Lazi,lazi,lazi me... cijena mlijeka

[jandric200]

Mnogi su čitali o takvim kravama koje daju 10 000 l. mlijeka pa brže se
uhvatili poljoprivrede , kad za par godina prodali te krave sa puno mlijeka
jer brojke i knjige su za učitelje koji nikada nisu muzli krave pa pišu
da zarade plaću, a mi investirali u skupe lauf štale , strojeve , krave iz uvoza ( sve otpad , nitko ne prodaje dobro ) i to sve na nagovor naših STRUČNJAKA.:fiery:

 

[imbrakc]

To da smo imali svi jednake uvjete i da svi mozemo pripremiti jednako kvalitetnu silazu nebi se slozio..prvi otkos sam skidao 15.4, i jedva smo uspjeli.. ja nemam 2-3rali pa da se to moze odradit samo tako i s laganom mehanizacijom bez obzira na zasicenost tla vodom..tako da tvrditi da svi imamo slicnu situaciju,hmmm..pitam se jel su i u Gunji uspjeli skinuti na vrijeme

svima je bilo knap ali dalo se. sve je moralo iti v dan dva ali ko se ozbiljno davi moralo je stiči. i za informaciju nesem ni ja skidal 2,3 rali nego 70 pa se je stiglo, velim bilo je knap ali moralo je

kolko vidim ti si na bilogori pa morem reč da smo imali 99% slične uvjete jedino kod tebe prije ode voda z brega

ova katastrofa v Gunji je drugo

 

[radul]

Inače najproduktivnija farma u HR je farma "Salaš" iz Marijanaca s godišnjom proizvodnjom po grlu 10 500L ,radi se o HF pasmini..
Samo te je neka totalno drukčija priča:800-900kom. grla,50 zaposlenih,stotine hektara obradive površine,vrhunska mehanizacija,vrhunski smještaj....tako da se mi obični smrtnici s tim brojkama nemožemo uopće mjerit...radi se o cijelom jednom sustavu...pa tako onda kad pišemo o nekih 12 000 to mi izgleda pomalo smiješno...

@tine
prijatelju s obzirom da si često u Austriji i dobro si upoznat s njihovom situacijom ajd ti nama opiši jednog prosiječnog Austrijskog farmera s 11 grla i prosiječnom proizvodnjom od 6 000L....
Znači:farma,mehanizacja,obradive površine,primjer dnevnog obroka...pa ako može i pokoju slikicu bio bi zahvalan...
Blizu sam tih njihovih brojki pa me zanima za usporedbu malo :icon_thumright:

 

[imbrakc]

samo mali ispravak. podatki su iz godišnjeg izvješća HPA 2013
farma salaš je tek negdi 10. po proizvidnji s 9105 kg, najveća proizvodnja Marijan Kralj 9961 kg.jedno i drugo HF farme, najbolja sim. 8910kg

 

[Mister No]

Mister No, u pravu ste! Za brojeve i računicu sam već napisao da je došlo do zabune (jedna nula viška), a iz toga- ne razmišljajuci je došlo do gore navedenog broja!!
No, ne ovisno o tome, stojim iza onoga što sam spomenuo da onaj tko voli svoj posao i u njega krene bez ikakvih kredita i zaduženja ima veće mogućnosti uspjeha i opstanka na tržištu od onoga koji se u startu zadužio s nekoliko milijuna kuna zbog gradnje staje i nabavke grla!! Neovisno koje stoke, pa makar to bili i papagaji!
Teorija i praksa su često kontradiktorne, ali neka teoretska osnova ipak treba postojati da bi se praktički moglo širiti znanje...
Mene je samo iznerviralo to, što svi poljoprivrednici ovdje tvrde da se to ne isplati jer moraš puno raditi...(čast iznimkama)!!
U svakom poslu moraš puno raditi da bi mogao i zaraditi! Ja svaki dan putujem na posao i s posla cca.3 sata i to mi se ne plaća, uz to još radim 60 sati tjedno +prekovremeno kad se rade obračuni poreza i slično! Znači u prosjeku ja isto radim dnevno po 14-15 sati i uvjeren sam da imam manja mjesečna primanja od nekih naših stočara koji drže po 200 tovnih bikova...
Nikoga nisam vrijeđao u svojim postovima, a bio sam uvrijeđeneral u nekoliko navrata samo zato što sam napisao svoje mišljenje!!

Znam da ste napisali i ispricali se za racunicu.Nisam korigirao jer problem nije samo u jednoj nuli vec sam napisao da je problem u nejednakosti jer ne znam koje ste faktore i primjere laktacije koristili. Vazno je samo ukoliko su konkretni brojevi u pitanju.Smisao posta je sasvim jasan.Podrzavam rad u svakom obliku.Post prije odg.vama sam spomenuo sto mislim o kreditima bilo kojeg oblika.Samo psiholosko stanje uma koji se budi ujutro sa minusom na racunu i nema rjesenje to pretvoriti u pozitivu je dovoljno samo za sebe.
Nigdje nisam spomenuo da ste me uvrijedili i ispricavam se ako je bilo koji dio mojeg komenatara ostavio takav dojam na vas. Napisao sam i da cijenim vase misljenje cak i kada se razlikuje od mojeg.

 

[Zombie]

12000 L sam spomenuo samo figurativno u odnosu na hranidbu...oko prosjecnih proizvodnja se uvjek vode velike dileme..tako da tvrditi da simentalac moze imati 10000 u nasim uvjetima..moguce je,ali malo vjerojatno u praksi...vecina farmi s simentalcima se vrti oko 4000-5500L tu u okolici mene...
Jesam s bilogore ali da imam ocjeditih polja,bas i ne..kod nas je jedna farma (500kom krava) imala sakupljen prvi otkos 5 dana na polju nisu mogli pokupiti,fermentacija je vec pocela na polju dok je nisu pokupili

 

[Mister No]

Inače najproduktivnija farma u HR je farma "Salaš" iz Marijanaca s godišnjom proizvodnjom po grlu 10 500L ,radi se o HF pasmini..
Samo te je neka totalno drukčija priča:800-900kom. grla,50 zaposlenih,stotine hektara obradive površine,vrhunska mehanizacija,vrhunski smještaj....tako da se mi obični smrtnici s tim brojkama nemožemo uopće mjerit...radi se o cijelom jednom sustavu...pa tako onda kad pišemo o nekih 12 000 to mi izgleda pomalo smiješno...

Hvala. Konkretnim brojevima je lakse doci do nekog zakljucka.
HF je ili nije simentalac?Terminologija me malko zdere,pa molim pomoc
Da li ta krava ima istu reproduktivnu sposobnost kao i ona sa npr. 6k litara? Koliki je zivotni vijek u odnosu na ovu sa 6k litara? Ucestalost veterinarskih intervencija u istoj usporedbi?
Koliko nacin prehrane utjece na varijabilne troskove - ista usporedba? Vrijednost podmlatka?
Mozda ukratko vasa iskustva ili informacije.
O sustavima bi mogao puno...u pravilu sto je veci vise se disperzira.Ako su odstupanja od osnovnih zakona veca moze prelaziti u teska stanja..(kaos je extremno stanje,ali ne mislim tako daleko).
U konkretnom primjeru..koliko paznja,ljubav, briga i nadzor nad jedinkama ima svsishodnost u manjem sustavu (mi obicni smrtnici ) u usporedbi sa velikim sustavom gdje "sitnice" izostaju?
Toliko za sada
Moja namjera je na tragu vaseg pitanja kolegi u nastavku citiranog posta...dakle doci do nekog odg.gdje je ravnoteza ili min.granica rentabilnosti proizvodnje?Da li je uvijek taj veci sustav i produktivniji samo zbog litraze?
Inace..ne mislim da mi ili vi obicni ..... izgledamo smjesni jer postoje individue koje su cuda napravile,a opet sustav ako je prezasicen(primjer globalizacije) se urusava...

 

[tine]

@tine
prijatelju s obzirom da si često u Austriji i dobro si upoznat s njihovom situacijom ajd ti nama opiši jednog prosiječnog Austrijskog farmera s 11 grla i prosiječnom proizvodnjom od 6 000L....
Znači:farma,mehanizacja,obradive površine,primjer dnevnog obroka...pa ako može i pokoju slikicu bio bi zahvalan...
Blizu sam tih njihovih brojki pa me zanima za usporedbu malo :icon_thumright:

Pošteno da ti kažem, ne znam puno.
Obično i ne idem na takva prosećna imanja, a s druge strane su imanja tog ranga skoro identična i kod nas.

Dugo se politika poljoprivrede u A svodila na 10-10-10, znači 10 ha zemlje, 10 krava i 10 ha šume, te se tretiralo kako ta kombinacija nosi dovoljno za preživljavanje.
Nekad za familiju, dok danas za jedno radno mesto.

Kako to imanje izgleda u usporedbi sa imanjem tog ranga u Hr?
Ko prvo ima puno više objekata, zbog oštrijih zimskih uslova ko i više oborina, sva stočna hrana se sprema u pokrivene objekte.
Zbog stabilne agro politike kroz više desetljeća su i bolje opremljjena s mašinama. Te su obično starije, a ne istrošene.
Sad ti mali sve manje investiraju u nove mašine, dosta se koriste usluge prstenova.
To 'manje' je u usporedbi s Hrvatskom još uvijek 'puno'.

Obično su ta mala imanja u planinskim krajevima, pa imaju običo i prihode van čiste poljoprivrede.
Ako je u kraju turizam, imaju pokoju sobu ili apartman za izdavanje, možda preradu na domu, rade komunalne usluge, čiste puteve...
Njhovi zakoni ti dozvoljavaju da uđeš i neku preradu s vrlo niskim toškom i papirologijom.
Oko toga je interesantan sajam Ab Hof, to je sajam za trženje vlastitih proizvoda.

Najveća je razlika u trošku i koristima, koje imaju u odnosu sa državom.

Bili smo prošli tjedan na imanju s kojeg sam stavio obrok.
U Slo je samo komunalna naknada za štalu par 10.000 €, u zavisnosti od opštine, te godine zezanja sa milijun organa, od kojih moraš skupit dozvole ili suglasnosti. Verujem, da je i Hr slično.
Dok je taj čovek imao za dogradnju staje od oko 600-800 čm sveg 'državnog' troška 1.500 € i to je bilo sređeno u 15 dana plus su još bili sretni što oće da radi.

 

[jandric200]

Nemamo mi vodstvo u ovoj zemlji , mjenjaju zakone svaki tjedan , sad ti
kreni u neke investicije ,trebao bi doći neki upravitelj iz Austrije,Njemačke
Danske ......da posloži i nauči ove naše političare inače nema nam spasa.

 

[jd4755]

Prvo treba sve zakone koji su vezani za gospodarstvo prepisati iz Austrije a onda lagano uvesti ministre profesionalce isto iz Austrije da to sve provedu a ove naše sve na goli otok nek lagano pripremaju kamen za nasipanje.

 

[radul]

Kolega @tine strašno sam zahvalan:icon_thumright:, a nadam se ne i previše dosadan :icon_question:
Moja vizija je 15 kom muznih simentalki ,plus sav podmladak u tov...nikako više jer do ovih brojki mogu doć bez kune kredita i nekih većih ulaganja,jer većinu toga imam(mehanizacija,smještaj,zemlju...)koje nije u nekom bajnom stanju al s vremenom se pomalo napreduje...
Nas pet iz sela imao u zakup 20ha pašnjaka na kom su krave 8mj, u godini,čak imamo i svog čuvara tako da je proizvodnja maksimalno pojednostavljena a u prvom redu i pojeftinjena...također se i međusobno pomažemo....predajemo mlijeko u jedno manju mljekaru a čiji vlasnik također drži krave,ima dobro mehanizaciju i često puta nam i on pripomogne oko pripreme hrane(rolo bale,sjenaža)
Mišljenja sam da je država prije 10-15 god. ulagala i usmjeravala sredstva ka ovim brojkama(15-20 kom) da bi nam danas situacija bila kud i kamo bolja...do tih brojki svako od nas ko ima neki startni minimum uz malo truda može doć,a da nije kreditno prezadužen,pa čak da nije uopće dužan...a ne što je ulagano u 200 najsuvremenijih,najskupljih a ujedno i nepraktičnih farmi koje su dobivali ljudi koji prije toga nisu imali ni 10 kom,praktički nikakvog iskustvas ni mehanizaciju,zemlju,podmladak pa sad veći tih objekata il je u repogramu il zatvorenoo....svega njih nekoliko funkcionira normalno...

 

[tomo001]

Prvo treba sve zakone koji su vezani za gospodarstvo prepisati iz Austrije a onda lagano uvesti ministre profesionalce isto iz Austrije da to sve provedu a ove naše sve na goli otok nek lagano pripremaju kamen za nasipanje.

Moje je mišljenje da nisu možda sami zakoni toliko loši koliko administracija koja ih provodi i koliko su oni tromi.

 

[radul]

Gledam i slusam juce u "poljoprivrednoj" uvazenog nam ministra Lazovinu...u osvrtu na stanje u mljekarstvu. ...ministar iznese podatak koji mi zapeo za oko/uho da nemoze nas proizvodjac bit konkurentan kad je prosijek proizvodnje po grlu u HR oko 4 600l po...
Jel to stvaran,realan i istinit podatak???

 

[imbrakc]

a gda je on rekel istinu? :icon_scratch:

simentalska pasmina 5028kg, 45056 krava
HF 7052kg, 34833 krava
smeđa 5631kg, 1740 krava

to je za krave koje su u kontroli tak da je stvarna proizvodnja malo niža od ovih ali neje 4600, ali niti ovi prosjeci nesu nekaj

 

[ŠANANA]

Njima je samo konkurentnost bitna, umjesto da se pobrinu za očuvanje naše baštine i našeg hrvatskog sela. Neda mi se opče raspravljati o tome.

 

[tine]

Vidi, ako se postigne konkurentnost, onda bi mogli lako svi sami po sebi brinut za baštinu i sve ostalo.

To možeš videt odmah u A, ako ideš kad tamo.

Sve ostalo je 'pomoć' svima koji ju dele, a najmanje ima od nje taj, u čije ime se dijeli.

 

[jesse]

Ljudi su do sada već trebali shvatiti da im se ne ide na ruku sa zakonima u poljoprivredu,štoviše to izgleda kao namjerno sabotiranje proizvodnje (nadam se da nije tako).E kad to shvate onda se moraju tome prilagoditi,a to znači da prestanemo išta očekivati od države i radimo kao da država uopće ne postoji.Hoću reći da bi ljudi trebali proizvodnju temeljiti i planirati isključivo na svojim raspoloživim sredstvima i ne očekivati poticaje ili bilo kakve potpore od države.Tako da ako nešto i plate to je super i to dalje ulažeš,a ako ne plate i dalje radiš sa svojim novcima i nećeš propasti.Znam ljude koji proljetnu sjetvu i dugove planiraju na poticajima koje bi država tek trebala isplatiti,znači situacija je takva da ako ne bude poticaja ti ljudi neće sijati i propast će.I još nešto što radim već tri tjedna i možda bi nekome moglo pomoći a to je da koncentrat radim sam.Znači zadnja cijena koje se sjećam je bila 3.55 kn po kili supera,koristio sam omegu od Fanona.A sada kupujem suncokretovu i repičinu pogaču u uljari i cijena je 1.70 sa pdv-om po kili i u to dodajem malo soje i dehidrirane lucerne u omjeru 30 suncokret 30 repica 20 soja i 20 lucerna u to dodajem kilu Fosfofertila i kilu stočne krede.Recept je za 102 kile gotovog supera koji se miješa sa kukuruzom i tritikalom.Kad odbijem pdv kila supera me ispadne 2 kuna,na veliku količinu je velika ušteda a mliječnost je ostala ista kao i sa kupovnim superom.

 

[Kuba]

Mi isto koristimo omegu od fanona,nismo baš zadovoljni,proteine ne povečava uopće, a mliječnost sa 170 na 200,kad sam davao 40-45 kg dnevno,što je neisplativo na ovu cijenu mlijeka
sad razmišljamo uzimati soju i wisan raps(PANTO) i miješati sa kukuruzom,ječmom i pšeničnim posijama

 

[ŠANANA]

Uzmi Panto što prije, nekoliko ljudi s kojima se ja družim su naglo popravili kvalitetu mlijeka i dobili na količini od kako su prešli na Panto! Znači njihove žitarice + panto vitaminsko-mineralni dodatak, ima ih više vrsta, pa treba vidjeti koji ti najviše odgovara.

 

[jesse]

ključno je da u koncentratu bude što više vrsta žitarica zbog omjera aminokiselina.Znači nije dobro da bude samo suncokret ili samo soja,mora biti od svega pomalo jer svaka od njih u sebi sadrži aminokiseline koje ova druga ne sadrži.Aminokiseline su sastavni dio proteina pa ih tako u hrani treba biti što više različitih,jer ste vjerojatno skužili da neki super sa 32% proteina manje podiže mliječnost od recimo nekog drugog koji isto ima 32% proteina a razlika je samo u omjeru aminokiselina,odnosno koncentriranih krmiva.I koncentrirani dio obroka bi kravama trebalo podjeliti na više puta dnevno ako se daje više od 3 kile odjednom jer sve što prelazi te 3 kile krava nemože iskoristiti za sinetzu mlijeka jer se probavi u buragu pa je to kao da ste taj višak bacili.Ja sam najbolje rezultate postigao tako da smjesu djelim na četiri obroka,znači prvi ujutro prije mužnje,drugi u podne,treći navećer prije mužnje a zadnji nakon mužnje kad pojedu malo sjenaže.Dobivam skoro 50 litara mlijeka više na taj način