa je rešilo te i te nametnike. Da to bude doktorska disertacija, dokument od nauke. Nego klasično ono mi mislimo, to bi trebalo, djelimično i td. Klasinčno kao političari, nigdje konkretno nešto. Samo rekla kazala. Nije na netu sve tačno što piše. Nego ovaj tvoj agronom fino svugdje navodi mineralno/parafinsko ulje, nigdje ne navodi suncokretovo, palmino, sojino ulje i td. Ne znam šta si ti pogrešno razumio, čovjek je dao pravu i jesnu preporuku.
Nego postavi i sebi pitanje:
- Je si li prskao suncokretovim uljem? Jesi.
- Jel djelovalo? Nije.
O čemu imamo dalje pričati. U šta ti mene ubjeđuješ?
Nego postavi i sebi pitanje:
- Je si li prskao suncokretovim uljem? Jesi.
- Jel djelovalo? Nije.
O čemu imamo dalje pričati. U šta ti mene ubjeđuješ?
Ja samo navodim kako sam kod sebe riješio problem grinja. Ti si naveo da po potrebi ideš sa sumporom.
Gdje sam ja to naveo da nije djelovalo?
Kako ti znaš da nije djelovalo?
Napisao sam da od kad imam takvu strategiju 1. prskanja na početku vegetacije - nemam grinja na krušci... Ne trebam npr. sumpor kao ti ili neke akaricide po potrebi, kad grinja više ne vidim na lišću cijele godine (slike kao kod @Ante2 od kad to radim više kod mene nisu na krušci) ...
Ja u početku nisam niti spomenuo kakvo ulje koristim dok me ti nisi izričito to pitao u postu #690.
Dakle ja nisam htio prezentirati da sam sam napravio ulje sve dok me ti nisi to tražio - i tek tad sam naveo što i kako sam radio ulje/emulziju.
Ispričavam se što si me tako shvatio! Žao mi je ako sam te povrijedio.
Gdje sam ja to naveo da nije djelovalo?
Kako ti znaš da nije djelovalo?
Napisao sam da od kad imam takvu strategiju 1. prskanja na početku vegetacije - nemam grinja na krušci... Ne trebam npr. sumpor kao ti ili neke akaricide po potrebi, kad grinja više ne vidim na lišću cijele godine (slike kao kod @Ante2 od kad to radim više kod mene nisu na krušci) ...
Ja u početku nisam niti spomenuo kakvo ulje koristim dok me ti nisi izričito to pitao u postu #690.
Dakle ja nisam htio prezentirati da sam sam napravio ulje sve dok me ti nisi to tražio - i tek tad sam naveo što i kako sam radio ulje/emulziju.
Ispričavam se što si me tako shvatio! Žao mi je ako sam te povrijedio.
- Tu od
- 2 Pro 2011
- Poruka
- 1,259
Sve OK. Nisam povrđen zašto bih bio, samo smo raspravljali. To malo drugačije zvuči kad tipkaš nego, kad razgovaraš s nekim, što bi rekli uživo, odnosno riječi imaju drugačiju težinu.
Ja sam razumio da ti imaš problema sa grinjama u početnoj fazi, brzo sam čitao postove jer sam žurio, pa sam zamjenuo članove, tačnije da dam preporuke da se riješi problem, a za ulje sam pitao jer se na tržištu pojavilo da kažem "loše" mineralno ulje sumnjivog kvaliteta.
Ja sam razumio da ti imaš problema sa grinjama u početnoj fazi, brzo sam čitao postove jer sam žurio, pa sam zamjenuo članove, tačnije da dam preporuke da se riješi problem, a za ulje sam pitao jer se na tržištu pojavilo da kažem "loše" mineralno ulje sumnjivog kvaliteta.
Kad smo kod grinja - da malo prodiskutiramo.
U savjetodavnim napisima često stoji:
Ograničenje: Djelatne tvari iz skupine ditiokarbamata (mankozeb, metiram, propineb, ciram) najviše tri puta godišnje, ne primijeniti uzastopno!
A onda sam iz jednog rada agronoma Šubića - link
u vezi vinove loze pronašao i razlog takvog napisa:
Pretjerana primjena ditiokarbamata (mankozeb, metiram, propineb, ciram) kod suzbijanja biljnih bolesti i nekih insekticida (npr. klorpirifos-etil, klorpirifos-metil, spinosad) mogu smanjiti populaciju predatorskih grinja roda Typhlodromus do 60% (Linder & Holm, 2011.)
Ja se, osim one strategije kod 1. prskanja sa uljem i insekticidom, držim strategije i da ne korisim ditiokarbamate, te također ne koristim klorpirifos kasnije u vegetaciji. Očito to doprinosi da se eriofidne štetne grinje drže prirodnim neprijateljima na prihvatljivoj razini tokom cijele vegetacije.
U linkanom radu agronoma Šubića sa vide rezultati istraživanja primjenom sumpora, ulja i ostalih akaricida u suzbijanju grinja u vinogradu. Za primjetiti je da je koristio i pripravke Ogriol EC i Prima EC koji sadrže aktivnu tvar repičino ulje.
U savjetodavnim napisima često stoji:
Ograničenje: Djelatne tvari iz skupine ditiokarbamata (mankozeb, metiram, propineb, ciram) najviše tri puta godišnje, ne primijeniti uzastopno!
A onda sam iz jednog rada agronoma Šubića - link
u vezi vinove loze pronašao i razlog takvog napisa:
Pretjerana primjena ditiokarbamata (mankozeb, metiram, propineb, ciram) kod suzbijanja biljnih bolesti i nekih insekticida (npr. klorpirifos-etil, klorpirifos-metil, spinosad) mogu smanjiti populaciju predatorskih grinja roda Typhlodromus do 60% (Linder & Holm, 2011.)
Ja se, osim one strategije kod 1. prskanja sa uljem i insekticidom, držim strategije i da ne korisim ditiokarbamate, te također ne koristim klorpirifos kasnije u vegetaciji. Očito to doprinosi da se eriofidne štetne grinje drže prirodnim neprijateljima na prihvatljivoj razini tokom cijele vegetacije.
U linkanom radu agronoma Šubića sa vide rezultati istraživanja primjenom sumpora, ulja i ostalih akaricida u suzbijanju grinja u vinogradu. Za primjetiti je da je koristio i pripravke Ogriol EC i Prima EC koji sadrže aktivnu tvar repičino ulje.
- Tu od
- 2 Pro 2011
- Poruka
- 1,259
Da ditiokarbamati utiču na predatore grinja to je opšte poznato, pogotovo akt mat na bazi mankozeba, s tim da treba napomenutu da poliram (akt mat metiram) ima vrlo mal uticaj ili nikakav uticaj u odnosu na osale aktivne materije iz ove skupine. Slušao sam jedno predavanje, gdje je rađeno istraživanje u Italiji u vezi polirama. Gdje je korišten u više navrata i uzastopnim prskanjima, kao zaštita i prihrana. Prihrana jer u sebi sadrži i zink. To je jako bitno kod zaštite jabuke, jer se mora koristiti fungicid sa kontaktinim djelovanjem. Takođe i praksa to potvrđuje, ber kod mene. Gdje je korišten poliram (više puta) nije bilo problema sa grinjma, dok sa ostalim akt materijma morali su se koristiti akaricidi.
A što se tiče akt mat Hlorpirifos, njega samo koristiti u nužnim slučajevima. On pobije sve što treba i ne treba, nije selektivan. Takođe njegova upotreba ima ograničenja jer ostavlja velike ostatke pesticida u plodu. Njegov zadnji tretman ide poslije cvjetanja jabuke. Najbolje ga primjeniti u fazi mišijeg uha (obično tad lete i potkornjaci tj drvenar), ako se kasnije primjeni (bez obzira na karencu od 28 dana što se ispoštuje) ta jabuka ne može u izvoz jer naročito rusko tržište ima poštrene kriterijume što se tiče ostataka pesticida u plodu. Inače on se nalazi na crnoj listi EU i hoće da ga izbace iz upotrebe, ali u nekim slučajvima još se koristi jer nema adekvatne zamjene.
A što se tiče akt mat Hlorpirifos, njega samo koristiti u nužnim slučajevima. On pobije sve što treba i ne treba, nije selektivan. Takođe njegova upotreba ima ograničenja jer ostavlja velike ostatke pesticida u plodu. Njegov zadnji tretman ide poslije cvjetanja jabuke. Najbolje ga primjeniti u fazi mišijeg uha (obično tad lete i potkornjaci tj drvenar), ako se kasnije primjeni (bez obzira na karencu od 28 dana što se ispoštuje) ta jabuka ne može u izvoz jer naročito rusko tržište ima poštrene kriterijume što se tiče ostataka pesticida u plodu. Inače on se nalazi na crnoj listi EU i hoće da ga izbace iz upotrebe, ali u nekim slučajvima još se koristi jer nema adekvatne zamjene.
U fazi mišjeg uha (i kod pupanja) se i radi na jabuci i krušci prskanje bakrom i uljem, pa tad dodatak klorpirifos-a jedino i ima smisla. Predatora imam što znači da njih nisam uništio.
Polyram, kako vidim - link,
BASF sad predlaže kao najbitniji protiv krastavosti u početku vegetacije i u cvatnji. U krušci nisu primjereni strobulini (pepelnica je ne napada, a potiče jači rast što buhama odgovara...) tako da Stroby i Bellis i sl. su za jabuku, a ne krušku. Bellis je u biti sličan Signumu po sastavu...
Unutar ovih prethodnih kiša (oblačno popodne) sam sa Signum-om + Ekstrasol gnojnicom/bakterijama uspio poprskati svo voće hobi zasada (većina je bila u cvatnji ili ocvjetala) i to je isto neslužbena primjena, ali ispitivanjem je potvrđeno da nisu samo Monilije te od čega se Signum/Bellis-om štiti u cvatnji kao i bakterijama jer kroz tučak lako dođu bolesti ...
Protiv krastavosti od kontaktnih fungicida ostaje još samo Delan sa svojim opcijama (piše da: Ne tretirati plodove breskve, marelice i nektarine zbog izražene perzistentnosti.) koji zbog perzistentnosti ne koristim iza 4. mjeseca (za sebe i svoje uzgajam voće), Chromodin kao sistemik samo ako je toplo iznad 5°C prije rozih balona: Fitotoksičnost se može pojaviti na jabukama i kruškama kod niskih temperatura (nižih od 5°C), tj. za u cvatnji nije, kao niti iza cvatnje jer utječe na oplodnju i tu je još preparat Chorus. Kasnije mogu kod toplijih dana primjeniti triazole...
Sve to prskam dan prije kiše ili kod stanke između kiša, a sad kad je ovako sunčano mislim da ne treba prskati...
Savijače lovim u boce sa sirupom i octom (uhvate se i mesarke zelene muhe, ose, trešnjina muha...). No to je za hobi priču (treba čistiti nakon nekog vremena boce od skupljenih insekata).
Koji je selektivni insekticid (da ne diram prirodne neprijatelje) najprimjereniji ako mi se ne će dati maltretirati više sa ovim bocama?
Polyram, kako vidim - link,
BASF sad predlaže kao najbitniji protiv krastavosti u početku vegetacije i u cvatnji. U krušci nisu primjereni strobulini (pepelnica je ne napada, a potiče jači rast što buhama odgovara...) tako da Stroby i Bellis i sl. su za jabuku, a ne krušku. Bellis je u biti sličan Signumu po sastavu...
Unutar ovih prethodnih kiša (oblačno popodne) sam sa Signum-om + Ekstrasol gnojnicom/bakterijama uspio poprskati svo voće hobi zasada (većina je bila u cvatnji ili ocvjetala) i to je isto neslužbena primjena, ali ispitivanjem je potvrđeno da nisu samo Monilije te od čega se Signum/Bellis-om štiti u cvatnji kao i bakterijama jer kroz tučak lako dođu bolesti ...
Protiv krastavosti od kontaktnih fungicida ostaje još samo Delan sa svojim opcijama (piše da: Ne tretirati plodove breskve, marelice i nektarine zbog izražene perzistentnosti.) koji zbog perzistentnosti ne koristim iza 4. mjeseca (za sebe i svoje uzgajam voće), Chromodin kao sistemik samo ako je toplo iznad 5°C prije rozih balona: Fitotoksičnost se može pojaviti na jabukama i kruškama kod niskih temperatura (nižih od 5°C), tj. za u cvatnji nije, kao niti iza cvatnje jer utječe na oplodnju i tu je još preparat Chorus. Kasnije mogu kod toplijih dana primjeniti triazole...
Sve to prskam dan prije kiše ili kod stanke između kiša, a sad kad je ovako sunčano mislim da ne treba prskati...
Savijače lovim u boce sa sirupom i octom (uhvate se i mesarke zelene muhe, ose, trešnjina muha...). No to je za hobi priču (treba čistiti nakon nekog vremena boce od skupljenih insekata).
Koji je selektivni insekticid (da ne diram prirodne neprijatelje) najprimjereniji ako mi se ne će dati maltretirati više sa ovim bocama?
Tu se kod mene javlja problem jer je preporuka protiv kruskinog pikca (Hrđe) Mankozeb (Dithane DG) 3 puta poslje cvatnje u razmaku 15 dana.
Na žalost vidim da ti nitko nije ponudio rješenje. Ja za sad nemam kruškinog pikca u zasadu...
Za savijače i minere sam nabavio Runner 250 EC i primjeniti ću ga u blok prskanju kako navode kad malo zatopli (da se insekti aktiviraju).
Osim ditiokarbamata, mislim da i kaptan (koji se sad savjetuje za primjenu) isto djeluje na širenju štetnih pauka i grinja... Ne znam je li to istina...?
No zanima me situacija kao ove kišno-proljetne godine kad triazoli (difenkonazol - Score 250 EC, Difcor, Argo EC, Difenzone i fenbukonazol - Indar 5 EW) ne djeluju jer je hladno - pa za zaštitu od krastavosti ostaje Delan i Chorus te pirimetanil (ako namjerno izostavim mankozeb i kaptan).
Mislim da bi preparat Faban (ditianon + pirimetanil) bio najprimjerenije rješenje uz naizmjeničnu kombinaciju prskanjau sa Chorus-om kod ovako hladnog kišnog proljeća. Neku drugu ideju baš i nemam...
Za savijače i minere sam nabavio Runner 250 EC i primjeniti ću ga u blok prskanju kako navode kad malo zatopli (da se insekti aktiviraju).
Osim ditiokarbamata, mislim da i kaptan (koji se sad savjetuje za primjenu) isto djeluje na širenju štetnih pauka i grinja... Ne znam je li to istina...?
No zanima me situacija kao ove kišno-proljetne godine kad triazoli (difenkonazol - Score 250 EC, Difcor, Argo EC, Difenzone i fenbukonazol - Indar 5 EW) ne djeluju jer je hladno - pa za zaštitu od krastavosti ostaje Delan i Chorus te pirimetanil (ako namjerno izostavim mankozeb i kaptan).
Mislim da bi preparat Faban (ditianon + pirimetanil) bio najprimjerenije rješenje uz naizmjeničnu kombinaciju prskanjau sa Chorus-om kod ovako hladnog kišnog proljeća. Neku drugu ideju baš i nemam...
