Paprika

[Kontam]

Ti baš imaš sreće sa procjeniteljima Ove godine sam digao cijenu ajvarici 30 % i za slijedeću godinu planiram još 20%. VPC cijena 4,8 MPC 5,5 kn. Ako hoće brixe i suhu tvar to bi se trebalo adekvatno i platiti, ako hoće vodu to će biti povoljnije. Povećat proizvodnju paradajz paprike i babure, napraviti zaštitu od leda pa da vidimo suma sumarus :-/ Poz

 

[cabage]

Premda je godina iznimno loša, na pojedinim lokalitetima se nađe i lijepe paprike.


Uploaded with ImageShack.us


Uploaded with ImageShack.us

 

[plevak]

Evo malo i moje od danas vani. Slikano mobitelom pa nije baš nešto.

 

[Kontam]

Odlično Cabage Al će se brojiti para na baburi No i ulaganja su velika a iskustvo je tu presudno Interesantna ajvarica to sam i kod mene primjetio ako ne diže etaže onda ima dole krupnih plodova oko desetak, ako diže gore onda ih ima 4 + sateliti. Vjerovatno uvis ode ako je bogata dušikom. Znači poradio i na gnojidbi

@Plevak hitno si spašavaj zemlju!!! Ubio si je do zadnjeg. Mada će doktor ti tu bolje pomoći.To su te starinske roge? Poz

 

[cabage]

Odlično Cabage Al će se brojiti para na baburi No i ulaganja su velika a iskustvo je tu presudno Interesantna ajvarica to sam i kod mene primjetio ako ne diže etaže onda ima dole krupnih plodova oko desetak, ako diže gore onda ih ima 4 + sateliti. Vjerovatno uvis ode ako je bogata dušikom. Znači poradio i na gnojidbi

@Plevak hitno si spašavaj zemlju!!! Ubio si je do zadnjeg. Mada će doktor ti tu bolje pomoći.To su te starinske roge? Poz

Čak sam danas dobio komplimente i u Plodovima fructus na baburu. Vidjet ćemo na kraju kad se sve zbroji koja će biti računica. Jedino što mogu tvrditi jest da je ovakvim načinom proizvodnje iznimna kvaliteta plodova, nema mutnih, uvrnutih, sa mrežicom, sa točkicama, sve je odlično. Ne znam bi li tako bilo i da je kišna godina.
U ajvaricu ove godine nisam išao sa prihranom sve dok plodovi nisu narasli desetak cm jer je strahovito išla u visinu od samog starta.
Imao sam pokusno polje za petrokemiju i rezultati su zapanjujuči, čak nevjerojatni. Ja sam brao kontrolno polje na kojem nije bilo nikakve gnojidbe, trudio sam se obrati lošije biljke i tu je prinos bio 37 t/ha. Na gnojenoj paprici se kretao od 63 do 72 t/ha. Doduše, tu sigurno ima puno odstupanja, no ipak se vidi da paprike ima. Uglavnom ide čak i preko dvije kile po biljci. Jedina nevolja je što tu ima jako jako puno opečenih paprika od sunca

 

[plevak]

Odlično Cabage Al će se brojiti para na baburi No i ulaganja su velika a iskustvo je tu presudno Interesantna ajvarica to sam i kod mene primjetio ako ne diže etaže onda ima dole krupnih plodova oko desetak, ako diže gore onda ih ima 4 + sateliti. Vjerovatno uvis ode ako je bogata dušikom. Znači poradio i na gnojidbi

@Plevak hitno si spašavaj zemlju!!! Ubio si je do zadnjeg. Mada će doktor ti tu bolje pomoći.To su te starinske roge? Poz

Kako misliš ubio, ta roga je hibrid i prosječno 2,5 Kg u vanjskoj po stabljici i težina prve i posljednje oko 200-220gr.!!!

 

[bobostar]

Premda je godina iznimno loša, na pojedinim lokalitetima se nađe i lijepe paprike.



Uploaded with ImageShack.us

U kojem se Konzumu može kupiti ova paprika?
Ova majke mi, ide sigurno za izvoz; za 1 kg ove dobiješ najmanje 5 kg one"domaće" iz "Konzuma" To je posao; izvezeš 1 t ove i uvezeš 5 t "domaće".

p.s. Ovu zimu pišem priručnik za fertirigaciju povrća, i "ukrasti" ću ovu sliku za fertirigaciju paprike.

 

[Kontam]

@Cabage Prinosi od 37 t - 72 t/h ajvarice ili babure? Petrokemijina gnojiva su zakon, prošle godine sam radio sa njima ove sa nizozemskim. Razlika drastična jedino što Petrokemija nema vodotopiva pa sam koristio Haifu kao dopunu. Baš se i forumaš Zvonis uvjerio u razlici kvalitete u Petrokemijinim gnojivima sa sumpor formulaciji i bez njega. Ne izvoze đaba oni 80% proizvodnje. To sam htio i pitati Bobostara o vremenu pucanja granule ili količini vode potrebne vode da se granula otopi, taj podatak je vrlo važan, ove godine zalivna norma je bila a ja jaj

@Plevak ako je 2,5 kg po stabljici onda nije joj za zamjeriti malo žutila po listu Sve 5.

 

[drmr]

Ovakvih mi je 90% paprika ove godine.
Koma sa paprikama,a rajcica,krastavci i feferonke rodilo dosta. I bez ikakvih ovako vidljivih problema na plodu,samo ta paprika :scratch

 

[bobostar]

To sam htio i pitati Bobostara o vremenu pucanja granule ili količini vode potrebne vode da se granula otopi, taj podatak je vrlo važan, ove godine zalivna norma je bila a ja jaj

Postoje velike razlike između pojedinih proizvođača, ali i različitih marki unutar istog proizvođača.
Inače, važnije od brzine otapanja granule je brzina desorpcije hraniva sa "nosača" granule.
Tako u praksi postoje gnojiva koja imaju vrlo trajnu granulu ali vrlo brzo otpuštaju hraniva; a sa druge strane postoje gnojiva kojima se granula brzo raspada, ali zato imaju teško topive oblike hraniva (ovo zadnje je gotovo uvijek pravilo, jer najgora kombinacija su trajne granule i teško topivi oblici hraniva).
Nažalost, te podatke proizvođači gnojiva skrivaju kao "zmija noge", tako da tu mogu pomoći samo iskustva iz prakse.
Inače kada govorimo o gnojivima, npr. 5-20-30 treba znati da je to 55% aktivne tvari i 45% nosača (vrlo različiti materijali, od običnog CaCO3 do posebno formuliranih nosača sa različitim aditivima).
Nema jednoznačnog odgvora; puno kemije i puno fizike.
:?

 

[Kontam]

E sad si me bacio u dilemu. Znači zažariti tipkovnicu i poslati brdo mailova proizvođačima? Treba mi taj podatak, jer u pravilu kontam pustiti kubik vode po dužnom metru, to je duplo više od godišnjih padavina u mojoj regiji a to svakako utječe i na topivost gnojiva. još da te nešto pitam, a koliko ja mogu maksimalno otopiti gnojiva za fertigaciju? Recimo dok je rasada bila mala isprobano je 2 grama po litri i nije joj ništa, e sad više nikada ona nije dobila toliko puno gnojiva kroz sistem. Ako bi tu gramažu puštao na moj dnevni kapacitet od 60 m3 na 3km folije ja bi trebao rastopiti 60 kg Haife, ali je to duplo više gnojiva od navedenog po hektaru kao i 3,33 puta manja površina, naravno tako sam puštao 3x tjedno što je također tri puta više od preporuke Ali ta količina joj ne može škoditi. E sad financijski je to malo skupo za kupce, takova paprika bi trebala imati cijenu oko 1,5 e/kg pa sam se dosjetio da otapam klasična gnojiva i filtriram ih. Što dobivam sa time i što mogu sprčkati sa time? Hvala!

 

[siki]

. E sad financijski je to malo skupo za kupce, takova paprika bi trebala imati cijenu oko 1,5 e/kg pa sam se dosjetio da otapam klasična gnojiva i filtriram ih. Što dobivam sa time i što mogu sprčkati sa time? Hvala!

To i mene zanima dobio sam podatak da se može otopiti samo 10% gnojiva u odnosu na količinu vode, po tome ispada da bi trebao imati jedno jezero u kojem bi otopio gnojivo i onda zaljevao. Zanima me dali se i na koji način može otopiti veća količina gnojiva u manoj koičini vode da se može koristiti dozator da nemopra sva voda biti onečišćena gnojivom npr. uzmem vodu iz bazena a otopinu gnojiva iz bureta.

 

[bobostar]

Jedan dio odgovora (da se ne ponavljam) ima na portalu, u ovoj temi: http://www.gnojidba.info/fertirigacija/fertirigacija-osnovni-parametri-kvalitete/
Veceras ću dopisati ostatak ako treba; samo pitajte. :fball:

 

[siki]

Jedan dio odgovora (da se ne ponavljam) ima na portalu, u ovoj temi: http://www.gnojidba.info/fertirigacija/fertirigacija-osnovni-parametri-kvalitete/
Veceras ću dopisati ostatak ako treba; samo pitajte. :fball:

To se odnosi na vodotopiva gnojiva a pitanje je bilo za gnojiva od petrokemije granulurana gnojiva.

 

[Kontam]

Ma sve jasno Siki samo ti treba ovaki strojček
http://www.hannainst.hr/categories/php-orp
Kad ti izmjeriš otopinu znat ćeš kako ćeš disati Samo će receptura biti škakljiva za svaku kulturu.

Hvala Bobostar.

 

[bobostar]

To se odnosi na vodotopiva gnojiva a pitanje je bilo za gnojiva od petrokemije granulurana gnojiva.

Tehnički su sva granulirana gnojiva ista priča (bez obzira na namjenu; osnovna gnojidba, prihrana ili vodotopiva; tu se jedini tehnički razlikuju gnojiva u kristalnoj formi, ali to je nešto drugo, naročito po pitanju vodotopivosti).
Teško da češ dobiti podatak iz Petrokemije; znači samo praktična proba.
Kupi EC metar (slično kao pH metar samo mjeri EC vrijednosti) i kanta od 10 lit. vode.
Za početak otopi 1 gr./1 lit. i izmjeri EC vrijednost. Onda dodaj još 1 gr./1 lit i tako dalje. Sve dok ne dobiješ EC oko 1,5.
I to je to.

p.s. Više ne radim u laboratoriju, tako da nemam EC metar.
p.s.s. EC metar nije tako skup, a za ozbiljno bavljenje fertirigacijom je neophodan

Evo jedan link: http://www.specmeters.com/international/videos/ec_greenhouse/index.html
(imaju i zastupnika za HRV; bar su imali, neću reklamirati).

 

[Miladin]

Evo kolege i ja bih volio malo popričati o ovoj temi. Pošto je vodotopivo đubrivo dosta skupo, oko tri puta skuplje od obične granule i mene zanima koja je razlika između ta dva đubriva i dali je cijena opravdana u vodotopivom đubrivu.

 

[bobostar]

Ma sve jasno Siki samo ti treba ovaki strojček
http://www.hannainst.hr/categories/php-orp
Kad ti izmjeriš otopinu znat ćeš kako ćeš disati Samo će receptura biti škakljiva za svaku kulturu.

Hvala Bobostar.

Ovo je od Hanne; TDS tester (iz kojeg se preračunava EC): http://www.hannainst.hr/products/testeri-za-konduktivitet-tds

p.s. Ovo mi je novost, nisam znao da Hanna ima predstavništvo u Hrvatskoj.

Ili ovi:http://www.biconet.com/testing/tds.html
(prije 6-7 godina sam naručivao direktno od njih, i slali su stvari u HRV)artyman:

 

[Miladin]

Tehnički su sva granulirana gnojiva ista priča (bez obzira na namjenu; osnovna gnojidba, prihrana ili vodotopiva; tu se jedini tehnički razlikuju gnojiva u kristalnoj formi, ali to je nešto drugo, naročito po pitanju vodotopivosti).
Teško da češ dobiti podatak iz Petrokemije; znači samo praktična proba.
Kupi EC metar (slično kao pH metar samo mjeri EC vrijednosti) i kanta od 10 lit. vode.
Za početak otopi 1 gr./1 lit. i izmjeri EC vrijednost. Onda dodaj još 1 gr./1 lit i tako dalje. Sve dok ne dobiješ EC oko 1,5.
I to je to.

p.s. Više ne radim u laboratoriju, tako da nemam EC metar.
p.s.s. EC metar nije tako skup, a za ozbiljno bavljenje fertirigacijom je neophodan

Evo jedan link: http://www.specmeters.com/international/videos/ec_greenhouse/index.html
(imaju i zastupnika za HRV; bar su imali, neću reklamirati).

@bobostar, koliko ja znam15% aktivne materije u granulisanom đubrivu je isto što i 15% a. materije u kristalnom vodotopivom đubrivu, ali neznam dali će biljka isto da iskoristi svih ti 15% i u kristalnom đubrivu kao i u običnom granulisanom đubrivu.

 

[bobostar]

Evo kolege i ja bih volio malo popričati o ovoj temi. Pošto je vodotopivo đubrivo dosta skupo, oko tri puta skuplje od obične granule i mene zanima koja je razlika između ta dva đubriva i dali je cijena opravdana u vodotopivom đubrivu.

Evo ukratko nekoliko razlika; klasično granulirano vs. vodotopivo:
- vodotopivost (to se i podrazumjeva); ali u klasičnim gnojivima (ne svima, ali barem 90%) fosfor je slabo vodotopiv (uglavnom su to fosforiti); obično na etiketi piše topiv u 2% citratu ili slično. Otapanjem u vodi granuliranog gnojiva čini talog (biljka ga ne iskorištava)
- "punjač" (ostatak granule koji ne sadrži hraniva) kod granuliranih slabo je vodotopiv (bilo bi preskupo)
- dvije gore navedene komponente čine talog kod otapanja klasičnog granuliranog gnojiva
- vrlo često sadrže kloride (KCl) koji su u direktnoj primjeni štetni za biljke
- nemaju deklariraniu pH vrijednost, pa je taj parametar vrlo varijabilan
- granulirana klasična gnojiva uglavnom ne sadrže mikroelemente

Međutim imaju i nešto zajedničko:
- oblici dušika su uglavnom isti (gotovo svi oblici dušika su vodotopivi - amonij-nitrat je najčešći oblik u oba tipa gnojiva)
- topivost kalijeve komponente je ista (ukoliko se radi o kalij-sulfatu)

Međutim, kada već spominjemo fertirigaciju (trebao bi možda i poseban topic) postoje i tekuća jednokomponentna (ili dvokomponentna) gnojiva za pripravu stock (ja to zovem matične otopine) otopina, koji se kasnije koriste za fertirigaciju.
Prednost: točna formulacija koja je potrebna za određenu fazu, savršena vodotopivost (jer su već u tekućoj formi) i visoke koncentracije na jedničnu masu.
Nedostatak: cijena (iako uvjetno, jer u njihovoj primjeni se koristi točno ono što vam treba).