Prskalice

[#Pajdaš]

@Axial a to sam vidio i ja. Do početka sljedećeg proljetne sjetve imam vremena da smislim i razmislim kako ću i šta ću, pa treba krenuti na vrijeme. Dobru bazu tj 10godišnji ogled imam, tj pokazalo se šta je bolje e sad to treba primjeniti na veliku površinu. A problem su mi samo proljetne tj širokoredne kulture. I kako da riješim korov u redu biljke (osim Motikana 😂) . Dosad sam čuo podijeljena mišljenja o onim eko drljačama/česljevima.
Što se tiče prskanja u redu, slažem se. Svaki pesticid djeluje i negativno na kulturu, ali ne bih prskao čitave redove nego samo dionice/sekcije redova u polju gdje znam da je korov prisutan. Prvo mi je cilj nabaviti/posuditi češalj da isprobam jednu sezonu pa ćemo vidjeti u kojem smjeru ćemo ići, ali zasad je smjer definitivno što manje pesticida na njivi!!
A što se tiče prskanja kukuruza i tih noviteta, pisao sam već o tome kako je to jedna 'zaokružena priča'. Stvori problem - ponudi rješenje, tako nažalost funkcionira sustav. Kad sam prije 12g na predavanju BC rekao da će biostimulatori,aminokiseline itd postati osnova za sačuvat prinos, nitko nije vjerovao. A sad se upravo to događa, malo tko danas može bez njih izgurati dobar prinos.
@AntonioJD na pšenici se to najlakše primjeti, praktički 'golim okom'. Iz mog iskustva, kad je brix iznad 14+ lema ne postoji na tom usjevu
@ZGseljak već godinama 145-170 kg/ha....Ima kod nas dosta njih koji tuku 320-350kg/ha...
@batad Zahvaljujem!

 

[Axial]

trebalo bi zajedno 'upregnuti' jednu malu kameru za svaki red koja bi snimila situaciju sa korovima u tom redu zajedno sa elektroventilom koji bi puštao sredstvo na tom mjestu gdje se ustanovi korov..... sve zajedno spojeno preko nekog malog računala koje bi obrađivalo sliku sa kamere i odlučivalo o puštanju sredstva, možda i nešto (netko?) što bi se dalo naučiti kada da pusti sredstvo.... mislim (a to je drek znati) da će se brzo pojaviti mali jeftini sustavi AI koji bi mogli voditi takve procese
Postoji video sa funkcionalnim uređajem koji radi principu lokalnog djelovanja, samo ne uništava korove herbicidom - nego usmjerenim laserom (plamenom). Bez pune automatizacije takvog procesa - realno gledano - nema tu komercijalne budućnosti. Kamere su postale jeftine, samo će trebati složiti 'pamet' i malo se boriti sa dječijim bolestima (kao prašina na lećima kamere). Kada se već ide u razvoj takvog uređaja onda bi blo dobro u potpunosti izbjeći kemiju (herbicid).

 

[ZJ]

Nekaj slično (prototip) je Leško izlagal na Velesajmu pred par godina...

 

[AntonioJD]

Ima prskalica koje sa senzorima puštaju otrov samo na korov, e sad koliko se to koristi u praksi nisam baš viđao, a i pitanje cijene...

 

[Propali Poluprivrednik]

Bio na Dunav-Soji u Somboru prije par godina, cca. 250ha = isplativost u godinu dana.

Da pojasnim, lokalni proizvođači iz Srbije, momci seljaci ujedno i IT studenti. Jedno 5 puta su jeftiniji od "origigi" proizvođača, a koriste poprilično istu opremu, samo je razlika u softwareu, ali radi dobro.

Imam negdje i snimak, samo ga treba naći...

 

[avialias]

trebalo bi zajedno 'upregnuti' jednu malu kameru za svaki red koja bi snimila situaciju sa korovima u tom redu zajedno sa elektroventilom koji bi puštao sredstvo na tom mjestu gdje se ustanovi korov..... sve zajedno spojeno preko nekog malog računala koje bi obrađivalo sliku sa kamere i odlučivalo o puštanju sredstva, možda i nešto (netko?) što bi se dalo naučiti kada da pusti sredstvo.... mislim (a to je drek znati) da će se brzo pojaviti mali jeftini sustavi AI koji bi mogli voditi takve procese
Postoji video sa funkcionalnim uređajem koji radi principu lokalnog djelovanja, samo ne uništava korove herbicidom - nego usmjerenim laserom (plamenom). Bez pune automatizacije takvog procesa - realno gledano - nema tu komercijalne budućnosti. Kamere su postale jeftine, samo će trebati složiti 'pamet' i malo se boriti sa dječijim bolestima (kao prašina na lećima kamere). Kada se već ide u razvoj takvog uređaja onda bi blo dobro u potpunosti izbjeći kemiju (herbicid).

Sve stoji i već postoji i ako nemaš 1000ha neispativo ti je kupiti to.



Držite se ovoga i već bude puno bolje...

http://nssprejtek.com/wp-content/uploads/Istrazivanja-sa-Syngentom-2017-2019.pdf

http://www.agritechnicom.co.rs/wp-content/uploads/Lechler%20brosura.pdf

 

[NEWHOLLAND]

Ili ako zna koje dizne imaju baš uski mlaz (cca 10cm širine)?!

Zakreni dizne za 45°

Jedno 5 puta su jeftiniji od "origigi" proizvođača, a koriste poprilično istu opremu, samo je razlika u softwareu, ali radi dobro.

Znaci idemo u Šid na vašar

 

[Axial]

ova vijest je samo posredno vezana na prskalice.... ali je zanimljiva:

https://x.com/newstart_2024/status/2051991965168771136?s=20

meni se nekak čini da bi to bila puno bolja tehnologija nego prtljanja sa 'pametnim' prskalicama.

 

[ZJ]

Ovo je opasno po profit.
Mislim da kemijska industrija mora poraditi na sjemenju koje ne može bez kemije

 

[Axial]

Ono što je dobro za njihov profit obično je jako loše je za naš profit, pa treba pametno birati što je nama važnije.......

 

[#Pajdaš]

ova vijest je samo posredno vezana na prskalice.... ali je zanimljiva:

https://x.com/newstart_2024/status/2051991965168771136?s=20

meni se nekak čini da bi to bila puno bolja tehnologija nego prtljanja sa 'pametnim' prskalicama.

pošto je kod mene isto 10.godišnji ogled i mogu potvrditi ovo iz prve ruke...uslovi vremenski sve lošiji a prinosi na toj parceli rastu iz godine u godinu..Ove godine ni kile dušika na ječam i pšenicu na toj parceli a zasad očekujem min 50m po jutru...

 

[Axial]

ovo u linku je višegodišnji pokus bez primjene pesticida, primjenu gnojiva nisu izrjekom spoimnjali, makar me ne bi čudilo da je i to dio pokusa

 

[korisnik2508]

Kolege jel tko možda prepravljao svoju prskalicu da prska svakih 70cm tj točno na red kukuruza da ide dizna?
Ili ako zna koje dizne imaju baš uski mlaz (cca 10cm širine)?! Plan je postaviti dizne na svakih 70cm tj točno iznad reda, i malo ih spustiti bliže zemlji da još smanjim širinu mlaza dizne. Bilo bi poželjno da ostvarim max širinu mlaza 10-12cm tj da se prska trava u proljetnim kulturama samo u 'trakama' iznad reda kukuruza a između bih riješio korov lako sa špartačem...
Ili ako tko ima iskustva s onim drljačama/češljevima u proljetnim usjevima, ako bih išao s tim hoće napraviti dosta štete u kukuruzu,soji, suncokretu itd?!
Plan je maximalno izbaciti pesticide, što je više moguće i u proljetnim kulturama, posebno herbicide ili što više smanjiti površinu tla na koju padaju...
Imam jedan 10godišnji projekt/ogled gdje je dosad u tih 10g npr herbicid primjenjen samo 2x i to u pola ili trećinu doze, a fungicid npr samo u pšenici u zaštiti klasa,al isto sa pola doze od min.preporučene. Ugl parcela je jako malo vidjela pesticida u tih 10g i trenutno nakon 10g po zadnjoj analizi u najboljoj kondiciji a bila je među najlošijima. Evo npr, do ove godine nisam vjerovao da je moguće npr brix u pšenici ostvariti prosjek 20, čak na par mjesta i 22-23 a apsolutno nijednim pesticidom nije tretirana od dana kad je posijana, tu npr ove godine preskačem komplet zaštitu fungicidom tj pesticidima, neće ići ni ta jedna zaštita klasa kad nema potrebe..
A plodored i način sjetve sam u tih 10g slagao tako da moram što manje pesticide koristiti...pa je plan sad to od sljedeće sezone primjenjivati na svim parcelama, iako što se tiče ozimih kultura već primjenjujem..

Davno sam nešto slično radio. Prije 35 godina. Koristio sam zemljšne herbicide prilikom sjetve. Na psk sam namontirao pumpu prskalice, tako da je isti kardan pokretao vakuum i pumpu za vodu. Rezervoar sam montirao na prednjem dijelu traktora. Regulator i ventile sam postavio u kabinu i 4 dizne namontirane na stražnji dio sjetvenih tijla. To je izgledalo dosta nezgrapno, crijeva na sve strane, ali je radilo. Prskao sam red i 20 cm sa svake strane, tako da je 30 cm između reda ostalo neoprskano. Prskano je 57%, površine (40/70) tako je ušteda bila 43%. Sjećam se te godine je kukuruz dobro nikao i oprskana površina je bila čista, a između reda se zelenila traka. To je bila 1991. godina, počeo je rat i s tim sam prekinuo. Vjerujem da danas ima strojeva koji to imaju integrirano. Tvoja ideja je dobra samo nastavi. Kolege su ti dobro napisali da interes proizvođača pesticida nije manja upotreba pesticida, ali naš interes jest. Što se tiče fungicida i tu se može dosta toga smanjiti upotrebom meteoroloških stanica i malo softvera gdje se može pouzdano izračunati vjerojatnost razvoja biljnih bolesti.

 

[dado6340]

Nekad davno na zagrebačkom velesajmu je bio kultivator 4 reda i prskalica u jednom. Nisam poslije to vidi ni na yt a kamoli u živo

 

[#Pajdaš]

Davno sam nešto slično radio. Prije 35 godina. Koristio sam zemljšne herbicide prilikom sjetve. Na psk sam namontirao pumpu prskalice, tako da je isti kardan pokretao vakuum i pumpu za vodu. Rezervoar sam montirao na prednjem dijelu traktora. Regulator i ventile sam postavio u kabinu i 4 dizne namontirane na stražnji dio sjetvenih tijla. To je izgledalo dosta nezgrapno, crijeva na sve strane, ali je radilo. Prskao sam red i 20 cm sa svake strane, tako da je 30 cm između reda ostalo neoprskano. Prskano je 57%, površine (40/70) tako je ušteda bila 43%. Sjećam se te godine je kukuruz dobro nikao i oprskana površina je bila čista, a između reda se zelenila traka. To je bila 1991. godina, počeo je rat i s tim sam prekinuo. Vjerujem da danas ima strojeva koji to imaju integrirano. Tvoja ideja je dobra samo nastavi. Kolege su ti dobro napisali da interes proizvođača pesticida nije manja upotreba pesticida, ali naš interes jest. Što se tiče fungicida i tu se može dosta toga smanjiti upotrebom meteoroloških stanica i malo softvera gdje se može pouzdano izračunati vjerojatnost razvoja biljnih bolesti.

Eto ja sam se rodio prije 35g
Zahvaljujem na ideji, nije mi ni palo na pamet da bih mogao staviti na sijačicu.
To za proizvodače pesticida sam odavno shvatio, još prije 10ak godina kad sam počeo eksperimentirati sa ozimim usjevima bez herbicida. Već par godina ih uspješno uzgajam bez herbicida i insekticida. Tj ova godina vjerojatno i bez fungicidnog tretmana, još uvijek se dvoumim da li da radim zaštitu klasa, iako sve i stanje pšenice govori da nema potrebe, ali uvijek ima ono ALI. Probavao sam ostavljat zadnje 3g trake od 12-36m na svakoj njivi bez zaštite klasa i ispalo je ekstra i taj dio parcele. Sad skupljam ovih dana 'muda' da uopće ne odradim zaštitu klasa.
Ovdje je postao standard zadnjih 5g, insekticid u pšenici/ječmu i u jesen i u proljeće kod svake zaštite..kažu preventivno 😂 ladno 3-4x rokneš insekticid da ubiješ i ono malo života u tlu -_- ..a 98% insekticida koji se koriste (u ratarstvu) su neselektivni, tj više štete nego koristi pa sad, posebno ove godine muku muče sa lemom..kad ju primjetiš u pšenici sa lenije iz traktora, onda znaš koliko je opsadno stanje..
Ja se sjećam vremena iz 2000-2005. kad nitko nije radio 3 zaštite ovdje. Tad se počelo sa zaštitom zastavice/klasa i opet su kolege u prosjeku imale slične prinose ovdje kao danas sa full zaštitom. Nešto tu ne štima 🤷‍♂️ .Ove godine na jednom predavanju, promotori su počeli gurati još jednu zaštitu, tj još jedan fungicidni tretman, i to u jesen nakon nicanja pšenice..

 

[Propali Poluprivrednik]

Imam tavanušu ječma na par pičkovaca. Bacillus Semen Ops zaštita sjemena, ništa herbicid, ništa fungicid, samo sada insekticid jer se lema uzjebala kao nespašena, dok kod ovih kupovnih hibrida, moraju 2 zaštite, mora insekticid sada, nezz tko baca 3x insekticid, onda pobiješ i bubamare koje jedu jajašca leme.

Ugl. Ima nešto i u tome da kuće surađuju, ja ni na pšenici nikada nisam radio 3 zaštite, a neću niti početi dok cijena ne poprati ulaganje.