Paprika

[dane001]

Iskoristivost stajnjaka u %

1:2:3 godina 50:30:20

što naravno ovisi o kulturi koju sadiš i dali je zreli ili nije,a 90 posto nas koristi onaj koji nije,tako da o tim omjerima....,zbog toga valjda i smeta rajčici i korjenastom povrću,da nepričam da ga ostane koliko neiskorištenog zbog razmaka sadnje itd,pogotovo kod voćnjaka itd itd. neznam,nisam probao,samo kažem da treba uzeti u obir i tu opasku jer netko kaže tako a netko onako. u svakom slučaju zašto ne baciti neko drugo organsko.....

 

[dane001]

Kompostirani stajnjak (već sam malo pisao o tome; malo više posla i više vremena za pripremu; bar za prvi puta, ali ako se priprema svaku godinu onda to više nije problem) može ići u pripremi za sadnju rajčice (i bilo koje kulture).
I sve kulture odlično reagiraju na kompostirani stajnjak.
Daleko najbolji način primjene stajnjaka.

bobostar zvuči glupo kad te ja ispravljam ali nije tako,evo imaš sučaj kod Plevaka,kod njega se desilo baš ono o čemu pišem,sadnja mrkve na predhodno gnojenu zemlju stajnjakom rezultirala da imaš tri ili više vrhova na vrhu mrkve ili je postala nepravilnog oblika. treba vidjeti zašto je to tako,možda nekom elementu treba malo duža evolucija ili je neka druga kemija u pitanju,ali ti valjda možeš predpostaviti,ja nisam ni blizu. ili je stvar u tome da bacamo nezreli stajnjak,neznam.

 

[plevak]

bobostar zvuči glupo kad te ja ispravljam ali nije tako,evo imaš sučaj kod Plevaka,kod njega se desilo baš ono o čemu pišem,sadnja mrkve na predhodno gnojenu zemlju stajnjakom rezultirala da imaš tri ili više vrhova na vrhu mrkve ili je postala nepravilnog oblika. treba vidjeti zašto je to tako,možda nekom elementu treba malo duža evolucija ili je neka druga kemija u pitanju,ali ti valjda možeš predpostaviti,ja nisam ni blizu. ili je stvar u tome da bacamo nezreli stajnjak,neznam.

Još jednom, mrkva se ne sije na svježe gnojenu zemlju sa stajnjakom več godinu poslije zbok kako smo rekli kod mrkve se u tom slučaju javljaju račvasti korjeni.

 

[dane001]

evo tražio još i našao,stranica od Petrokemije,sve objašnjeno. smeta joj i osjetljiva je na proizvode razgradnje organske supstance.

http://www.petrokemija.hr/Default.aspx?tabid=105
bobostar daj to malo pojasni,nepiše više od ovoga.

 

[Kontam]

Opet znanost i ja, evo dok još malo ojača rasad presadit ću par komada drito u sami stajnjak. Će da vidimo...

 

[Kontam]

evo tražio još i našao,stranica od Petrokemije,sve objašnjeno. smeta joj i osjetljiva je na proizvode razgradnje organske supstance.

http://www.petrokemija.hr/Default.aspx?tabid=105
bobostar daj to malo pojasni,nepiše više od ovoga.

To piše samo za rajčicu i tko zna koju sortu. A znaš onu narodnu, što te ne ubije to te ojača

 

[dane001]

evo još nešto veoma korisno,i svatko treba pročitati ovo,sadrži odgovore na 99 posto pitanja koja su postavljena ovdje.

http://www.agr.hr/cro/nastava/bs/moduli/doc/ag1129_p11-15.pdf

kontam,ima za tebe o dodavanju superfosfata u đubre itd....

 

[bobostar]

evo tražio još i našao,stranica od Petrokemije,sve objašnjeno. smeta joj i osjetljiva je na proizvode razgradnje organske supstance.

http://www.petrokemija.hr/Default.aspx?tabid=105
bobostar daj to malo pojasni,nepiše više od ovoga.

Probajmo malo stvari staviti na mjesto (pregledao sam i materijal iz posta koji navodiš, koji su sastavili kolege sa Zavoda za ishranu bilja; krajem tjedna upravo tamo branim doktorat) u vezi problema stajskog gnoja.
- ono što uvijek preporučam je kompostiranje stajskog gnoja (traži više vremena i prostora; preslagivanje, dva boksa i dr.) međutim dobija se izvaredan materijal u kojem je sirova organska tvar (ovo je posebno važno) razgrađena u potpunosti. Gotovi proizvod je humus, koji će se postupno razgrađivati u tlu nekoliko godina, a razlaže se na huminske kiseline, fulvokiseline i humate. Niti jedan od tih spojeva definitivno ne šteti biljkama (neki se čak umjetno sintetiziraju i koriste u proizvodnji organskih i organsko-mineralnih gnojiva).
- ono što piše na stranicama Petrokemije (kod rajčice) važi u slučaju razgradnje sirove organske tvari koja se nalazi u nezrelom (sirovom) ili poluzrelom stajskom gnoju. Budući da je u tlu količina kisika vrlo mala (u odnosu na zrak) razgradanja sirove organske tvari u tlu odvija se u anaerobnim ili poluanaerobnim uvjetima (nedostatak kisika). U tim uvjetima dolazi do nastanka štetnih plinova (H2S, amonijak, CH4 i dr.) koji djeluju toksično na podzemene organe biljaka (najčešće dolazi do gušenja ili asfikcije i odumiranja tkiva ili čak i do fiziklanih oštećenja-svi navedeni plinovi se dobro otapaju u vodi (vlaga u tlu) te nastaju vrlo agresivne otopine). Naravno sva ta priča oko nastanka štetnih plinova i ostalih spojeva usko je vezana uz prozračnost tla, količinu vode/vlage u tlu, temperaturu i sl. Sama otpornost biljaka na navedene spojeve vrlo je različita, i u postojećoj literaturi postoji vrlo malo podatka.
- što se tiče mrkve, izgleda da je ona vrlo osjetljiva na navedeni problem (plevak to navodi iz iskustva; osobno to ne mogu osporiti) međutim još uvijek sumnjam da bi se isti problem mogao dogoditi kod upotrebe kompostranog stajskog gnoja
- kod kupovine prerađenih stajskih gnojiva potrebno je obratiti pažnju da svi proizvodi nisu u potpunosti kompostirani, iako se taj proces koristi u njihovoj proizvodnji. Naime, zbog zahtjeva tržišta, uglavnom se isporučuju kao polukompostirani jer time manje zauzimaju proizvodne pogone, te je u jednoj godini moguće obraditi znatno više stajskog gnoja. Kako prepoznati takav proizvod: prije svega sadrži veću količinu vlage/vode i to se dade pročitati na deklaraciji (a ako je duže otovren i slabo prozračivan, hvata se plijesan na proizvod) i ima još uvijek smrdljiv miris (dobro, ne smrdi kao sviježi stajski gnoj) ali upravo je miris znak polukompostiranog stajskog gnoja (potpuno kompostirani ne smrdi nimalo). Ukoliko se takav dodaje u tlo, u tlu se događa daljnja razgradnja sirove organske tvari i nastanak gore navedenih spojeva i problema.

Ono što definitivno mogu reći, da humus (bez ostataka sirove organske tvari) ne može djelovati štetno na niti jednu biljku, pogotovo ako njegova količina ne prelazi više od 5-10 masenih % tla (više od toga je moguće postići, ali je to ekonomski teško opravdati). Problem nastaje zbog razgradnje sirove organske tvari u tlu, a praksa je to tako riješila, da su prepoznate kulture kojima produkti razgradnje sirove organske tvari manje smetaju, pa se kod njih preporuča primjena stajskog gnoja. Kod kultura koje su na to osjetljive, preporuča se primjena stajnjaka kod predkulture.
Koza cijela, vuk sit.
Nema štete od produkata razgradnje sirove organske tvari.
Pravilnom kombinacijom predkultura/kultura izbjegava se potreba za kompostiranjem stajskog gnoja (osim utroška vremena, predstavlja i utrošak novaca) a nema (ili je gotovo mininalna) šteta na biljkama.

p.s. Iako preporučam kompostiranje stajskog gnoja, mora se znati da je to dodatni novčani trošak i alternativa tome je upravo gore rečeno; izbor predkultura/kultura pri kojem će problem upotrebe poluzrelog stajskog gnoja (a taj je najčešći) biti najmanje izražen.

 

[outlanderzg]

Problem nastaje zbog razgradnje sirove organske tvari u tlu, a praksa je to tako riješila, da su prepoznate kulture kojima produkti razgradnje sirove organske tvari manje smetaju, pa se kod njih preporuča primjena stajskog gnoja. Kod kultura koje su na to osjetljive, preporuča se primjena stajnjaka kod predkulture.

.

Jel imaš možda neku tablicu tolerantonosti kultura štetne produkte razgradnje ili navedi najosjetljivije i najtolerantije kulture. Kako bi po tebi trebao izgledati plodored ako se gnoji zrelim stajnjakom, a ne humusom. Koliko dugo traje razlaganje zrelog stajnjaka u tlu i o čemu ovisi?

Još nešto vezano uz stajnjak.Ovo me jako brine. Često ljudi u stajski gnoj (u prostor gdje se pohranjuje stajski gnoj) bacaju i razne biljne ostatke koji su zaraženi raznim patogenima npr: plamenjača rajčice, botritis paprike, razne plijesni voća... Zanima me kolika je opasnost da će patogen preživjeti u stajnjaku te postoji li šansa da se gnojenjem zarazi kultura prije koje se stajnjakom gnoji njiva.

 

[bobostar]

...Koliko dugo traje razlaganje zrelog stajnjaka u tlu i o čemu ovisi?

Još nešto vezano uz stajnjak.Ovo me jako brine. Često ljudi u stajski gnoj (u prostor gdje se pohranjuje stajski gnoj) bacaju i razne biljne ostatke koji su zaraženi raznim patogenima npr: plamenjača rajčice, botritis paprike, razne plijesni voća... Zanima me kolika je opasnost da će patogen preživjeti u stajnjaku te postoji li šansa da se gnojenjem zarazi kultura prije koje se stajnjakom gnoji njiva.

Prosječno razlaganje stajskog gnoja u tlu traje; na teškim glinenim tlima.....cca.4 godine, srednje teška, ilovasta tla......cca.3 godine, laka, pjeskovita tla...... 1-2 godine. Razlaganje ovisi o vodozračnim odnosima u tlu (količini raspoloživog kisika, te količini vlage u tlu) te naročito intenzitetu obrade tla (češća obrada - više zraka (kisika) - intenzivnija mineralizacija (razlaganje)), zatim o svim ostalim agrotehničkim zahvatima (ostala gnojidba, kultura, plodored...).
Iskoristivost hraniva iz stajskg gnoja je okvirno; 4 godišnji ciklus: 50%-25%-15%-10%, 3 godišnji ciklus: 50%-30%-20% i dvogodišnji ciklus: 70%-30%.

Što se patogena, većina uzročnika preživi proces dozrijevanja stajskog gnoja. Ako stajski gnoj dozrijeva hladnim postupkom temperature se dižu do 35-40 C, a toplim do 60-70 C, što nije dovoljno za potpuno uništenje patogena. Isto tako, niti se u procesu kompostiranja ne postižu visoke temperature za uništenje patogena. Patogeni se uspiješno uništavaju sam u procesima tvorničke prerade stajskog gnoja - zagrijavanjem u velikim autokalvima (vlažna toplina; vodena para i temp. od 100 C).
Za "domaću" upotrebu može se koristiti vodena para (pokrivanjem i zaparivnajem stajskog gnoja prije upotrebe ili "kuhanjem" u priručnom kotlu; male količine) ili kemijski (basamid ili neki drugi pripravak). Međutim osim gljivičnih patogena, treba obratiti pažnju i na štetne insekte za koje je potrebno upotrijebiti insekticid.

A za plodored?
Mislim da će biti prijedloga iz prakse ostalih članova.

 

[outlanderzg]

Hvala prijatelju rayer:rayer:

 

[dane001]

sad je ipak stvar malo jasnija,hvala na trudu i detaljnom objašnjenju bobostar. ako ne obraniš doktorat onda neznam tko će:gitarist:

 

[Kontam]

Bobostar nije kupio magisterij preko barba Luka šeme, to je sigurno

 

[siki]

Bobostar nije kupio magisterij preko barba Luka šeme, to je sigurno

Jel ono bio vaš osječanin Anto Đapić koji je prepisao magisterij. Ja ga čitam sve od bobostar i vidim da čovjek zbilja zna šta piše a takvih je malo samo da ne ode u političare.

 

[plevak]

Jel ono bio vaš osječanin Anto Đapić koji je prepisao magisterij. Ja ga čitam sve od bobostar i vidim da čovjek zbilja zna šta piše a takvih je malo samo da ne ode u političare.

Hoćeš reći da svi što nešto znaju idu u političare....Ja sam baš suprotnog mišljenja.....ali ipak ovo nije tema o paprici.

 

[siki]

Hoćeš reći da svi što nešto znaju idu u političare....Ja sam baš suprotnog mišljenja.....ali ipak ovo nije tema o paprici.

Kako jedan od urednika reče sve je vezano za papriku. A oni što nešto ili puno znaju odu u političare i preko noći sve zaborave što su znali osim dobro muljt političari to dobro znaju.

 

[plevak]

Na koje razmake sadite papriku vani bez folije. Konkretno me zanima ajvarica jer ću jedan dio probati bez folije. Namjeravao sam 60 između redova i 20 u redu.

 

[siki]

Na koje razmake sadite papriku vani bez folije. Konkretno me zanima ajvarica jer ću jedan dio probati bez folije. Namjeravao sam 60 između redova i 20 u redu.

Ja svoju sadim na 30cm zato što je paprika ajvarica a tako i babura krupnog ploda i treba joj veći razmak babura na 40cm a paradajz paprika traži gušći sklop sadnje i ja ju sadim na 20 a tako i svi ovdje koje ja znam. Ako rog papriku budeš sadio na 20 otići će u zrak i imat ćeš povaljivanje paprike osim toga nemože se razvit kako treba. Isto radim na i bez folije red od reda 70cm zbog kultivatora.

 

[Kontam]

Tako je Siki, vidi se iskustvo i razmišljanje. Meni na slonovom uhu piše razmak 20-25 cm, ma nema šanse da to bude dobra priča. Ja sam čak razmišljao da idem na razmak za ajvaricu 35-40 jer ako ima korijna ima i stabla, ako ima stabla ima i snage pumpati papriku.

Inaće ove godine imam pokusno polje od 13 ajvar paprika, ne puno ali od svake po jedan kontenjer od 104 rupe. Eh sjetio sam se da mi fali Čango Znači 14. Jel ima još netko nešto za preporučit?

 

[plevak]

Tako je Siki, vidi se iskustvo i razmišljanje. Meni na slonovom uhu piše razmak 20-25 cm, ma nema šanse da to bude dobra priča. Ja sam čak razmišljao da idem na razmak za ajvaricu 35-40 jer ako ima korijna ima i stabla, ako ima stabla ima i snage pumpati papriku.

Inaće ove godine imam pokusno polje od 13 ajvar paprika, ne puno ali od svake po jedan kontenjer od 104 rupe. Eh sjetio sam se da mi fali Čango Znači 14. Jel ima još netko nešto za preporučit?

Na foliji sadim ajvaricu na razmak 40 i razdaljinu 32, a baburu 40 x 40.
Pitam zato jer sam vidio kad sam se vozio po podravini da neki imaju ajvaricu i gušće od 50 x 20 cm.