• Poštovani posjetitelju, za korištenje svih mogućnosti koje Poljoprivredni Forum omogućuje, predlažemo ti da se registriraš. Besplatno je i tvoja privatnost je potpuno zaštićena. Registracija ti omogućuje pristup svim kategorijama i temama, mogućnost pristupa privicima u postovima (slike, video, tutorijali, uputstva itd), pristup malom oglasniku, direktnu komunikaciju s članovima putem privatnih poruka, automatsko praćenje tema od interesa i još mnogo toga. Veselimo se tvojoj prijavi! ❤️

POCETAK PROIZVODNJE U PLASTENICIMA

cprorokovic

Novi član
Tu od
8 Ruj 2010
Poruka
16
linija sa sijanje rasada

Piljevina nije nikako sigurna za ložiti jer nema snagu da drži potrebnu temperaturu. Govorim ono što sam vidio. Jedna bačva od 200 litara u plasteniku od 20 kvadrata nije mogla držati dovoljnu temperaturu cijelu noć da bi rasad lubenice ostao na životu. Rasad se nalazio na visini od 1 metra i još su radile dvije plinske grijalice. Ne znam gdje bih nabavio piljevine za ložiti dva i pol mjeseca.

pozdrav svima na ovom forumu super je evo ja sam kupio plastenik od 800 kvadrata pa me interesira zna li netko gdje se moze kupiti linija za sijanje u kontejnere isto bi malo komentirao za ovo grijanje na piljevinu tocno je da je najisplativije ali u sistemu treba imati ventilatore da bi topli zrak dosao ravnomjerno po cijelom plasteniku to je izvedivo ako se razumijete u limarenje da se improvizirati
 

PetullaRZ

Član
Tu od
19 Velj 2010
Poruka
852
pozdrav ljudi. evoplastenik sam nabavio,400kvadrata u komadu. e sad,počinjem neku proizvodnju pa me zanima kako da riješim grijanje,listam po netu pa ima svega. ako imate kakvih iskustava pomoglo bi,za sada mi je najjednostavnija i najjeftinija opcija peći na piljevinu a ni o tome neznam baš puno,možda napraviti od buradi ali koliko bi mi trebalo za tu površinu itd?

Ja sam davno, a i ostali plasteničari i rasadničari u okruženju, izbacili peći na kruta goriva, stara motorna ulja, plinske peći i ostale ručne napreve za grijanje i prešli na termogene na lož ulje. Oni koji imaju sruju bez razmišljanja a oni koji nemaju struju koriste agregate jer su pouzdani, jednostavni i po meni ekonomični. Nema više brige, stražarenja, loženja, ustajanja po noći i posla oko drva, piljevine ili uglja. Sada samo pritisnem dugme i ....


Uploaded with ImageShack.us
Za 400m2 plastenika termogen od 65000 K/cal bez većeg opterećenja održava optimalnu temp. za normalan rast biljke ili sadnice.
 
Posljednje uređivanje od moderatora:

siki

Aktivni član
Tu od
6 Lip 2010
Poruka
2,151
pozdrav ljudi. evoplastenik sam nabavio,400kvadrata u komadu. e sad,počinjem neku proizvodnju pa me zanima kako da riješim grijanje,listam po netu pa ima svega. ako imate kakvih iskustava pomoglo bi,za sada mi je najjednostavnija i najjeftinija opcija peći na piljevinu a ni o tome neznam baš puno,možda napraviti od buradi ali koliko bi mi trebalo za tu površinu itd?

Ako dozvolite možda vam mogu pomoći oko grijanja u plasteniku i o samoj izradi plastenika imam iskustva oko toga a manje oko same proizvodnje.
Kao što je petula rekao najbolje je na lož ulje ali tada plastenik obavazno mora imati duplu foliju ili drugačiju klimu od moje tj. podravine zbo toga što razlika u temperaturi je i do35 stupnjeva imao sam grijanje na lož ulje na rabljeno ulje i na drva i ostala su samo drva. Ako nema duple folije 300 litara lož ulja nije dosta za noć a temperaturu ne može dići više od 12 stupnjeva moj termogen je bio od 120 kw a plastenik 650m2
Najbolje rješenje je samo centralno koje uopće nije skupo a vrlo je efikasno radi se samo od cijevi i skoro svi Mađarski plastenici ga koriste.
 

PetullaRZ

Član
Tu od
19 Velj 2010
Poruka
852
Ako dozvolite možda vam mogu pomoći oko grijanja u plasteniku i o samoj izradi plastenika imam iskustva oko toga a manje oko same proizvodnje.
Kao što je petula rekao najbolje je na lož ulje ali tada plastenik obavazno mora imati duplu foliju ili drugačiju klimu od moje tj. podravine zbo toga što razlika u temperaturi je i do35 stupnjeva imao sam grijanje na lož ulje na rabljeno ulje i na drva i ostala su samo drva. Ako nema duple folije 300 litara lož ulja nije dosta za noć a temperaturu ne može dići više od 12 stupnjeva moj termogen je bio od 120 kw a plastenik 650m2
Najbolje rješenje je samo centralno koje uopće nije skupo a vrlo je efikasno radi se samo od cijevi i skoro svi Mađarski plastenici ga koriste.
Bio sam u Mađarskoj i u okolici Szegeda obišao i pogledao dosta plastenika i staklenika i vidio podna grijanja. Za proizvodnju povrća u plastenicima se uptrebljavaju centralna podna grijanja a za proizvodnju sadnica centralna bočna grijanja ili podna brijanja u betoniranim podovima(bazenima) na koje se slažu sadnice u kockama.I taj sistem grijanja je najisplativiji dakako da većina tih plastenika imaju duplu foliju na krovovima i bočnicama. Ja u Istri ne grijem plastenike gdje proizvodim povrće, nego samo rasadnik od 380m2 gdje proizvodim sadnice za svoje potrebe. Rasadnik grijem termogenom (sa slike) i ima duple folije na krovu i bokovima što uštedi i do 30% energije(potrošnje lože). Grijem od 05.01 - 15.04. i potrošim 2.000l lož ulja(9.000,00kuna).Napominjem da ne štedim na loži nego pružam mladim biljčicama da rastu u što optimalnijim uvjetima za rast i razvoj kako bi dobio kvalitetnu i zdravu sadnicu(salata,krastavac,rajčica,paprika,tikvica). Tko zna možda se jednog dana prebacim na centralno gijanje.
 

temptation

Aktivni član
Tu od
20 Ruj 2010
Poruka
1,250
Pozdrav svima,novi sam ovdje...
Imam oko 2000m2 plastenika i uglavnom se bavim uzgojem presadnica povrća,te rajčice,krastavaca,salate i jagoda...
Kad je riječ o grijanju,najveći problem su hrvatski zakoni,za plastenike trenutno ne trebaju nikakave dozvole,ako nemaju ugrađene uređaje za grijanje i opremu...
Budući da sam 2003. godine imao problema sa građevinskom inspekcijom i rušenjem plastenika (bilo je na Plodovima zemlje),ako je netko gledao...malo sam se išao raspitivati ove godine u vezi grijanja,odnosno kakve su dozvole potrebne...
Uglavnom,da skratim priču,za sve tlačne sustave grijanja(koji koriste posude pod tlakom)potrebne su lokacijske dozvole,za peći snage iznad 50kw potrebna je kotlovnica,zatim su tu studije utjecaja na okoliš...brdo papira i troškova...
Jedino za mobilne termogene na kotačima koji se nalaze izvan plastenika te se vruči zrak upuhuje unutar prostora plastenika pomoću perforirane plastične cijevi nije potrebna nikakva suglasnost niti dozvola,čak može biti pod nadstrešnicom,koja ne smije imati više od 15m2...
 

PetullaRZ

Član
Tu od
19 Velj 2010
Poruka
852
Dobro je to znati temptation (RZ salata). Koristite RZ sjemena u proizvodnji salata u plastenicima i na otvorenom? Temptation RZ je ime sorte salate kristalke za vanjsku(proljetnu i jesensku) proizvodnju.
 

temptation

Aktivni član
Tu od
20 Ruj 2010
Poruka
1,250
Koristim isključivo RZ hibride salate,mada mi je triathlon najomiljenija,trenutno imam 8 vrsta na otvorenome,bataviu green i red,maslenku green i red,lollo green i red,iceberg i frizijsku endiviju...
U plasteniku ću probati ove godine donertie,libertie,satine,mercato i juditu...
 

dane001

Aktivni član
Tu od
7 Svi 2009
Poruka
2,262
ja sam malo računao,dok kupiš termogen,pa treba njega i napojiti kad je vani debeli minus,pa cijena goriva,mislim da bi morao imati sigurnog kupca koji nudi dobru cijenu za otkup da bi mi se ta zimska proizvodnja isplatila,pa treba ugrijati 400 kvadrata plastenika sa 4m visine,neznam šta bi morao saditi kao isplativo.
 

PetullaRZ

Član
Tu od
19 Velj 2010
Poruka
852
Koristim isključivo RZ hibride salate,mada mi je triathlon najomiljenija,trenutno imam 8 vrsta na otvorenome,bataviu green i red,maslenku green i red,lollo green i red,iceberg i frizijsku endiviju...
U plasteniku ću probati ove godine donertie,libertie,satine,mercato i juditu...
RZ-ove salate su,uistinu, najkvalitetnije na tržištu, mi za vanjsku proizvodnju(proljeće-jesen) uzimamo, od batavie, Temptation(otvoreni tip) a triathlon smo nekad proizvodili dok je tržište tražilo glavati tip batavie, a od maslenke Santoro(izvrsna). U plastenicima sadim od batavia Angie u probi Donertie a maslenke Judita u prodi Weston.
 

PetullaRZ

Član
Tu od
19 Velj 2010
Poruka
852
ja sam malo računao,dok kupiš termogen,pa treba njega i napojiti kad je vani debeli minus,pa cijena goriva,mislim da bi morao imati sigurnog kupca koji nudi dobru cijenu za otkup da bi mi se ta zimska proizvodnja isplatila,pa treba ugrijati 400 kvadrata plastenika sa 4m visine,neznam šta bi morao saditi kao isplativo.
Ne moraš ići rano u proljeće sa sadnjom krastavca pa da ga griješ. Probaš kasnije kada se noćne temp. stabiliziraju na 10-12 stupnjeva.Kod vas je to, neznam, sredina 5.mj? Recimo da je sadnja početkom 5.mjeseca ,nakon sadnje pokriješ ga sa Agrill-om do trenutka kada ga moraš vezati na špagu(15-ak dana), očekivana berba oko 10.06 i bereš ga do kraja 08.mjeseca. Te datume moraš sam korigirati jer poznaješ podneblje a krastavac je tražena roba tijekom cijelog ljeta i vjerujem da neće biti problema u plasmanu.
 

dane001

Aktivni član
Tu od
7 Svi 2009
Poruka
2,262
Ne moraš ići rano u proljeće sa sadnjom krastavca pa da ga griješ. Probaš kasnije kada se noćne temp. stabiliziraju na 10-12 stupnjeva.Kod vas je to, neznam, sredina 5.mj? Recimo da je sadnja početkom 5.mjeseca ,nakon sadnje pokriješ ga sa Agrill-om do trenutka kada ga moraš vezati na špagu(15-ak dana), očekivana berba oko 10.06 i bereš ga do kraja 08.mjeseca. Te datume moraš sam korigirati jer poznaješ podneblje a krastavac je tražena roba tijekom cijelog ljeta i vjerujem da neće biti problema u plasmanu.

ma znam to,nego mislio sam na proizvodnju od 12mj do petog,to je malo veći problem,osim naravno kultura koje ne zahtjevaju puno.
 

PetullaRZ

Član
Tu od
19 Velj 2010
Poruka
852
ma znam to,nego mislio sam na proizvodnju od 12mj do petog,to je malo veći problem,osim naravno kultura koje ne zahtjevaju puno.
Jedino salata ide bez grijanja uz pokrivanje Agrill-om ili Lutrasil-om. Ja je sadim u dva turnusa, prvi sadnja početak 10.mj - berba oko Božića, drugi turnus sadnja iza Nove godine(kada se pobere 1.turnus) - berba 03.mjesec. Kada se pobere salata ide sadnja pome, krastavca i mahune. To su periodi za priobalje, a vi na kontinentu morate isprobati i odrediti periode sjetve i sadnje.
 

dane001

Aktivni član
Tu od
7 Svi 2009
Poruka
2,262
Jedino salata ide bez grijanja uz pokrivanje Agrill-om ili Lutrasil-om. Ja je sadim u dva turnusa, prvi sadnja početak 10.mj - berba oko Božića, drugi turnus sadnja iza Nove godine(kada se pobere 1.turnus) - berba 03.mjesec. Kada se pobere salata ide sadnja pome, krastavca i mahune. To su periodi za priobalje, a vi na kontinentu morate isprobati i odrediti periode sjetve i sadnje.

ja ću probati sa blitvom,ovih dana sijem,malo sam okasnio ali neće valjda smetati,ona je dosta otporna,navodno,a vidjet ćemo.
 
S

salel

Guest
Evo, našao sam nešto što bi moglo biti orijentir za one koji bi se htjeli baviti plasteničkom proizvodnjom. ;)
Nije mi samo jasno kako smo glupi svi mi i ne krenemo u tu proizvodnju. :scratch :mrgreen: :mrgreen:
Kalkulacija - Proizvodnja na 1 Ha plastenika




















PROIZVODNJA POVRĆA U PLASTENICIMA
Kalkulacija za 1 Ha
R. br. Vrsta Sorta Troškovi proizvodnje po Ha Očekivan prinos tona/Ha Cijena u €/t Očekivan bruto prihod u € Dobit u €
1 Paradajz EFRAT 70 42,104.59 500.00 690.00 345000.00 302.895.41

2 Paradajz DANIELA 42,104.59 500.00 690.00 345000.00 302.895.41

3 Paprika Beauty yellow 42,104.59 300.00 930.00 279000.00 236.895,41

4 Krastavac EZ 156 43,191.17 400.00 810.00 324000.00 280.808,83

5 Dinja GALIA 38,995.17 300.00 700.00 210.000.00 171.004,83

6 Paprika Yelllow moon 42,104.59 300.00 930.00 279.000.00 236.895,41

7 Paprika Green Noa B 42,104.59 300.00 930.00 279.000.00 236.895,41

8 Paprika Beauty yellow 42,104.59 300.00 930.00 279.000.00 236,895.41

Izabrati 4 do 5 vrsta povrća i po njima uraditi vlastitu kalkulaciju (3 do 4 vrste povrća su sa skraćenim vegetativnim periodom od 40 do 90 dana od momenta rasađivanja rasada koji se uzgaja u plasteniku-rasadniku).
Normalan godišnji prinos po jednom Ha je 1.000 - 1.200 tona u zavisnosti od vrste povrća koje se sadi. U Kalkulaciju nije uračunato grijanje koje po sezoni iznosi od 40.000 € do 150.000 €. Cjene proizvoda su dane na bazi burzovnih evropskih cjena za prvo tromjesečje 2000. godine.
Radna snaga: Stalni radni odnos 4 radnika plus agronom ili poljoprivredni tehničar.
Za sađenje ili branje sezonska radna snaga od 20 do 50 ljudi u zavisnosti od vrste proizvoda.
KALKULACIJA iIZ TABELE ZA PREDLOŽENI UZGOJ:
Varijanta 1:
Uzgoj 3 kulture > paradajz Efrat 70, Krastavac EZ 156 i Dinja Galia. Prihod 879.000,00 €, troškovi sa grijanjem 274,290,93,395,52 i ostali troškovi 75.208,96 koji se odnose na amortizaciju plastenika i troškovi izraelskog agronoma. Čista dobit od koje treba oduzeti porez iznosi cca. 529.500,11 €/godinu
Varijanta 2:
Uzgoj 2 kulture godišnje > paradajz Chery, paprika babura Green Noa ili i ljuta paprika. Ukupan prihod, što se vidi iz Tabele je 1.804.000,00 €/godinu. Troškovi sa grijanjem 254,209,18 €/godinu. Ostali troškovi kao iz varijante 1, 75.208,96 €. Dobit 474.582,024 €/godinu, s tim što treba oduzeti porez.
Slicne su kalkulacije i sa ostalim povrtarskim kulturama koje se uzgajaju u plasteniku, s tim što se čista dobit kreće umanjena do 10% u zavisnosti od kultura.
Pošto se sadi u specijalnim vrećama to je nepotrebno respektovati plodored. Sadit će se povrće koje zahtjeva tržiste u EU i Ruskoj Federaciji. U kalkulaciju nije uračunat aunitet banci za otplatu kredita ni priprema terena i temelja za postavljanje plastenika. Temelji su stupovi samci, a temeljne cijevi isporučuje UniFood zajedno sa ostalom opremom, tako da se za temelj koristiti nearmirani beton MB200 za zaljevanje temeljnih cijevi.
Grijanje je predvidjeno zemnim plinom - u plasteniku toplim zrakom.
U cjenu plastenika od cca 850.000 € sadržana je sva oprema koja ima preko 290 stavki za izgradnju plastenika zadnje tehnologije 2009\2010 godine.
Obrtni kapital bez plaća radnika je 40.000 - 50.000 €, sve što se kupuje za taj novac su repromaterijali za prihranjivanje i uzgoj.
Svi uredjaji za grijanje i ventilaciju u plasteniku su obuhvaćeni globalnom cjenom plastenika. Neophodna energija za grijanje plastenika, ako se uzme da je razlika u temperaturi 20 °C, kreće se od 1.800.000 kg\cal do 2.000.000 kg\cal s tim što potrošnja zavisi od vanjske temperature i prosječan rad uređaja za grijanje kreće se između 8-10 sati dnevno u najgorim uvjetima. Troškovi grijanja po Ha se kreću u zavisnosti od vrste energenata, ako je biljni otpad (kukuruzovina, slama) onda se kreće od 30.000 do 45.000 € po jednoj kulturi, a ako je propan ili zemni plin može se kretati i do 200.000 €. Ako je termalna voda temperature preko 50 °C onda između 10.000 do 15.000 €.
Pitanje hladnjače, kalibriranja i pakovanja rješava se na nivou Općine ili regije s tim što transport do tog centra ne smije preći veću udaljenost od 30 km (kako bi proizvodi zadržali nivo I klase).
Gradjevinski radovi:
1. Ravnanje terena
2. Bušenje rupa traktorskom bušilicom za stupove promjera 30 cm, (stupovi samci) temeljne, cjevi uračunate u cjenu plastenika promjera 90 mm, dužine 1 m, zaljevanje betonom oko cjevi marke MB 200.
3. Obavezan Geometar koji mora pratiti postavljanje temeljnih cjevi po vertikali i horizontali.
4. Uz ostalu dokumantaciju kupcu prilažemo i crtež temelja i rasporeda temeljnih stupova.
Smatramo da građevinski radovi ne mogu preći par tisuća €, mada je najskuplje ravnjanje terena koje zavisi od kategorije zemljišta.
U Biznis planu je dan primjer plastenika koji nema grijanje, nije automatiziran, ima samo mrežicu protiv insekata, navodnjavanje i prihranu, sve se radi ručno.
Svaki plastenik prati Softver (plastenik sa ful opremom) i mogućnost satelitske komunikacije i praćenje rada putem interneta.
Roba koja ide za izvoz samo treba da se rashladi radi transporta na temperaturu iznad +4 °C, što znači da hladnjača treba biti tranzitnog tipa, a ne za čuvanje.
Ukoliko su vam potrebni neki drugi podatci molimo da nas kontaktirate.

Molim ako može neki link gdje si ovo našao,tnx
 

cabage

Aktivni član
Tu od
1 Ožu 2008
Poruka
2,462
Nemam pojma, davno je to bilo, ali čini mi se da je bilo negdje u srbiji.
 

siki

Aktivni član
Tu od
6 Lip 2010
Poruka
2,151
Zašto ne krenemo svi u plasteničku proizvodnju mislim da je razlog sasvim jednostavan
1. cijena plastenika koji moraju biti kvalitetni da ih ne moramo poslije svakog ozbiljnijeg vjetra tražiti gdje su završili.
2. plasman koji nimalo nije jednostavan nemoguće je reći ja ću posijati npr. blitvu ako ona u kontinentu uopće ne ide odnosno u veoma malim količinama.
3. količina koja je najvažnija
sa 400 m2 (površina koja se spominje u ovoj temi) plastenika nije moguće baš izvući neke velike količine koje bi zadovoljile imalo ozbiljnijeg kupca a još je teže ući u ozbilju prodaju sa takvim količinama dakle ili je premalo ili je za tržnice previše po mom skromnom mišljenju jedini način za proizvođače koji imaju manje površine plastenika je udruživanje.
I na kraju kod nas bi svi proizvodili sve ili povrće koje nije za to podneblje a to je nemoguće i tu nastaju najveći problemi.:scratch
 

PetullaRZ

Član
Tu od
19 Velj 2010
Poruka
852
Investiranje u plasteničku proizvodnju definitivno se isplati u priobalju gdje je klima idealna za takvu proizvodnju. Bez grijanja plastenika ja mogu proizvesti tri kulture u jednom objektu u toku godine(dvije ture salate i rajčicu ili krastavac). Investicija mi se vrati za tri godine. Na kontinentu je drugačija priča ali isto vjerujem da se isplati investirati u plasteničku proizvodnju samo što povrat investicije traje duže zbog činjenice da se mogu proizvesti max dvije kulture na godinu(bez grijanja) ili dodatno investirati u grijanje pa proizvesti kulturu više.
Što se tiče prodaje proizvedene robe rekao bih da svaki proizvođač mora sagledati svoju ukupnu proizvodnju na osnovu koje će tražiti tržište(gdje svoje proizvode prodavati) i na osnovu tih podataka planiranom proizvodnjom (što i kada proizvoditi) zadovoljiti to tržište. Slažem se sa tobom siki da se treba udruživati(to će biti nužnost) jer ćemo udruženi, planiranom proizvodnjom(ubuduće), izbjeći stvaranje viškova proizvoda, svaštarenje i nepotrebnu konkurenciju(među proizvođačima) koja je po meni predrasuda koju treba otkloniti jer sva roba proizvedena u RH može se bez problema prodati, ima za sve prostora i mi moramo međusobno surađivati a ne gledati se preko nišana.
 

daki

Novi član
Tu od
8 Srp 2009
Poruka
23
Piljevina nije nikako sigurna za ložiti jer nema snagu da drži potrebnu temperaturu. Govorim ono što sam vidio. Jedna bačva od 200 litara u plasteniku od 20 kvadrata nije mogla držati dovoljnu temperaturu cijelu noć da bi rasad lubenice ostao na životu. Rasad se nalazio na visini od 1 metra i još su radile dvije plinske grijalice. Ne znam gdje bih nabavio piljevine za ložiti dva i pol mjeseca.

Ovakve peći na piljevini sam vidio da se masovno koriste u Makedoniji i koriste se prvenstveno za dogrijavanje plastenika u prelaznim razdobljima kao i grijanje manjih klijališta tokom zime. Ne koriste se baš za zimsku proizvodnju povrća. To nije loš sistem za početak kad se nema dovoljno za uvođenje boljeg sistema grijanja, a ako funkcionira, onda je doista isplativ i ekonomičan. Ali najvažnije je za naglasiti da dizajn takve peći i nabijanje piljevine je od ključne važnosti inače može doći do požara. Ove peći koje sam ja vidio ne izrađuju se od 200l bačve već od starog hidrofora. U sredini je perforirana cijev (najvažnije od svega je veličina rupica i gustina) kojom se regulira to sagorijevanje i sprječava urušavanje piljevine, a piljevina mora biti brutalno sprešana, kako nebi došlo do naglog zapaljenja piljevine. Za plastenik u našim područjima treba imati više ovakvih peći kako bi se osiguralo donekle normalno grijanje. Ovakve peći koje sam vidio izgaraju (tinjaju) oko 7 dana bez potrebe od ponovnog loženja.
 
K

kemicar

Guest
ovo zvuči interesantno kak to izgleda (detalji da se sagradi al bez puno pokušaja/pogrešaka)
 
Na vrh