Ako je kardan sinkroniziran s pogonskim kotačim traktora, matematički se jednostavno izračuna. Štima unaprijed i unazad. Ako je kardan nezavisan od prijenosa, odnosno ovisi samo o broju okretaja motora, to je već druga priča. Ova ideja s 'frajlauf' spojkom nije loša, ali opet treba definirati kod kojeg odnosa broja okretaja motora i putne brzine će djelovati. Što je putna brzina kod istog broja okretaja motora (dakle traktor u nižoj brzini), više opterećenja će se prenositi preko spojke, a manje će sudjelovati pogonski kotači traktora. Na mekanom terenu će proklizavati kotači prikolice (ako nije preopterećena), a na tvrdom (veliki uspon na asfaltu) može dže doći do pucanja nekog dijela (najslabije karike) između traktora i kotaća na prikolici, jer tada 'prikolica tjera traktor'. Taj način koriste neki s motokultivatorima Labinprogres 14 KS. Isključe pogon motokultivatora i preko kardana pokreću prikolicu. Ona tjera motokultivator skoro duplo večom brzinom nego kad je pogon preko motokultivatora (izvedivo samo s praznom prikolicom, a i tada opasno za upravljanje).
Kod proračuna treba uzeti u obzir da krivulja okretaja kardana i krivulja okretaja kotača, ovisno od okretaja motora obično nemaju isti porast. Dakle kod svakog okretaja motora teroretski je potreban drugi prijenosni odnos, ali smatram da se to kreće u granicama koje su prihvatljive za priklizavanje.
Za izvlaćenje iz blata, najjednostavnije rješenje je da pogon prikolice prikolica ne može ostvariti dovoljno veliku putnu brzinu (npr.ne više od 2 - 3 km/h za TV). 'Frajlauf' spojka je zakon za to. Isto tako će pomoći i kod velikih uspona na asfaltu uz značajno prolizavanje (deranje) guma na traktoru.
Ovo je moje razmišljanje. I ja sam kao i neki drugi sklon prije izrade 'staviti stvari na papir'. I nakon toga se znaju dogoditi nepredviđeni problemi, ali znatno manji nego bez toga.