Paprika

[bobostar]

Zaboravio sam ti reći da papriku radim u plastenicima a ishranu biljaka isključivo radim kroz sistem kap po kap. Od đubriva koristim vodotopivo yara.YARA usvom programu ima od bora ;

Yara Vita Boron 150gr./1 lit.
Yara liva Nitrabor N Cao B
15,6 25,6 0,3

Šta misliš šta je od ovoga bolje koristiti pošto ikod mene paprika lijepo izgleda aslabije rađa.

Malo sam pogledao etikete Phosyn gnojiva (tj. Yara gnojiva, nakon što su vlasnici Phosyna prodali "guzicu" Hydru današnjoj Yari; ali duga je to priča, a i žalosna, jer je Phosyn bio definitivno br.1 u svijetu proizvođač folijarnih i ostalih specijalnih gnojiva (po kvaliteti a ne količini) a Hydro to tada nije mogao niti sanjati; ali para vrti gdje burgija ne može....) i što kaže:

NitraBor - kalcij-nitrat sa borom u tragovima (ma daj, 0,3% !!!). U načelu, može pomoći ukoliko je glavnina prihrane odrađena sa kalcij-nitratom. Međutim tih 0,3% ne riješava probleme nedostatka, već samo opskrbljuje biljku u normalnim uvjetima.
Ako si do sada krositio neki kalcij-nitrat, onda (ako je cijenovno prihvatljivo) slobodno prijeđi na NitraBor, pozitivnih pomaka će biti. Međutim, svakako bi trebao jedan tretman folijarno prije početka cvatnje (budući da se radi o plasteniku, onda samo bor-etanol amin).

E sada ovo drugo. Ako je u pitanju
a) Yara Vita Boron 21% - radi se o klasičnom boraksu (možda malo bolje čistoće i ništa više) i vrijedi sve prije napisano. I prema etiketi ne korisiti se u zaštićenim prostorima, ograđuju se od toga, preporučuju ga samo za "open field", znači vani.
b) Yara Vita Bortrac 150 (čini mi se da je ovaj, jer navodiš broj 150) onda je to bor-etanol amin. I dok je to bio Phosyn proizvod bio je samo bor; sada su mu dodali malo dušika. Dobro, za kulture koje se ne gnoje dušikom, pa je transport i usvajanje bora brže i učinkovitije (i samim time izbacili su aditive, koji su bili u orginalnom Bortracu 150). Loše, za kulture koje već sadrže dušik (iz fertirigacije) pa se u biljci mijenja bilanca dušika (na lošije).

I za kraj; prijeći na NitraBor (ako je novčano prihvatljiv) ili zadržati dosadašnju gnojidbu te primjeniti bor prije cvatnje (folijarno; paziti na koncentraciju kako je navedeno u predhodnom postu).

LP
David

 

[Miladin]

Malo sam pogledao etikete Phosyn gnojiva (tj. Yara gnojiva, nakon što su vlasnici Phosyna prodali "guzicu" Hydru današnjoj Yari; ali duga je to priča, a i žalosna, jer je Phosyn bio definitivno br.1 u svijetu proizvođač folijarnih i ostalih specijalnih gnojiva (po kvaliteti a ne količini) a Hydro to tada nije mogao niti sanjati; ali para vrti gdje burgija ne može....) i što kaže:

NitraBor - kalcij-nitrat sa borom u tragovima (ma daj, 0,3% !!!). U načelu, može pomoći ukoliko je glavnina prihrane odrađena sa kalcij-nitratom. Međutim tih 0,3% ne riješava probleme nedostatka, već samo opskrbljuje biljku u normalnim uvjetima.
Ako si do sada krositio neki kalcij-nitrat, onda (ako je cijenovno prihvatljivo) slobodno prijeđi na NitraBor, pozitivnih pomaka će biti. Međutim, svakako bi trebao jedan tretman folijarno prije početka cvatnje (budući da se radi o plasteniku, onda samo bor-etanol amin).

E sada ovo drugo. Ako je u pitanju
a) Yara Vita Boron 21% - radi se o klasičnom boraksu (možda malo bolje čistoće i ništa više) i vrijedi sve prije napisano. I prema etiketi ne korisiti se u zaštićenim prostorima, ograđuju se od toga, preporučuju ga samo za "open field", znači vani.
b) Yara Vita Bortrac 150 (čini mi se da je ovaj, jer navodiš broj 150) onda je to bor-etanol amin. I dok je to bio Phosyn proizvod bio je samo bor; sada su mu dodali malo dušika. Dobro, za kulture koje se ne gnoje dušikom, pa je transport i usvajanje bora brže i učinkovitije (i samim time izbacili su aditive, koji su bili u orginalnom Bortracu 150). Loše, za kulture koje već sadrže dušik (iz fertirigacije) pa se u biljci mijenja bilanca dušika (na lošije).

I za kraj; prijeći na NitraBor (ako je novčano prihvatljiv) ili zadržati dosadašnju gnojidbu te primjeniti bor prije cvatnje (folijarno; paziti na koncentraciju kako je navedeno u predhodnom postu).

LP
David

Hvala na odgovoru, samo neznam dali može Nitrabor kroz sistem kpk. pošto ono spada u grupu granulisani đubriva ane u vodotopiva. Možeš li mi reći dali ima još neki bitan faktor za bolji rod paprike,pošto ja odgajim lijepu biljku a dobijem nekoliko loši berbi.

 

[bobostar]

Hvala na odgovoru, samo neznam dali može Nitrabor kroz sistem kpk. pošto ono spada u grupu granulisani đubriva ane u vodotopiva. Možeš li mi reći dali ima još neki bitan faktor za bolji rod paprike,pošto ja odgajim lijepu biljku a dobijem nekoliko loši berbi.

Da riješimo jednu stvar, a to je kalcij-nitrat. Radi se o vrlo lako topivom gnojivu, koji sadrži 15,5% N (od čega je 14,1% nitratni i 1,4% amonijski) i 19,2% kalcija. Tehnička gustoća je 1,1 kg/lit volumena proizvoda. Na tržištu je uglavnom granulirani (ili pilirani) kao čisti, odnosno komponenta je većine vodotopivih gnojiva ali i nekih za folijarnu primjenu.
I to je kalcij-nitrat; zvali ga mi kako god.

A što je Nitrabor?
Isti gore navedeni kalcij-nitrat (nekad se to zvala norveška salitra) kojem je dodano 0,3% bora i specifično za Nitrabor, bojilo (žuta boja) pa su granule žute boje (tehnički ne utječe niti na kakvo kemijsko i fizikalno svojstvo gnojiva; samo marketing).

I sada, ako se kalcij-nitrat može koristiti za fertirigaciju, zbog čega se Nitrabor ne može koristiti?
Ja nemam odgovor.
Razlika može biti jedino u cijeni, gdje bi po logici stvari Nitrabor trebao biti malo skuplji. I ništa više.
Za provjeru napravi test.
Doza za fertirigaciju je 2 gr/L. Uzmi 20 g Nitrabora i 10 L vode. Ukoliko se otopi bez taloga, to je to.

 

[bobostar]

Možeš li mi reći dali ima još neki bitan faktor za bolji rod paprike,pošto ja odgajim lijepu biljku a dobijem nekoliko loši berbi.

Ne znam da li smo raspravili o karakteristikama tla gdje se uzgaja paprika, ali meni ovo "smrdi" na višak dušika u gnojidbi - lijepa biljka (tamni listovi, bujan rast) a bez plodova.
Kakvo je stanje sa tlom?

p.s. Ako ovo sa borom ne pomogne, onda je definitvno višak dušika u pitanju.

 

[Miladin]

paprika

Ne znam da li smo raspravili o karakteristikama tla gdje se uzgaja paprika, ali meni ovo "smrdi" na višak dušika u gnojidbi - lijepa biljka (tamni listovi, bujan rast) a bez plodova.
Kakvo je stanje sa tlom?

p.s. Ako ovo sa borom ne pomogne, onda je definitvno višak dušika u pitanju.

Napisao sam ti sve podatke pa sam nešto zabrljao sad moram ponovo.

Evo analize tla.
Azot=0,2 P=10mg/100gr zem. K=14mg/100gr zem. Ph uH2O=6,2 Ph u KCL=5,4 Kalcijum karbonat=0,3 iHumus=3
Odnos hraniva u punoj sezoni je 2-1-3 sa količinama 150-180kg/ha nedjeljno
Od tih 150-180 kg/ha nedjeljno je 20-30kg/ha kalcijumnitrat. Eto sad imaš malo bolju sliku stanja. Pozdrav!

 

[plevak]

Napisao sam ti sve podatke pa sam nešto zabrljao sad moram ponovo.

Evo analize tla.
Azot=0,2 P=10mg/100gr zem. K=14mg/100gr zem. Ph uH2O=6,2 Ph u KCL=5,4 Kalcijum karbonat=0,3 iHumus=3
Odnos hraniva u punoj sezoni je 2-1-3 sa količinama 150-180kg/ha nedjeljno
Od tih 150-180 kg/ha nedjeljno je 20-30kg/ha kalcijumnitrat. Eto sad imaš malo bolju sliku stanja. Pozdrav!

Nemoj me shvatiti krivo, ali ako ti jo to točna analiza omda je da budem iskrem zemlja dosta loša. Svih elemenata imaš na minimumu. Dušik bi morao biti barem 0,3, fosfor više od 30 i kalij više od 30. To su vrijednosti po meni za otvoreno polje, a za plasteničku proizvodnju P i K više od 40. Također ti je PH u KCL dosta niski. Trebao bi biti svakako 6 ili više.
Trebao bi kao prvo napraviti kalcifikaciju da digneš taj PH. A da se mene pita ja bi u tvojem slučaju bacio 2000kg/ha peletiranog organskog gnojiva, te neki hidrokomplex u stlu 10:10:20 prije sjetve i to oko 800kg/ha. Kalcifikaciju bi trebalo odvojiti od gnojenja. Znači prvo kalcifikacija, onda zaoravanje, te prije pripreme tla za sadnju NPK u kombinaciji sa organskim gnojivom.
Za info moja zamlja na otvorenom ima 0,3 N, 40P i 15K , PH 6,8(kcl) humus 3,2 i još ću sada gnojiti sa 1500kg/ha organsko gnojivo, te oko 100kg/ha Ca nitrat u kombinaciji sa oko 800kg/ha 10:10:20, s time da dodajem još oko 100kg/ha kalij u formulaciji 13:0:46

Stvar je jedino u tome što ja u ovoj kombinaciji na otvorenom polju dalje u toku proizvodnje nemam prihrane osim samo par puta folijarno kalijem, s time da kroz sistem ide samo 2 puta kalcij.
To mi je formulacija za papriku i paradjz.
pozdrav!

 

[dane001]

Nemoj me shvatiti krivo, ali ako ti jo to točna analiza omda je da budem iskrem zemlja dosta loša. Svih elemenata imaš na minimumu. Dušik bi morao biti barem 0,3, fosfor više od 30 i kalij više od 30. To su vrijednosti po meni za otvoreno polje, a za plasteničku proizvodnju P i K više od 40. Također ti je PH u KCL dosta niski. Trebao bi biti svakako 6 ili više.
Trebao bi kao prvo napraviti kalcifikaciju da digneš taj PH. A da se mene pita ja bi u tvojem slučaju bacio 2000kg/ha peletiranog organskog gnojiva, te neki hidrokomplex u stlu 10:10:20 prije sjetve i to oko 800kg/ha. Kalcifikaciju bi trebalo odvojiti od gnojenja. Znači prvo kalcifikacija, onda zaoravanje, te prije pripreme tla za sadnju NPK u kombinaciji sa organskim gnojivom.
Za info moja zamlja na otvorenom ima 0,3 N, 40P i 15K , PH 6,8(kcl) humus 3,2 i još ću sada gnojiti sa 1500kg/ha organsko gnojivo, te oko 100kg/ha Ca nitrat u kombinaciji sa oko 800kg/ha 10:10:20, s time da dodajem još oko 100kg/ha kalij u formulaciji 13:0:46

Stvar je jedino u tome što ja u ovoj kombinaciji na otvorenom polju dalje u toku proizvodnje nemam prihrane osim samo par puta folijarno kalijem, s time da kroz sistem ide samo 2 puta kalcij.
To mi je formulacija za papriku i paradjz.
pozdrav!

plevak koje organsko kupuješ i po kojoj cijeni?

 

[plevak]

plevak koje organsko kupuješ i po kojoj cijeni?

Prošle godine sam kupio fertor u CPMu po 54Kn 25 kg, a sada tu kod mene ne znam kak se sad zove proizvođač a neda mi se iti pogledati,ali bilo je 90kn 50 kg, uglavnom 1500 kila za 2700 kn.

 

[Miladin]

Prošle godine sam kupio fertor u CPMu po 54Kn 25 kg, a sada tu kod mene ne znam kak se sad zove proizvođač a neda mi se iti pogledati,ali bilo je 90kn 50 kg, uglavnom 1500 kila za 2700 kn.

Što se tiče kalcifikacije za to sam zakasnio a sve ostalo bih mogao primijeniti. Recimi taj fertor (54kn/25kg), kod mene je živinski fertor 17 km/25kg, znaš li koliko je 54kn =km dabih uporedio cijene. Pošto vidim da se u Hrvatskoj dosta upotrebljava ta vrsta organskog đubriva, recimi dali je taj ulog opravdan jer ja nemam domaćeg stajnjaka. Pozdrav. :gitarist:

 

[plevak]

Što se tiče kalcifikacije za to sam zakasnio a sve ostalo bih mogao primijeniti. Recimi taj fertor (54kn/25kg), kod mene je živinski fertor 17 km/25kg, znaš li koliko je 54kn =km dabih uporedio cijene. Pošto vidim da se u Hrvatskoj dosta upotrebljava ta vrsta organskog đubriva, recimi dali je taj ulog opravdan jer ja nemam domaćeg stajnjaka. Pozdrav. :gitarist:

17 km ti je 65 kn. Dosta skupo ko tod vas. Pa svakako je taj ulog opravdan jer to je 10 puta jača zamjena za stajnjak.

 

[dane001]

17 km ti je 65 kn. Dosta skupo ko tod vas. Pa svakako je taj ulog opravdan jer to je 10 puta jača zamjena za stajnjak.

kao što smo rekli da rajčica nevoli stajnjak u prvoj godini,možda bi to bila neka dobra nadopuna i nebi trebalo stvarati probleme jel?

 

[plevak]

kao što smo rekli da rajčica nevoli stajnjak u prvoj godini,možda bi to bila neka dobra nadopuna i nebi trebalo stvarati probleme jel?

Za mrkvu sigurno kao što smo već zaključili ali evo prenosim iz knjige Z. Matotana:

Tlo i plodored

Za proizvodnju rajčice prikladnija su nešto laganija tla bogata humusom te dobre
vododržnosti i usklađenih vodozračnih odnosa. Za uzgoj rajčice potrebno je
izabrati sunčane položaje. Rajčica je dosta tolerantna na kiselost tla i može se
uzgajati u širokom rasponu pH vrijednosti od 5.5 do 8.

Obavezan je uzgoj u plodoredu gdje rajčica na istu površinu ne dolazi barem
svake 3 - 4 godine. Dobre pretkulture za rajčicu su žitarice i bjelančevinaste
krmne kulture, a u višepoljnom plodoredu se može izmjenjivati i s uljaricama i
šećernom repom.

Obrada tla i gnojidba

Sistem obrade tla za rajčicu ovisi o pretkulturama. Ako su pretkulture bile
strne žitarice ili kulture koje u slično vrijeme napuštaju tlo, nakon žetve je
potrebno obaviti plitko oranje. U takovom stanju se tlo ostavlja do jeseni. Ako
su pak pretkultura bila kukuruz neophodno je nadzemni dio biljne mase sitno
isjeckati. U jesen na tlima na kojima gnojidba organskim gnojivima ni obavljena
za pretkulturu gnoji se stajskim gnojem u količini 40 t/ha i zaorava na dubinu
od 35 cm. U otvorenim brazdama tlo ostaje preko zime, a u proljeće čim se brazde
prosuše zatvaraju se drljanjem. Dva do tri tjedna prije planiranog roka
presađivanja pognoji se osnovnim količinama kompleksnih mineralnih gnojiva čija
se količina određuje na osnovu opskrbljenosti tla biljnim hranjivima. Na tlu
srednje plodnosti potrebno je primjeniti oko 800 kg/ha NPK 5:20:30 i 150 kg/ha
UREE te ga oruđima za predsjetvenu pripremu unijeti u tlo. Nakon ukorjenjavanja
pred sam početak intenzivnog porasta, nakon što su se zametnuli prvi plodovi i
kada su prvo formirani plodovi počeli crvenjeti potrebno je obaviti prihranu sa
po 100 kg/ha KAN-a.

 

[dane001]

Za mrkvu sigurno kao što smo već zaključili ali evo prenosim iz knjige Z. Matotana:

Tlo i plodored

Za proizvodnju rajčice prikladnija su nešto laganija tla bogata humusom te dobre
vododržnosti i usklađenih vodozračnih odnosa. Za uzgoj rajčice potrebno je
izabrati sunčane položaje. Rajčica je dosta tolerantna na kiselost tla i može se
uzgajati u širokom rasponu pH vrijednosti od 5.5 do 8.

Obavezan je uzgoj u plodoredu gdje rajčica na istu površinu ne dolazi barem
svake 3 - 4 godine. Dobre pretkulture za rajčicu su žitarice i bjelančevinaste
krmne kulture, a u višepoljnom plodoredu se može izmjenjivati i s uljaricama i
šećernom repom.

Obrada tla i gnojidba

Sistem obrade tla za rajčicu ovisi o pretkulturama. Ako su pretkulture bile
strne žitarice ili kulture koje u slično vrijeme napuštaju tlo, nakon žetve je
potrebno obaviti plitko oranje. U takovom stanju se tlo ostavlja do jeseni. Ako
su pak pretkultura bila kukuruz neophodno je nadzemni dio biljne mase sitno
isjeckati. U jesen na tlima na kojima gnojidba organskim gnojivima ni obavljena
za pretkulturu gnoji se stajskim gnojem u količini 40 t/ha i zaorava na dubinu
od 35 cm. U otvorenim brazdama tlo ostaje preko zime, a u proljeće čim se brazde
prosuše zatvaraju se drljanjem. Dva do tri tjedna prije planiranog roka
presađivanja pognoji se osnovnim količinama kompleksnih mineralnih gnojiva čija
se količina određuje na osnovu opskrbljenosti tla biljnim hranjivima. Na tlu
srednje plodnosti potrebno je primjeniti oko 800 kg/ha NPK 5:20:30 i 150 kg/ha
UREE te ga oruđima za predsjetvenu pripremu unijeti u tlo. Nakon ukorjenjavanja
pred sam početak intenzivnog porasta, nakon što su se zametnuli prvi plodovi i
kada su prvo formirani plodovi počeli crvenjeti potrebno je obaviti prihranu sa
po 100 kg/ha KAN-a.

da,drugim riječima bih rekao nužno zlo,nema se izbora ako se mora,ali najbolje je baciti stajsko pred predkulturu. čitao sam to od Matotana prije mjesec dana baš.

 

[Kontam]

kao što smo rekli da rajčica nevoli stajnjak u prvoj godini,možda bi to bila neka dobra nadopuna i nebi trebalo stvarati probleme jel?

Griješiš Rajčica i paprika vole stajnjak.

 

[dane001]

Griješiš Rajčica i paprika vole stajnjak.

pa vole da,ali ne da ga baciš pred sadnju rajčice nego mora biti barem godinu dana u tlu,našao sam podatke na netu. a i bolje je tako,svejedno je najveća iskoristivost druge godine.

 

[outlanderzg]

pa vole da,ali ne da ga baciš pred sadnju rajčice nego mora biti barem godinu dana u tlu,našao sam podatke na netu. a i bolje je tako,svejedno je najveća iskoristivost druge godine.

Iskoristivost stajnjaka u %

1:2:3 godina 50:30:20

 

[siki]

tako je zato stajnjak svake godine i imaš 100%

 

[bobostar]

pa vole da,ali ne da ga baciš pred sadnju rajčice nego mora biti barem godinu dana u tlu,našao sam podatke na netu. a i bolje je tako,svejedno je najveća iskoristivost druge godine.

Kompostirani stajnjak (već sam malo pisao o tome; malo više posla i više vremena za pripremu; bar za prvi puta, ali ako se priprema svaku godinu onda to više nije problem) može ići u pripremi za sadnju rajčice (i bilo koje kulture).
I sve kulture odlično reagiraju na kompostirani stajnjak.
Daleko najbolji način primjene stajnjaka.

 

[Kontam]

Bobostar imam na raspolaganju 200 tona godišnje konjskog stajnjaka. Oni njega odlažu u betonske boksove, zalijevaju ga i bacaju ureu na njega i non stop ga okreću. Što ja mogu još tu odraditi prije nego dođe kod mene? Da ima dam neki fosfat?

Inaće "živi" onaj najsmrdljiviji stajnjak sam stavljao paradajzu i paprici pod korijen, paradajz je kunjao nekih mjesec dana, pa sam mislio da sam mu spalio korijen, kad je izletio do vrha kolca cca 2 m, a plodovi slatki Tek kasnije sam skontao zašto je kunjao Zato što sam izašo u 4 mjesecu u sadnju na otvoreno Paprika niti je kunjala niti je imala kakvih problema, ona je izašla poslije sajma cvijeća u Dalju. Voćke prije sadnje sam namako u sviježi stajnjak rastopljen sa dursbanom u vodi i dobro se pokazalo. Navodno stajnjak djeluje kao neki hormon, ali o tome Bobostar više zna. Poz

 

[bobostar]

Bobostar imam na raspolaganju 200 tona godišnje konjskog stajnjaka. Oni njega odlažu u betonske boksove, zalijevaju ga i bacaju ureu na njega i non stop ga okreću. Što ja mogu još tu odraditi prije nego dođe kod mene? Da ima dam neki fosfat?
Navodno stajnjak djeluje kao neki hormon, ali o tome Bobostar više zna. Poz

Ako imaš mogućnosti, trebalo bi kod mješanja dodati 20-25 kg/1 m3 (lakše je mjerit na m3 nego na kg, 1m3 poluzrelog teži oko 500 kg, zreli oko 1.000 kg) superfosfata (može i sirovi fosfat ili Thomasov fosfat; al' mislim da toga nećeš naći na HRV tržištu) ali onda preskočiti jedno dodavanje UREE.
Inače, dodavanjem superfosfata tijekm dozrijevanja stajskog gnoja može se u gnoju vezati oko 30 kg čistog N više, u odnosu na pripremu bez upotrebe superfosfata.
I to je to. Jedino ga nije potrebno previše okretati. 2-3x godišnje je dovoljno za konjski gnoj (više se treba okretati samo "mokri" svinjski gnoj).

Stajski gnoj doista sadrži i nešto različitih hormona, ali ta količina jako varira ovisno o vrsti stoke, starosti, spolu, načinu ishrane itd... puno, puno faktora.