-
Poštovani posjetitelju, za korištenje svih mogućnosti koje Poljoprivredni Forum omogućuje, predlažemo ti da se registriraš. Besplatno je i tvoja privatnost je potpuno zaštićena. Registracija ti omogućuje pristup svim kategorijama i temama, mogućnost pristupa privicima u postovima (slike, video, tutorijali, uputstva itd), pristup malom oglasniku, direktnu komunikaciju s članovima putem privatnih poruka, automatsko praćenje tema od interesa i još mnogo toga. Veselimo se tvojoj prijavi! ❤️
Ziky 88
Novi član
- Tu od
- 3 Lis 2020
- Poruka
- 5
Laički rečeno mikoriza je simbioza gljiva koje se vežu na korijen biljke u obliku malih kvržica koje nisu vidljive.Proizvedena je u laboratoriju.Gljive usvajaju hranjivo i biljka se dodatno hrani i brže napreduje.Količina gela se razrijeđuje s vodom ovisno o uputi proizvođača,nekoliko stotina litara na 2 dcl gela.
Ziky 88
Novi član
- Tu od
- 3 Lis 2020
- Poruka
- 5
Slažem se s tobom,dobra prihrana stajskim gnojem u jesen i za mlađi nasad oraha dušična prihrana u 3.mj su ključni za dobro napredovanje.
Ivannovak
Novi član
- Tu od
- 6 Velj 2019
- Poruka
- 5
Evo sta sam ja pronasao na facebooku zato sam pitao ovde da vidim kakva iskusva.
ŠTA JE MIKORIZA I KOJA JE NJENA ULOGA?
Mikoriza je naziv za kolonije endomikoriznih gljiva koji se nanose prilikom sadnje u neposrednom didiru sa korenovom bradom. To je simbioza (zajednički život dva organizma različitih vrsta zbog obostrane koristi) korena i gljivica, koja pojačava prehranu bilja. U mikoriznoj simbiozi sa specifičnim gljivama koegzistira većina biljaka koje nastanjuju kopneni ekosistem. Zapravo, ova simbioza biljaka i gljiva jedna je od evolucijskih adaptacija koja je pre nekoliko milijardi godina omogućila biljkama da kolonizuju kopnene pustinje, tada siromašne hranjivim materijama, u odsustvu plodnog sloja koji je nastao upravo uz pomoć biljaka. Gljive mikorize, koje su mnogo delotvornije u upijanju minerala od samog korenja, pomogle su u prehrani prvih kopnenih biljaka.
Mikoriza obuhvata korenove sitne zilice i na njima razvija hife (to su sitne bele niti). Time dolazi do masovnog povecanja korenove brade, i sa druge strane se izuzetno mnogo povecava apsorpcija hranjivih materija. U ovom slučaju gljive imaju idealne uslove za rast sa stalnom zalihom šećera od biljaka, dok zauzvrat gljive snabdevaju biljku fosforima i drugim mineralima koje selektivno upijaju iz tla, pa povećavaju površinu za apsorpciju hrane i vode. Hife su mnogo tanje od korenskih žilicaa i brojnije, te mogu ući u najsitnije pore u tlu. Kao rezultat toga, upijanje hranjivih materija i vode je povećana nekoliko stotina do nekoliko hiljada puta. U mnogim slučajevima tlo sadrži obilje nutrijenata u oblicima nedostupnim biljci. Tu nastupa mikoriza sa sposobošću mobilizacije i transporta hranjivih materija biljci. Gljive, isto tako, luče hormone rasta koji podstiču korenov sistem oraha na rast i grananje (od čega direktno zavisi i razgranatost i rodnost oraha), enzime koji omogućavaju uzimanje minerala iz organskih oblika i proizvode antibiotike koji mogu pomoći u zaštiti biljke od patogenih gljiva i bakterija u tlu. Mikoriza štiti biljke od teških metala i soli.
Mikoriza se nanosi u malim kolicinama (firme koje je prodaju savetuju 10-20 grama supstrata po sadnice)
MarkoHorvat
Novi član
- Tu od
- 20 Pro 2020
- Poruka
- 14
Pozdrav!
Koji insekticid koristite u borbi protiv orahove muhe? Ja sam do sad koristio Calypso i Laser, na istoj parceli ali svake godine drugo sredstvo i opažanja su sljedeća:
2018.g - Calypso - malo sam uranio s početkom primjene, pa sam i ranije završio (neznanje) - cca 50% uroda je bilo dobro.
2019.g - Laser - pratio sam na žutim pločama i mislim da sam dobro pogodio vrijeme primjene - cca 90% uroda je propalo
2020.g - Calypso - pratio na žutim pločama, pogodio vrijeme primjene, možda je trebalo još jedno prskanje obavit kasnije da efekt bude još bolji - cca 70% uroda je bilo dobro
Iz ovog mogu samo zaključiti da Laser ne valja (da ne pričam kolko je skup), a Calypso je dobar. Naravno da je sad Calypsu ukinuta registracija i više se ne može kupiti. Pa me zanima imate li neki drugi insekticid koji je koristan? Ili neku špagu za nabavit Calypso odnekud...
Koji insekticid koristite u borbi protiv orahove muhe? Ja sam do sad koristio Calypso i Laser, na istoj parceli ali svake godine drugo sredstvo i opažanja su sljedeća:
2018.g - Calypso - malo sam uranio s početkom primjene, pa sam i ranije završio (neznanje) - cca 50% uroda je bilo dobro.
2019.g - Laser - pratio sam na žutim pločama i mislim da sam dobro pogodio vrijeme primjene - cca 90% uroda je propalo
2020.g - Calypso - pratio na žutim pločama, pogodio vrijeme primjene, možda je trebalo još jedno prskanje obavit kasnije da efekt bude još bolji - cca 70% uroda je bilo dobro
Iz ovog mogu samo zaključiti da Laser ne valja (da ne pričam kolko je skup), a Calypso je dobar. Naravno da je sad Calypsu ukinuta registracija i više se ne može kupiti. Pa me zanima imate li neki drugi insekticid koji je koristan? Ili neku špagu za nabavit Calypso odnekud...
MarkoHorvat
Novi član
- Tu od
- 20 Pro 2020
- Poruka
- 14
Početkom i sredinom kolovoza. Trebao sam možda još i krajem.
Pozdrav svima, imam dilemu oko razmaka sadnje. Srbi spominju min 12 x 12, a da bi dobili poticaje u RH minimalni sklop mora biti 100 kom po ha, ili 10 x 10. E sada, Srbi napominju da se slucajno nejde ispod 12 x 12 jer ce kasnije doci do zasjenjivanja krosnje i manjeg priroda. Meni se tu postavlja logicno pitanje, sto je problem da obavim rezidbu u jednom trenutku i time to rjesim. Znam da su orasi ogromni ali postoje danas razna rjesenja. Isao bi na 12 x 12 ali onda nista od poticaja. Takoder za onu gustu sadnju 7 x 5, ne znam da jos itko ima stroj za mehanicku rezidbu koji je preduvjet svake 3 ili 4 g. Takoder i tu jedno razmisljanje, zar to nije moguce bez stroja obavit, npr teleskopskim pilama itd. Isao bi na lateralne sorte zbog ranijeg povrata, tocnije pieral lara
Ziky 88
Novi član
- Tu od
- 3 Lis 2020
- Poruka
- 5
Pozdrav.Na dosta si pitanja dao odgovor.Ako želiš poticaj sadi lateral na 10x10m,to ti je sasvim dovoljno.Možda ćeš s vremenom imati manje rezidbe.Pozicaj je ove(2021.) godine smanjen za 50%,ali kroz mjeru 10 možeš to nadomjestiti(vidi svih 16 podmjera u tablici-i koja podmjera ide s kojom(jedna ili dvije max).Sadnjom lateralnih sorti(tvoj Lara) je odličan izbor i nema potrebe za širom sadnjom od 10m jer s tim razmakom nećeš imati dodatnog mukotrpnog posla sa strojnom rezidbom.Lateralne sorte imaju manju,umjereno bujnu krošnju koja ima plod duž cijele grane,za razliku od terminalnih sorti koje rode samo po obodu,vrhu grana.Tada se obrezivanje vrši strojno,i to svake godine jedna strana.Vidiš,tu je problem terminalnih sorti,zbog cijene uslužnog najma mašine(ako je uopće netko ima u regiji) ili svog rada(ovisi koliko planiraš stabala) i dosta manjeg prihoda ploda nakon rezidbe.Moj savjet je ukoliko želiš poticaj moraš se pridržavati svih pravila Poljoprivredne agencije,sadnice ne trebaju biti ekološke pri kupnji,već postoji prijelazno razdoblje koje traje tri godine,ali traže račun za iste.Uvjet je isto da održavaš nasad, (prva košnja i uklanjanje) ili malčiranje trave do 15.06.iste godine.Zatim ekološka prihrana u granulama ili folijarno,isključivo s FIS liste dopuštenih proizvoda(zaboravi stajski gnoj od Štefa ili Jože koji ima više od 5 krava,jer nije dozvoljeno radi tretiranja tih krava antibioticima.To nikako ne dozvoljavaju.Znači u prosjeku 3 košnje godišnje.Ekološki nadzor trebaš izabrati sam,njih ovlasti Agencija,dođu u nasad jednom godišnje i platiš ih,ovisno o površini(za 3 ha cca 1700 kn).Uglavnom nije loš eko đir.Ako trebaš kakav savjet slobodno se javi u inbox.
Hvala svima na odgovorima. Ovih 12 x 12 m pise na facebook stranici Uzgoj oraha, odnosno zadruge iz Srbije. Ljudi su stvarno podijelili nesebicno hrpu korisnih informacija, svaka im cast.
Generalno kod nas struka jako malo zna o uzgoju oraha, nagledao sam se svakakvih gluposti, koje se prepisuju iz knjige u knjigu, a prakticnih iskustava ili istrazivanja oko nekih osnovnih stvari pri uzgoju oraha je malo, sto i nije za kudit jer treba jako dugo za ovu vrstu od sadnje da se vide rezultati, pa rijetko tko ima financiranje i vremena za takvo istrazivanje. Navest cu samo jedan primjer prepisivanja, knjiga Orah i lijeska od prof. Šoškića je vecinom prepisana (u nekim slucajevima od rijeci do rijeci) iz knjige prof. Bulatovica Orah, lešnik i badem iz 1985 g, . Dapace autor je krivo i citirao (nije navodio originalne izvore, nego kao da je to prof Bulatovic proveo) kada je prenosio istrazivanja koje je citirao prof. Bulatović, sto je presmojesno za jednog profesora da ne zna pravilno citirat. Iako su to srpski autori, zelio sam samo navesti kako se stari podatci prepisuju, a Srbi jos imaju i vlastite sorte i puno su prakticno vise u tome. Zato ne vjerujem previse ovim razmacima kako su nasi odredili kao maksimalne, ali sto se tu moze vjerujem da se moze rezidbom korigirat ako dode do zasjenjnja nakon xy godina. Osobno ne bi isao u ekolosku proizvodnju, mislim da je to danas s svim ovim stetocinjama tesko(muha, pjegavost lista, antraknoza oraha) , ostao bi na integriranoj plus iaks mjere.
@Ziky 88
Zar nije da se lateralne sorte orezuju mehanicki a ne terminalne?, jer kod lateralnih s obxirom da radaju i lateralno nece doci do gubitka roda prve godine nakon rezidbe tj dok se ne obnovi rodna povrsina?, a omogucuje se ulaz svjela. Plus koliko znam to je tehnologija guste sadnje koja je dosla s lateralnim sortwma.
S obzirom da vecina uzgajivaca u svijetu ide na te guste sadnje i imaju mehanizaciju vjerujem da ce se i u HR to morat primjenit ako se zeli ostat konkurentan, pa ce sigurno trebat osnovat neku lokalnu udrugu u svrhu nabavke strojeva za rezidbu. Zato me jos i vise zanima ako netko ovdje ima gusti sklop, a da nema taj stroj, jel je moguce to bez mehanizacije, rucno s razliciti oruđima (teleskopska pila itd) orezat.
Hvala jos jednom svina na odgovorima
Generalno kod nas struka jako malo zna o uzgoju oraha, nagledao sam se svakakvih gluposti, koje se prepisuju iz knjige u knjigu, a prakticnih iskustava ili istrazivanja oko nekih osnovnih stvari pri uzgoju oraha je malo, sto i nije za kudit jer treba jako dugo za ovu vrstu od sadnje da se vide rezultati, pa rijetko tko ima financiranje i vremena za takvo istrazivanje. Navest cu samo jedan primjer prepisivanja, knjiga Orah i lijeska od prof. Šoškića je vecinom prepisana (u nekim slucajevima od rijeci do rijeci) iz knjige prof. Bulatovica Orah, lešnik i badem iz 1985 g, . Dapace autor je krivo i citirao (nije navodio originalne izvore, nego kao da je to prof Bulatovic proveo) kada je prenosio istrazivanja koje je citirao prof. Bulatović, sto je presmojesno za jednog profesora da ne zna pravilno citirat. Iako su to srpski autori, zelio sam samo navesti kako se stari podatci prepisuju, a Srbi jos imaju i vlastite sorte i puno su prakticno vise u tome. Zato ne vjerujem previse ovim razmacima kako su nasi odredili kao maksimalne, ali sto se tu moze vjerujem da se moze rezidbom korigirat ako dode do zasjenjnja nakon xy godina. Osobno ne bi isao u ekolosku proizvodnju, mislim da je to danas s svim ovim stetocinjama tesko(muha, pjegavost lista, antraknoza oraha) , ostao bi na integriranoj plus iaks mjere.
@Ziky 88
Zar nije da se lateralne sorte orezuju mehanicki a ne terminalne?, jer kod lateralnih s obxirom da radaju i lateralno nece doci do gubitka roda prve godine nakon rezidbe tj dok se ne obnovi rodna povrsina?, a omogucuje se ulaz svjela. Plus koliko znam to je tehnologija guste sadnje koja je dosla s lateralnim sortwma.
S obzirom da vecina uzgajivaca u svijetu ide na te guste sadnje i imaju mehanizaciju vjerujem da ce se i u HR to morat primjenit ako se zeli ostat konkurentan, pa ce sigurno trebat osnovat neku lokalnu udrugu u svrhu nabavke strojeva za rezidbu. Zato me jos i vise zanima ako netko ovdje ima gusti sklop, a da nema taj stroj, jel je moguce to bez mehanizacije, rucno s razliciti oruđima (teleskopska pila itd) orezat.
Hvala jos jednom svina na odgovorima
Nije, osim neki izvornih sirovina tj rudača kao sirovi fosfati itd. Ali provjeri sve to s ovlastenom stanicom
bitćebolje
Dobro znana faca
- Tu od
- 13 Sij 2016
- Poruka
- 740
Evo tu je sve detaljno navedeno, tablica je na kraju pravilnika
