Plastenici

[1912]

Općina Pitomača, ima i na netu, napišeš na googlu plastenici pitomača i prvi rezultat je to, odgovaraju i na mail, samo kome vjerovati?

 

[zaštitar]

Dadac-kaj se tiče ovih antagonističkih preparata na bazi bakterij i gljivica, nema bojazni jer ciljano djeluju na pojedine sojeve bakterija i vrste gljivica!
Cabage-Ridomil je fungicid, tak da nema djelovanje na barteriju Xant.camp.-
Plodored na toj parceceli probaj s kupusnjačama bar na 4g. ako možeš!
Što se tiče pH teorij-ima utjecaja ,ali nije djelotvorna na sve patogene-tako moraš uzeti u obzir, ako digneš ph na 7 vjerojatnost od šteta izaraze od strane Plasmodiphore brassicae, tj. kupusne kile je min., gotovo nikakava, ALI u tom području obitavaju drugi patogeni npr. Spongospora subteranea ili ti krastavost krumpira uživa!

Zato treba uzeti u obzir koje kulture uzgajaš i sve raditi s nekom mjerom!

Za Plasmodiophoru brassicae je točno da visina ph vrijednosti tla utječe na njezinu pojavu, no za krastavost krumpira, ti si naveo prašnu krastavost (Spongospora subterranea) ph vrijednost tla nema apsolutno nikakvog utjecaja na pojavu prašne krastavosti krumpira, ti si vjerojatno mislio na običnu krastavost krumpira (Streptomyces scabies) za koju se do nedavno vjerovalo i navodilo da se javlja samo kod ph vrijednosti tla iznad 6, no međutim to danas više ne vrijedi, jer s obzirom na prisutnost sojeva (S. globisporum, S. camdidus ) drži se da ph vrijednost nema utjecaja na infekciju.

 

[pajdo]

Dadac-kaj se tiče ovih antagonističkih preparata na bazi bakterij i gljivica, nema bojazni jer ciljano djeluju na pojedine sojeve bakterija i vrste gljivica!
Cabage-Ridomil je fungicid, tak da nema djelovanje na barteriju Xant.camp.-
Plodored na toj parceceli probaj s kupusnjačama bar na 4g. ako možeš!
Što se tiče pH teorij-ima utjecaja ,ali nije djelotvorna na sve patogene-tako moraš uzeti u obzir, ako digneš ph na 7 vjerojatnost od šteta izaraze od strane Plasmodiphore brassicae, tj. kupusne kile je min., gotovo nikakava, ALI u tom području obitavaju drugi patogeni npr. Spongospora subteranea ili ti krastavost krumpira uživa!

Zato treba uzeti u obzir koje kulture uzgajaš i sve raditi s nekom mjerom!

Za Plasmodiophoru brassicae je točno da visina ph vrijednosti tla utječe na njezinu pojavu, no za krastavost krumpira, ti si naveo prašnu krastavost (Spongospora subterranea) ph vrijednost tla nema apsolutno nikakvog utjecaja na pojavu prašne krastavosti krumpira, ti si vjerojatno mislio na običnu krastavost krumpira (Streptomyces scabies) za koju se do nedavno vjerovalo i navodilo da se javlja samo kod ph vrijednosti tla iznad 6, no međutim to danas više ne vrijedi, jer s obzirom na prisutnost sojeva (S. globisporum, S. camdidus ) drži se da ph vrijednost nema utjecaja na infekciju.

Ako ništ drugo, bar sam te natjerao da napišeš jedan post i podjeliš s nama jednu od zabluda! 8)

 

[DADAC]

8) 8) 8)

 

[brunosavi]

Re: Re:

i mene zanimaju plastenici..podigao bi 3600 kvadrata plastenika,nagodinu cemo ga poceti graditi,a izvodjac ce biti najvjerojatnije gis-impro

pazi da ti djurinic ne skine kozu sa ledja ne da je skup mego boli glava koliko je skup imas bosance u zagrebu ja mislim da je 8m sirine sa jednostrukom folijom 17 eura kvadrat a 12 m sa duplom folijom 24 eura

kolega moze li se dobiti pobliza inf. o tim bosancima da bi se stupilo u kontakt sa njima, Bruno Umag

 

[ZG VRTLAR]

Firma se zove I-PLAST nalaze se u Petini (ZG obilaznica izlaz Kosnica pa prema V. Gorici).
Samo se ti plastenici ne mogu po kvaliteti nikako uspoređivati sa gisovim.

 

[DADAC]

he he, zamrla nam tema s dolaskom proljeća!!!
ubili se od radova.................. 8)

 

[biljka]

Hm, zanimljiva pitanja i savjeti. Pokušati ću odgovoriti i komentirati kratko.
1. Što se tiče uzgoja mladog luka u plasteniku, ideja je dobra ali ima nekoliko sitnica na koje treba razmišljati unaprijed. Optimalna temperatura za rast luka je 18 do 20 °C. Lučice bi trebalo saditi u siječnju ili početkom veljače kako bi ga ubrali prije Uskrsa (ovisno kada pada Uskrs). Znači, plastenik treba grijati i temperatura bi trebala biti barem 15 °C. Za takav uzgoj pogodan je plastenik prekriven folijom, no folija treba biti najdeblja moguća ili čak treba postaviti dva sloja folije. Bolje rješenje bilo bi prekrivanje polikarbonatnim pločama debljine 8 do 10 mm (može i deblji). Polikarbonat je lagan, dobro raspršuje svjetlo i dobro zadržava toplinu, no nažalost je prilično skup. Osim toga, prije nego se upustite u uzgoj luka razmislite gdje ćete ga prodati - na tržnici ili nekoj trgovini. I potrebno je upisati se u registar poljoprivrednih proizvođača.
2. Sada da riješimo rajčicu u plasteniku. Opis vanjske rajčice govori da je napada neka gljivična bolest pa bi nasad trebalo tretirati u vrijeme vegetcaije. Pucanje plodova uzrokovano je viškom vode (kišom) u vrijeme dozrijevanja plodova. Ako bi rajčicu uzgajali u plasteniku samo da biste dobili zdrave plodove, to će biti podjednako teško kao i kod vanjskog uzgoja. Naime, temperatura u plasteniku ljeti se može popseti do 50 °C i više, a rajčica će presati rasti kod 35 °C, na 30 °C opadaju plodovi. Stoga je potrebno sniziti temperaturu provjetravanjem i zasjenjivanjem.
3. Nemojte koristiti staklo, odnosno staklenik. Staklo je teško pa zahtijeva jaču konstrukciju od polikarbonatnih ploča. Staklo je lomljivo i potrebno je pažljivo postavljanje kako se nebi razbilo, a moguća su oštećenja od tuče. Polikarbonat je opet u prednosti jer je otporan na udarce i padove. Staklo dobro propušta svjetlo ali slabo zadržava toplinu i tu je opet polikarbonat u prednosti.

 

[cabage]

2. Sada da riješimo rajčicu u plasteniku. Opis vanjske rajčice govori da je napada neka gljivična bolest pa bi nasad trebalo tretirati u vrijeme vegetcaije. Pucanje plodova uzrokovano je viškom vode (kišom) u vrijeme dozrijevanja plodova. Ako bi rajčicu uzgajali u plasteniku samo da biste dobili zdrave plodove, to će biti podjednako teško kao i kod vanjskog uzgoja. Naime, temperatura u plasteniku ljeti se može popseti do 50 °C i više, a rajčica će presati rasti kod 35 °C, na 30 °C opadaju plodovi. Stoga je potrebno sniziti temperaturu provjetravanjem i zasjenjivanjem.

Ma da?? :scratch :mrgreen: :mrgreen:

 

[LIMA]

Poštovanje kolege. Evo mene tu novoga na forumu, pa da se predstavim. Zovem se Renato, 30.god., iz Stupnika. Moj očka se bavi povrtlastvom od svoje petnaeste, a evo ga danas u 62. još juri vrtom. Ja sam se aktivnije počeo baviti samo vrtom pred dvije godine. Vidim da je ova tema malo zamrla, nadam se da neće tako i ostati jer se nadam kvalitetnom druženju. Toliko za sada, evo još samo par fotki mog vrtića.

 

[kemicar]

Pozdrav. Da li netko zna tko izrađuje plastenike (uzgoj povrća) u međimurju i okolici?

 

[cabage]

Bome ne znam za tamo gore. Znam da ima Vrbovec Masservice. U podravini je D-H plastenici dosta popularan.

@LIMA pozdrav. Meni je već pomalo neugodno na forumu biti među rijetkim povrćarima. Evo ovih dana se vas par pojavilo. Morao sam sa ratarima i stočarima raspravljati, a to nije moja struka

Koji tip špage koristite za vezanje volije preko plastenika. Vidim da je na nekim plastenicima tako riješeno držanje folije.

 

[kemicar]

Što preporučate kupnju ili izradu plastenika? Veli žena da bi kasnije htjela proširiti na povrća za prodaju.

 

[LIMA]

Pozdrav cabage! Da , dobro zboriš, slab odaziv povrtlara. A ono je nakava gumena špaga, ne znam točno kak se zove. To smo capnuli malo onima iz GIS-IMPRO-a kad su nam postavljali one velike plastenike. Vjerojatno ima negdje za kupiti ali neznam gdje. Obična špaga nije nikako dobra , puca i trga najlon.
A čega sad ima u Podravini? Jel se radi što ili isto čekate sunčeko?

@kemicar- E pajdo, da li raditi ili kupiti? Ovisi što misliš sa njima? Ako je za proizvodnju onda je vjerojatno bolje kupiti, a ako je za nešto sitno onda je bolje da si sam napraviš one niske ili kupiš cijevi od nekoga vrtlara. Mi smo lani prodali dosta toga jer smo imali viška.

 

[kemicar]

obziroma da razgovarate o špagi za vezanje folije, nije li folija pričvršćena s vanjske strane? Kak se može vezati špagom s unutrašnje strane, kaj se folija buši?

 

[asestic]

Pozdrav prijatelju kemičaru što se tiče plastenika ako imaš novaca onda ih oročiš ili kupiš dionice a ako ipak želiš raditi i možeš platiti izradu plastenika to ti je najbolje ako se odlučiš za uredi sam pogledaj nekoliko originala pa kreneš u posao meni je prvi plastenik radio Euro Brod iz Sl Broda pa sam slijedeći pravio po njemu veličina 8x30 ako praviš sam potrošiš manje novaca i svaki slijedeći otklanjaš greške i 10-i ispadne savršen malo šale a što se tiče špage i vezivanja u vijek se piri i na hladno koliko god izgledalo čvrsto valja još pojačati jer vrag nikada ne spava.
Pozdrav Anđelko! 8)

 

[kemicar]

Prije svakog posla ja sve stavim na papir. Tako sam stavio i troškove izgradnje plastenika. Ispada da ga ja mogu napraviti za 40% cijene (a ne računam si posao jer ni meni žena ništ ne računa :lol: ). To je velika razlikai počnem sumnjati u svoje grad. iskustvo. Doduše više sam vičan radu s drvetom nego željezom ali mislim da bi se dalo. Poslao sam upite pa ću vidjeti.

 

[asestic]

Kod mene ti se to pokazalo u praki kao što sam več rekao plastenik od 70 kvadrata sam platio 12 300,00 kn
a te iste novce sam napravio plastenik od 240 kvadrata i to kopiju jadino što sam ja radio s crnim cijevima.
Možeš pogledati par fotki na mom postavu o nama asestic.
Pozdrav Anđelko! 8)

 

[LIMA]

Evo ja došo od Dimitrova. Ovako mi to tijekom godine. Uvijek imamo nekoliko kultura pa na Trešnjavku. Jel možda još neko radi ovako na malo?

 

[LIMA]

Evo kak ja vežem paradajz.