Kukuruz 2026

[Axial]

Slazem se, zeleni pokrovni zna potrositi puno vode, vi na istoku imate sigurno 50 posto manje kise od nas. Posto u Hr imamo jako puno kompostana mogli bi po nekim simbolicnim cijenama koristiti kompost ako vec nemamo gnoj i tako unositi organsku tvar. JA sam probao prije 4 godine I sad svake godine na neku parcelu odvezem komposta, rezultat je da je prosle godine na tim parcelama barem 30postto veci prinos bio. Naime kompost djeluje kao spuzva i upija vlagu i otpusta kad treba 😁

Na istoku nije toliko manje padavina koliko je raspored padavina puno lošiji. U središnjoj Hrvatskoj u ljetnim mjesecima pada solidna količina oborina - u prosjeku - i makar su nam tla lošija na osnovu tih oborina imamo solidne prinose. Ali kada udari sušna godina - onda ništa ne pomaže. Čak i da se ide sa biljnim ostacima na površini - to u suši kakva je bila prošlogodišnja 'kupuje' možda tek koji tjedan što se tiče vode u tlu. Jedna od velikih prednosti pokrivensoti biljnim ostacima je u tome da su temperature tla daleko niže i to omogućava bolje preživljavanje biljaka i mikroorganizama u tlu.
Ali sada već jako odošmo van teme.

 

[nimrennermin]

danas se odradilo veći dio sjetve,,,nekih hektar i malo više,, sutra je pauza,,,ostatak ide u ponedjeljak ,,ujedno da se pohvalim,, obaram granice,,,za sijanje,,,predhodna je bila 13..4..2012,,,,,hebiga gori sam neko onaj Duplantidis,,,u skoku y motkom,,

 

[ZGseljak]

Mislim da će kod mene ove godine sjetva biti nakon košnje

 

[#Pajdaš]

@llmb0611 i @Axial,
fala obojici.

@#Pajdaš,
zašto je raž potpuno krivi odabir ako iza ide kukuruz? Raž bih zaorao, a na SZ RH imamo, barem za sada dovoljno vlage/vode.
Ove godine sam oral 10. ožujka. Bilo je zeru vlažnije od optimalnog. Sada je gornjih 5 cm kao zapečeno i suho, a ispod sve vlažnije, na cca 25 cm je bilo pred 4 dana skoro blato. Prekjučer samo jako vlažno. Kontroliral sam vlažnost lopatom prije frezanja za krumpir.

jer ima jako puno negativnih učinaka za kukuruz! Ima raž i potivinih učinaka, ali za kukuruz jako malo..

 

[#Pajdaš]

Na istoku nije toliko manje padavina koliko je raspored padavina puno lošiji. U središnjoj Hrvatskoj u ljetnim mjesecima pada solidna količina oborina - u prosjeku - i makar su nam tla lošija na osnovu tih oborina imamo solidne prinose. Ali kada udari sušna godina - onda ništa ne pomaže. Čak i da se ide sa biljnim ostacima na površini - to u suši kakva je bila prošlogodišnja 'kupuje' možda tek koji tjedan što se tiče vode u tlu. Jedna od velikih prednosti pokrivensoti biljnim ostacima je u tome da su temperature tla daleko niže i to omogućava bolje preživljavanje biljaka i mikroorganizama u tlu.
Ali sada već jako odošmo van teme.

od 250 do 500l od 2016...A od 2022 nismo prešli više od 350L godišnje
em raspored katastrofa em količina padalina...

 

[Axial]

Što se tiče padavina Slavonija je postala kao Kazahstan ili Australija. I tamo postoji proizvodnja, samo su očekivanja puno manja što se tiče prinosa. Sukladno tim očekivanjima prilagođavaju tehnologiju proizvodnje.

 

[mladenko]

Treba navodnjavanje, bez toga ne bu islo... rijeka i kanala ima dovoljno

 

[Axial]

Uz ove cijene kukuruza - navodnjavanje se neće isplatiti. Dok sve poplaćaš i izgradiš si sustav - nećeš naći računicu u navodnjavanju kukuruza. Ako budeš čekao da ti država nešto da/izgradi - budeš se načekao. A i kada oni to izgrade bude to još skuplje nego da si radio sam.

 

[lijeskakc]

Kako vi to mislite koristiti državnu vodu bez projekata, vodopravnih dozvola, natječaja, elaborata o utjecaju na okoliš, zakupa, rente? Nejde to tako. Nije to Jadransko more da pustiš mrežu, pofataš ribe i skupo ih prodaš. Eeee, neće moći ove noći.

 

[Axial]

To je manje od polovine priče. Kada sakupiš i poplaćaš sve (a uvijek se može izmisliti još!) onda cijeli sustav treba izgraditi: bunari, akumulacije distribucija po parcelama i na kraju samo navodnajvanje na parceli (pumpa/rolomat/kap po kap itd.). I kada sve to napraviš - sustav treba održavati u radu. A nešto je profesor pričao da je kod nas krađa priličan problem, jer sve to ostavljaš na polju.... Da ne bi bilo kao kod onog čovijeka koji je pokupovao sve, samo što nije unaprijed znao da uopće nema vodu za navodnajvanje na parceli.
Mislite da će kukuruz za 170E/toni to moći pokriti? Ja sam uvjeren da neće.

 

[luka]

Ratarske kulture se ne isplati navodnjavati
Meni je ostalo crijeva od paprike od navodnjavanja kap na kap, pa sam mislio da bih mozda ove godine na istoj parceli navodnjavao kukuruz( trosak za ha je oko 1000 eu crijeva, spojnice i tak to za 1.godinu za iduce godine je oko 350 plus gorivo) ali previse posla i u konacnici premali promet novca po jedinici povrsine.

 

[Brad1]

Kako se Amerikancima isplati navodnjavati a imaju vise oborina nego mi(govorim za Iowu)?platiti 1ha zemlje u Slavoniji 20k eura i onda reći da je investicija u navodnjavanje puno? Kažu ljudi u mojem kraju ne isplati se bacati vapno na zemlju gdje je ph 4-5. A nije puno dati vec 15k eura za ha zemlje... onda kad nema prinosa onda je sve drugo krivo. Ako znaš što radiš, kroz navodnjavanje moras poduplati prinos.

 

[luka]

Tko ne navodnjava ne zna kakav je to posao, probajte ulozite i sve stavite na papir i javite na jesen 😁

 

[komer]

Zemlje već i nema po 20k eura/ha,počelo je i sa 25k/ha većr table i to zemlja realno koja daje 10t/ha kuruze.
Neznam samo koliko ti treba desetaka godina da uz ovakve cijene repromaterijala i otkupne cijene otplatiš to..nek daje i 20t kuruze po ha.

 

[iwanho]

jer ima jako puno negativnih učinaka za kukuruz! Ima raž i potivinih učinaka, ali za kukuruz jako malo..

Hvala lijepa.

Postoji li nekaj preporučljivo, da je sjetva nakon skidanja kuruze, a da sjeme nije preskupo? Površina je cca 2500 m². Ili je možda isplativije svake treće godine kupiti stajnjak, odnosno svake godine pognojiti trećinu?
Nije mi u prvom planu prinos, nego sam primijetil da je zemlje sve zbijenija. Podrivača nema nitko u blizini.

 

[#Pajdaš]

Kako se Amerikancima isplati navodnjavati a imaju vise oborina nego mi(govorim za Iowu)?platiti 1ha zemlje u Slavoniji 20k eura i onda reći da je investicija u navodnjavanje puno? Kažu ljudi u mojem kraju ne isplati se bacati vapno na zemlju gdje je ph 4-5. A nije puno dati vec 15k eura za ha zemlje... onda kad nema prinosa onda je sve drugo krivo. Ako znaš što radiš, kroz navodnjavanje moras poduplati prinos.

pa ajd razmislite kolega zašto im se isplati navodnjavati....

Tko ne navodnjava ne zna kakav je to posao, probajte ulozite i sve stavite na papir i javite na jesen 😁

3 rolomata u selu, jedan se trudio 4g ostala dvojica 2g...sva tri skupljaju prašinu zadnje 3g
Veliki problem je usitnjenost parcela, a drugo temperaturni šokovi koji su puno veći ovdje na istoku, a treće voda kod nas je u prosjeku na 90-150m kako koji dio pa nije isto ulaganje u bunar i svu potrebnu opremu ovdje i na zapadu..

 

[#Pajdaš]

Hvala lijepa.

Postoji li nekaj preporučljivo, da je sjetva nakon skidanja kuruze, a da sjeme nije preskupo? Površina je cca 2500 m². Ili je možda isplativije svake treće godine kupiti stajnjak, odnosno svake godine pognojiti trećinu?
Nije mi u prvom planu prinos, nego sam primijetil da je zemlje sve zbijenija. Podrivača nema nitko u blizin

stajnjak je uvijek dobrodošao a kompakcija se događa najviše kad se radi po neadekvantnim uslovima, tj kad je vlažno..
Podrivač je u većini slučajeva samo kratkoročno rješenje..

 

[Axial]

Kako se Amerikancima isplati navodnjavati a imaju vise oborina nego mi(govorim za Iowu)?platiti 1ha zemlje u Slavoniji 20k eura i onda reći da je investicija u navodnjavanje puno? Kažu ljudi u mojem kraju ne isplati se bacati vapno na zemlju gdje je ph 4-5. A nije puno dati vec 15k eura za ha zemlje... onda kad nema prinosa onda je sve drugo krivo. Ako znaš što radiš, kroz navodnjavanje moras poduplati prinos.

Koliko sam vidio amerikanci uglavnom buše bunar i onda oko njega slažu ogroman pivot sustav za navodnjavanje. S obzirom da su zemljišta uglavnom podijeljena u qarter-e (1/4 kvadratne milje ili ti 160 acre / oko 80 Ha) to je neka mjera za 1 pivot sustav za navodnjavanje. Isto tako moramo znati da su navodnjavanjem već prilično iscrpili podzemne slojeve voda, razina podzemnih vodonosnih slojeva jako se smanjila, ako se dobro sjećam ostalo je možda 20ak% od onoga što su imali kada su počeli masovno navodnjavati prije 20ak godina. A broj bunara i pivota svakim danom samo raste, tako da se vodonosni slojevi ubrzano troše. Na nekom forumu jedan poljoprivrednik je napisao da ako njima nestane vode da se proizvodnja sigurno neće isplatiti, (ja kažem da možda i hoće - jer će cijene onda narasti do neba).
U kaliforniji čupaju nasade badema i oraha jer ih više ne mogu navodnjavati. Voda je postala super skupa za stanovnike, a kamoli za poljoprivrednike. Kalifornija je inače posebni slučaj političke gluposti ovo uništavanje trajnih nasada vjerovatno nije niti u prvih deset najvećih idiotarija koje su političari tamo proizveli.

 

[mladenko]

Kalifornija je pustinja. Ja navodnjavam jer su mi sve parcele uz vodu, potok teče. Navodnjam pasnjake najviše, vrt i krumpir. Kukuruz sam počeo tek prošle godine ali osim pumpe nisam imao ništa, pa je rezultat izostao. Sad sam kupio top i jos crijeva pa ako bude suše, bum probao, kak će to biti. Sve ima svoje za i protiv. Ja mislim da poljoprivreda ako nemaš svoj finalni proizvod odlazi u prošlost. Da tu nece, biti profitabbilno samo ratarstvo. Ili samo stočarstvo. U zadnje vrijeme čujem da sustav krave i tele jako dobro funkcionira. A mlijeko je propast. Mislim da tradicionalnu poljoprivredu možemo zaboraviti.