Ako je uzet reprezentativan uzorak tla (znači ne samo zagrebano po površini, već pravilno do 30 cm dubine) radi se o vrlo, vrlo plodnom tlu, kojem gotovo da nije potrebna nikakva gnojidba. Svega ima dovoljno, čak i previše (jedino bi to moglo smetati).
Što se tiče paprike, za 100 kg ploda potrebno je osigurati:
- cca. 0,40 kg N
- cca. 0,10 kg P2O5
- cca. 0,50 kg K2O
Ako pretpostavimo da je volumna gustoća tla oko 1,6 gr/cm3 (ilovasta glina; no može biti manje, ako je laganije tlo) onda na 1.000 m2 ovog tla, do dubine od 0,3 m ima ukupno 144 kg K2O i 192 kg P2O5.
Prosječna iskoristivost K2O je oko 60% (144 x 0,6 = 86,4 kg K2O). Kako je za 100 kg ploda potrbno 0,50 kg K2O, onda je 86,4 kg (rasploživih na 1.000 m2) dovoljno za 17,28 t ploda !!! ili preračunato na ha, 172,8 tona !!!!
Znači, nikakva gnojidba kalijem, pogotovo ne kalij-kloridom (koji dijeluje alkalno, a Cl loše na kvalitetu plodova).
Štoviše, ovako visoka količina kalija u tlu može činiti probleme, prije svega u metabolizmu magnezija, a potom i kalcija.
Ukoliko se uoče problemi sa magnezijem, potrebno je intervenirati folijarno ili kroz sustav fertirigacije.
Znači, za sada bez gnojidbe, samo klasično natapanje (voda; ali svakako provjeriti; ne smije biti tvrda niti slana).
p.s Kako je već ovo detaljnija analiza tla, preporučio bi dodatnu analizu količine magnezija u tlu.
@bobostar
Jel možda znaš koji su simptomi nedostatka bora na zametnutom plodu paprike, listovima? Ako imaš slike bilo bi savršeno.
Načelno nema kućnih metoda za provjeru vode.Hvala ti na ovako opširnom odgovoru...ali kako sad da provjerim vodu? da i nju nosim na analizu ili .....ja zalijevam iz jednog bunara,ali ta voda nije za piće...sada je puna nekih smeđih algi (izgledaju kao rđa na željezu) . Ljeti ih nema ,valjda što se tada bunar koristi,ali sada ih ima.Postoji li neka kućna varijanta da se provjeri da li je voda tvrda ili slana ili da nosim na analizu?
Odradit ćemo to u temi rajčice, ali pitanje za razmišljanje; kako prodaješ rajčicu? Na prinos (količinu), na obojenost, na miris ili na okus (ma ove iz Konzuma definitivno imaju okus na stiropor; a tek lubenice natapane slanom vodom; odvratan okus i bez boje).bobostar da te i ja malo gnjavim. jel može kakovih podataka o nekim bitnim stvarima o gnojidbi rajčice i njenoj potrebi,kao što si napisao ovdje o paprici? može odgovor na temi o rajčici. ps. nemam analizu tla.
Odradit ćemo to u temi rajčice, ali pitanje za razmišljanje; kako prodaješ rajčicu? Na prinos (količinu), na obojenost, na miris ili na okus (ma ove iz Konzuma definitivno imaju okus na stiropor; a tek lubenice natapane slanom vodom; odvratan okus i bez boje).
Iako je OT ali kada sam jednom proizvođaču predložio prodaju jagoda na miris, malo je bio nepovjerljiv, ali kad je stigao na tržnicu, bilo je doslovno "otimačina" za te jagode; sigurno bar 50% kupaca uopće nije pitalo za cijenu, a babe su ludile za mirisom "starih" jagoda... e to je marketing.
Nije slana 100%,jer nisam blizu mora,štaviše nismo ni u istoj državi......ali paprike stižu kad dođem na ljetovanje.Bunar je dubok samo 4,5 metara ,močvarno tlo i mislim da su to oborinske vode koje se skupljaju. Nema šta,ide na analizu definitivno,a imam i mogućnost zalijevanja iz obližnje riječice (uz izvjesno ulaganje).Načelno nema kućnih metoda za provjeru vode.
Što se tiče bunara, ovisno o matičnom supstratu tla (položaja gdje se bunar nalazi; nema lokacije u potpisu) može se pretpostaviti tvrdoća ili slanost vode.
Ukoliko je matični supstrat vapnenac, onda je voda definitivno tvrda; blizina mora indikacija na sol, međutim ako je neka glina/glinenac, i u okolici su veće šumske površine, voda će definitivno bit mekana (bez veće količine kamenca).
E sada, ili analiza ili pretpostavka, ali ako se radi o većoj površini (i komercijalnoj proizvodnji) onda definitivno analiza.
Gdje?
Sada ovako na prvu loptu u područni županijski zavod za javno zdravstvo. Oni će odraditi analizu i rezultate, a preporuku dobiješ gratis s moje strane (naravno očekujem nešto paprike bar za zimnicu ili ajvar, ha. ha....).
Koliko znam analizu vode radi Zeleni hit. Kaže da naprave kompletnu analizu, kao što se napravi i analiza zemlje sa svim makro i mikroelementima i ostalim kerefekama.
I u Kadmu doo su isto radili analize vode i zemlje,jedino ne znam jel to besplatno za njihove kupce ili moraš platit?
Imam ja neku, dobio je jučer, Dobar ukus, dugačak plod, dobra boja ali više ne znam ništa, sjeme ostavito po seljački, ne znam koliki ti je rizik to tako uzeti?
Primjena bora:
1. tretman obavezno 7-10 dana prije početka cvatnje (tu može i anorganski, čitaj: jeftiniji izvor bora)
2. i slijedeći tretmani po potrebi nakon cvatnje. Budući da ima onda i cvijeta i ploda na biljci; folijarno ide organski oblik bora (bor etanolamin) a anorganski samo putem tla (fertirigacija ili klasika u tlo). No, ovi su tretmani opcija, i nisu uvijek nužni.
ili
u tlo prilikom pripreme tla za sadnju(najbolje je izmješati borax sa NPK gnojivom i onda primjeniti u pripremi tla).
Postoji više mogućnosti.
Kao izvor bora postoje dvije mogućnosti; anorganski - borax (solubor ili Na-perborat; ima još nekoliko komercijalnih naziva) te organski - Bor-etanolamin (bar 10-tak trgovačkih naziva).bobostar! Možeš li mi reći kolike su doze bora po tim tretmanima. Pozdrav. !:drinkers:
Kao izvor bora postoje dvije mogućnosti; anorganski - borax (solubor ili Na-perborat; ima još nekoliko komercijalnih naziva) te organski - Bor-etanolamin (bar 10-tak trgovačkih naziva).
Primjena borax-a (granule ili prah):
1. Folijarno - 1,0-1,5 kg/ha u 800-1.000 lit. vode. Smanjenjem količine vode potrebno je smanjiti i količinu boraxa (izaziva ožegotine). Ovo su doze za otvoreno polje i nemam nikakvu informaciju o mogućnosti primjene u zaštićenom prostoru (plastenik). Stoga oprez !!!
2. Putem tla - 3,5-5,0 kg/ha ovisno o nedostatku/potrebi (preporuka izmješati u mješalici sa NPK gnojivom (ne prima se na pilirane granule) i primjeniti u pripremi tla)
Primjena Bor-etanol amina (tekući bor):
1. Folijarno - otvoreno polje; 100-150 ml/100 lit. vode (neki preporučuju i do 200 ml., ali za papriku (meka lisna kutikula) to ne bi išlo).
2. Folijarno - zaštićeni prostor; 50-100 ml./100 lit. vode (100 ml. je gornja granica koja se ne smije preći, te neki proizvođači navode max. 80 ml/100 lit. vode)
3. Tlo (fertirigacija) - 5 lit./ha sa utroškom 200-500 lit. vode
Prednost bor-etanol amina je da se može mješati sa zaštitnim sredstvima (ne znam koja se zaštitna sredstva koriste za papriku, ali može se npr. mješati sa Fastac-om, itd.), a i više nije jako skup (kao nekad, kada su ga radile 2-3 tvrtke).