Ne ta mala Elektrokovina je petostepena 4kw a s njom smo od jednom navodnjavali hektar vocnjaka
Kada se već spominje pumpa (ona je srce sistema za natapanje) osim snage, važna su i ostala dva parametra; kapacitet pumpanja (najčešće izražen u lit./sec ili m3/sat) i visina dizanja (količina tlaka). Visina dizanja nije toliko važna, jer su visinske razlike male za ove spomenute voćnjake, međutim kapacitet da. Što se tiče snage; pri istoj snazi, ovisno o kunstrukcijskim karakteristikama pupme, postižu se različiti kapaciteti i visine dizanja.
Zašto spominjem kapacitet?
Zato što je to najčešći problem u praksi; nepodudarnost kapaciteta sustava za natapanje i kapaciteta pumpe.
Kako to najlakše tehnički posložiti?
Jednostavno izbrojati planirani broj kapaljki (ili rasprskivača) u voćnjaku i pomnožiti sa kapacitetom kapaljki. Ako voćnjak ima 500 kapaljki kapaciteta 4 lit./sat znači da pumpa na sat mora dati najmanje 2.000 lit./sat iliti 2m3/sat (malo preračuna u lit./sec ili m3/sat; ovisno koja je oznaka na pumpi).
A ako nema oznake na pumpi (često za starije rabljene pumpe)?
Onda spojiti pumpu na neku manju cisternu/rezervoar, uključiti pumpu (puni ili pola gasa) i brojati vrijeme (štopericom) koliko je potrebno da pumpa napuni neki drugi rezervoar od primjerice 100 lit.. Mjerenje ponoviti 3x i izračunati neki prosjek (po mogućnosti za puni i pola gasa).
A što ako pumpa za ovaj naš primjer daje samo 1m3/sat?
Ništa strašno. Podijeliti voćnjak u dva dijela i onda je pumpa taman. Ne mora se cijeli voćnjak odjednom natapati.
(Naravno postoji sada tu i problem gubitka tlaka, ali to je već onda hidraulički proračun. Već i ovo spomenuto je dobro za uigravanje sustava)
A izbor pumpe?
Iako su centrifugalne najčešće, klipne su zakon (sporohodna, veliki kapacitet i veliki tlak).
