navodnjavanje kap po kap

[Kontam]

Siki sve ovisi o kulturi i razmaku sadnje kulture. Za plodovito povrće koliko se ja razumijem bi bilo poželjno dva. No svako radi sukladno svom nahođenju i mogućnostima. Poz

 

[asestic]

Siki sve ovisi o kulturi i razmaku sadnje kulture. Za plodovito povrće koliko se ja razumijem bi bilo poželjno dva. No svako radi sukladno svom nahođenju i mogućnostima. Poz

Kod mene jedna folija dva reda povrća i svaki red jedno crijevo.

E sada jedno pitanjce folija je 30 m dugačka dva crijeva u kacu naspem 350 l vode koliko često ponavljati zaljevanje zenlja pjeskovita.
Pozdrav!

 

[shemmo]

[QUOTE=siki;
Shemmo ni ti a ni seva niste napisali na koje redove šta je posađeno itd.



radi se o paprici , dva reda na gredici razmak između redova 40cm bez folije.

 

[pauk]

Jedan forumaš me zamolio za pomoć oko grafa. Mislim da će ovako biti razumljivije.
Znači lijevi i desni gornji graf je za glinu - ilovaču. Donji lijevi i desni su za krakteristike u pijesku. Količina vode koja se koristi u glini i pijesku je ista 4 litre na sat za lijeve grafove i 20 litara za desne grafove. Mislim da će sada biti malo jasnije. Poz

to sam bio ja

nda, pretpostavljao sam da se o tome radi, no ono kaj mi je i dalje nejasno jest sto se uzima za protok kolicine vode? Pretpostavaljam da se radi o kolicini vode koja izadje na jednoj rupi na crijevu?

I kak da onda izracunam brzinu protoka vode kad moj "a je to" sustav za navodnjavanje koristi bacvu od 200 litara koja "presusi" npr nakon jednog sata a imam recimo 70 metara t-tapea sa razmacima 20 cm?

mislim nije da je bitno (navodni se to solidno), al zima je i nema se sto pametnijeg raditi, pa eto

 

[bobostar]

to sam bio ja
I kak da onda izracunam brzinu protoka vode kad moj "a je to" sustav za navodnjavanje koristi bacvu od 200 litara koja "presusi" npr nakon jednog sata a imam recimo 70 metara t-tapea sa razmacima 20 cm?

I sada kad imaš sve varijable, fali samo rezultat: 200 lit / 70 m = 2,85 lit./sat/m' ili ako ti je razmak kapaljki 20 cm onda je 0,57 lit/sat po kapaljci.
To bi ti bilo, ovako linearno, na papiru.
Inače se kod svih tih cijevi navodi i podatak o max. dužini koja se može položiti u polje, pri kojem je natapanje jednolično (vezano uz promjer cijevi i kapacitetu kapaljki). Ukoliko je dužina veća dolazi do značajnog pada tlaka i nejednoličnog natapanja.
Ako imaš kapljke od 4 lit/sat, a promjer cijevi je 16 mm, onda max. u jednoj laterali može biti 100 kapaljki. Ako je razmak između njih 25 cm, onda je max. dužina laterale (4 u metar/100 kapaljki) = 25 metara, povećaš li promjer cijevi na 20 mm, onda ih može ići 230 kapaljki, ako ih je opet 4 na metar dužni, onda laterala može biti 57,5 m.
Ovo su generalne vrijednosti, ali svaki ih proizvođač navodi za svoje sustave.

A kako to u praksi izgleda? Kupi se cijevi i spojnica, i spajaj Miško (ta ne moraš biti astronaut za spojit spojnicu i dvije cijevi). A protok, tlak i kapacitet... ma daj to je za štrebere iz klupa; što će Mišku tlak... ima on tablete za to. :mrgreen:
I onda na kraju vegetacije; muči Miška malo računica; kupio cijevi, spojnice, potrošio vode... ali nije prinos baš nešto, malo je to u "neravnoteži".
Ma nema veze, popit će Miško još jednu za tlak, i reći Joži da je ove godine bilo super, imao je prinos 250% veći, samo kupi i ti Joža to :rolleyess:. A tablete za tlak ionako idu na recept; država plaća rayer:

 

[bobostar]

Jedan forumaš me zamolio za pomoć oko grafa. Mislim da će ovako biti razumljivije.... kaže Miško iz gornjeg posta, da mu još nije jasne, pa sam malo pojednostavio stvar

Evo, slike:


Evo ovako tehički:
1. Tlo: Glina (glinasto tlo)
2. Slika 1. prikazuje natapanje kapaciteta 4 lit./sat, a krivulje pokazuju zonu vlaženja nakon primjene 4,8,12 i 16 lit. vode (na ovom grafu je to i vremenski interval od 1,2,3 i 4 sata rada sustava)
3. Slika 2. prikazuje natapanje kapaciteta 20 lit./sat (5x više vode, ali za isto vrijeme). Krivulje prikazuju zonu vlaženja nakon primjene 4,8,12 i 16 lit. vode (na ovom grafu to je vremenski interval od 12 min., 24 min, 36 min i 48 min. rada sustava; budući da je veći kapacitet za primjenu iste količine vode, ista se primjenjuje u manje vremena).

E što sada to znači u praksi?
Primjer; plastenik i dvije kulture; salata i paprika.

Salata ima plitki korijen, stoga nema smisla natapati dublje slojeve, te je bolje primjeniti sustav većeg kapaciteta, i time vlažiti pliće tlo, ali puno šire područje. Znači ako je dodano 12 lit. vode, vlaži se tlo do cca. 12 cm ispod cijevi i gotovo 50 cm lijevo i desno od cjevi; znači traka od skoro 1 m (znači jedno crijevo je dosta za skoro 3 ili 4 reda, na jednu široku foliju).

Paprika ima dublji korijen, i važnije je natapati dublje. Znači za isto tlo (isti plastenik) sustav od 20 lit./sat natapa preširoko i preplitko. Znači za papriku treba sustav od 4 lit./sat, primjeniti 12 lit. vode, ali to puno sporije (3 sata). Time se natopi do cca. 25 cm dubine, a radijus vlaženja je 30 cm lijevo i desno od crijeva; znači jedno crijevo za dva reda.

Eto, da bi natapanje bilo efikasno, za isto tlo i isti plastenik, za ove dvije kulture koje su često u plodoredu, trebaju DVA različita sustava za natapanje; za salatu treba 20 lit./sat (visoki intenzitet) dok za papriku treba sa 4 lit./sat (niski intenzitet).

I pita me Miško, što će sada, kada mu je Joža rekao da nema veze, neka stavi crijevo svaka dva reda ?!?!? :shock: Reko; gle prodaj ti to sada nazad Joži, a sebi kupi crijeva kakva ti trebaju.

p.s. Kontam; Miško se zahvaljuje, na grafu, ali pitao je da mu još objasnim.

 

[siki]

Bobostar odnosno doture ako sam te dobro razumio onda to znači ono što sam napisao na prethodnoj stranici da za svaku potrebu zaljevanja treba izabrat odgovarajuće crevo pošto ih na tržištu ima raznoraznih sa malim a i sa velikom protokom. Ali evo šta ja radim u salati koristim crevo sa razmakom rupa od deset cm a u paprici sa razmakom od 20 cm i do sada je bilo dobro. Vidiš i ćorava koka pronađe zrno.

 

[bobostar]

.... da za svaku potrebu zaljevanja treba izabrat odgovarajuće crevo .....

Upravo tako.
8)

 

[seva]

Ja imam bunar iz kojeg zalijevam,dubok je samo 5 metara, vode uvijek ima dovoljno...ali kad se ne koristi,kao recimo sada,u vodi se pojave neke alge ili šta već. da li neko zna je li ta voda dovoljno dobra za biljke ili nije? Prije par godina sam je nosio na analizu i voda nije za piće. Uglavnom je to površinska voda.Kakve su to alge,ako neko zna? i ako su štetne,kako da se eliminišu?
Bacao sam kreč u nju i kaporit,ali poslije nekog vremena opet se to pojavi. To je smeđe boje i hvata se po zidovima i cijevima.Kad se voda puno koristi onda toga nema.
http://www.poljoprivredni-forum.com/attachment.php?attachmentid=4316&stc=1&d=1357730661
http://www.poljoprivredni-forum.com/attachment.php?attachmentid=4316&stc=1&d=1357730661

 

[seva]

Nije valjda da niko ne zna!?

 

[Kontam]

Razmak kapljača ne znači ništa! Deklaracija puno govori, kao npr 1350 litara ili 420 litara na 100 m crijeva. Profesionalcu i amateru je važna jedna stvar, a to je svrha navodnjavanja!!! Ako ćete pisati da imate navodnjavanje kap na kap sa dripom na 10 cm ili 20 cm puno govori koliko ste površni Poz i samo konstruktivno

 

[Kontam]

Nije valjda da niko ne zna!?

Imaš baru od vode, tko zna što tu ima. Tko koristi vodu sa 5 m dubine za ozbiljno navodnjavanje? Kopani bunari su čak na 10 m minimum a ovo na 5 m je zabijena cijv u podvodno tlo. Samo izmjeri ph da nije neki kiseliš, neku filtraciju bi valjalo sklepati. Poz

 

[DARIJUS]

Nije valjda da niko ne zna!?

voda ti je puna željeznih iona, i u kontaktu s kisikom oksidira, tj. stvara se hrđa...
postupak kod mene ide ovak...
izvadiš vodu i ona se zmuti za 4-6 sati (požuti)
onda se nakon dva dana hrđa stvori u one mucice i sve skupa padne na dno ili se uhvati za stijenke, a sama voda je ponovno čista...
dok je god žuta nema unutra algi, alge koje ja uzgajam su supertamno zelene boje...
uglavnom, moja voda je ok za zalijevanje, a ti svoju probaj dati ispitati...
i kontam, ja imam pojavu vode na 2.8 metara, cijev je zabijena 5.8 metara i dublje nemore...
ako je čovjek negdje nisko onda je to moguće...
evo ja računao, stupac vode od 2.5 metara u pijesku ispod moje nekretnine gdje je pumpa površine 2500 kvadrata = približno 1200 kubika moje vode...heheh
još da sam u americi...8)
e da, računal sam da je u sloju pijeska od ukupno 6250 kubika 20% vode pa je to onih 1200 kubika...da ne razbijate glave...

 

[Kontam]

E onda je to već stvar režije Željezo je najjeftinije riješiti sa pretakanjem u nkei priručni bazen i onda tek dalje. Garant nema željeza u kapljačima ni po zemlji. Inače željezo je neprijatlj prinosa. Poz

 

[DARIJUS]

ja delam flance u kontejnerima s tom vodom, rastu ko ludi praktično bez ikakvih drugih kemija...
moja voda bila na zavodu za ishranu bilja, nikakvih problema nisu vidjeli u njoj za uzgoj povrća...štoviše, preporučili su ju kao idealnu...:scratch

 

[seva]

Jeste,stvara se hrđa i sve to padne na dno,ja je ispumpavam u cisterne i kad malo odstoji onda zalijevam. Bunar je iskopan na mjestu gdje je bio izvor i bilo je nemoguće kopati dublje od 5 metara. Ja sam u nizini i ljetos smo ja i komšo njemu iskopali bunar fi 400,ručnim svrdlom 4.5 metara,a vode ima toliko da tomosova pumpa radi non-stop sa pola kapaciteta. Ja inače trošim dnevno ljeti 5-6 kubika i nivo vode u bunaru (fi 600)se ne mijenja!
Kako Kontam kaže,sklepaću i neki filter i odnijeću uzorak vode na anlizu,pa da vidimo...

 

[horda]

Pozdrav. Imam jedno pitanje u vezi navodnjavanja. Ustvari želio bih da mi netko prokomentira ideju. Imam cisternu od 1000 L (to su one plastične u metalnim rešetkama, znate svi o čemu pričam). E sad, palo mi je na pamet da tu cisternu instaliram fixno na auto prikolicu koja bi se kačila na traktor. Sad dolazi ono što me najviše zanima. Na gornjem velikom plastičnom poklopcu koji ( nadam se) brtvi ugradio bih nepovratni priključak za obično gumeno crijevo (ono što koristimo na običnim slavinama). Preko njega bih točio vodu u cisternu, a kada skinem crijevo automatski se zatvara i brtvi. Na istom tom poklopcu bih ugradio ventil od automobila na koji bi preko traktorskog kompresora stvorio pritisak u cisterni koji bi tjerao vodu u cijevi za navodnjavanje kap na kap. Recimo, pod tlakom od 1 bara. A da bih osigurao konstantni tlak od 1 bara ugradio bih sigurnosni ventil koji bi višak pritiska puštao van.
Dakle, to bi izgledalo otprilike ovako. Kod kuće jednostavno zakačim prikolicu za traktor, običnim gumenim crijevom se spojim na ugrađenu spojnicu. Natočim vodu i odvezem se na lokaciju. Tamo bi bilo pripremljeno i razvedeno navodnjavanje kap na kap. Jednostavno se na pipu u doljnjem dijelu spojim na sistem. Crijevo zraka sa kompresora traktora ubodem u ventil na poklpocu bačve i navodnjavanje ide. Kad završim otkopčam se sa sistema i sve vozim kući.

Molim Vas da mi netko kaže da li plastika bačve može izdržati određeni pritisak i može nekakav komentar o ideji uopće.
Hvala!!!

 

[plevak]

Pozdrav. Imam jedno pitanje u vezi navodnjavanja. Ustvari želio bih da mi netko prokomentira ideju. Imam cisternu od 1000 L (to su one plastične u metalnim rešetkama, znate svi o čemu pričam). E sad, palo mi je na pamet da tu cisternu instaliram fixno na auto prikolicu koja bi se kačila na traktor. Sad dolazi ono što me najviše zanima. Na gornjem velikom plastičnom poklopcu koji ( nadam se) brtvi ugradio bih nepovratni priključak za obično gumeno crijevo (ono što koristimo na običnim slavinama). Preko njega bih točio vodu u cisternu, a kada skinem crijevo automatski se zatvara i brtvi. Na istom tom poklopcu bih ugradio ventil od automobila na koji bi preko traktorskog kompresora stvorio pritisak u cisterni koji bi tjerao vodu u cijevi za navodnjavanje kap na kap. Recimo, pod tlakom od 1 bara. A da bih osigurao konstantni tlak od 1 bara ugradio bih sigurnosni ventil koji bi višak pritiska puštao van.
Dakle, to bi izgledalo otprilike ovako. Kod kuće jednostavno zakačim prikolicu za traktor, običnim gumenim crijevom se spojim na ugrađenu spojnicu. Natočim vodu i odvezem se na lokaciju. Tamo bi bilo pripremljeno i razvedeno navodnjavanje kap na kap. Jednostavno se na pipu u doljnjem dijelu spojim na sistem. Crijevo zraka sa kompresora traktora ubodem u ventil na poklpocu bačve i navodnjavanje ide. Kad završim otkopčam se sa sistema i sve vozim kući.

Molim Vas da mi netko kaže da li plastika bačve može izdržati određeni pritisak i može nekakav komentar o ideji uopće.
Hvala!!!

Čemu igranje sa time. Sam pritisak slobodnog pada ti je dovoljan za T-tape cijevi.

 

[horda]

Čemu igranje sa time. Sam pritisak slobodnog pada ti je dovoljan za T-tape cijevi.

Radi se o tome da bi bilo 40-tak redova od 50-tak metara. Mislim da bi mi odeređeni pritisak u t-tape cijevima ipak trebao.:scratch

 

[Njoko]

Radi se o tome da bi bilo 40-tak redova od 50-tak metara. Mislim da bi mi odeređeni pritisak u t-tape cijevima ipak trebao.:scratch

Moj komentar nije loše,pritisak sigurno može izdržati jer upuhuješ zrak it traktorskog kompresora,a čelična konstrukcija može izdržati dobar pritisak,jer su tako napravljeni da zadrže ljuljanje tekućine oko 1 tone koja je u njima,i kojoj nije malo trenje..