S
seljaÄek
Guest
Re: Sjetva pšenice 2007.
Dali sa herbicidima može u kombinaciju folijarno gnojivo i koje hvala
Dali sa herbicidima može u kombinaciju folijarno gnojivo i koje hvala
-
Poštovani posjetitelju, za korištenje svih mogućnosti koje Poljoprivredni Forum omogućuje, predlažemo ti da se registriraš. Besplatno je i tvoja privatnost je potpuno zaštićena. Registracija ti omogućuje pristup svim kategorijama i temama, mogućnost pristupa privicima u postovima (slike, video, tutorijali, uputstva itd), pristup malom oglasniku, direktnu komunikaciju s članovima putem privatnih poruka, automatsko praćenje tema od interesa i još mnogo toga. Veselimo se tvojoj prijavi! ❤️
- Status
M
mladen
Guest
Re: Sjetva pšenice 2007.
koji suu po vama naj bolji fungicidi ja sam prosle godine koristio duet ultra , a sto se tice folijarnog gnojiva ubacujem ga kad god prskam psenicu dal to bio herbicid , insekticid ili fungicid ,od folijarni koristim murtonik ,folifertil nekad i kemiru
koji suu po vama naj bolji fungicidi ja sam prosle godine koristio duet ultra , a sto se tice folijarnog gnojiva ubacujem ga kad god prskam psenicu dal to bio herbicid , insekticid ili fungicid ,od folijarni koristim murtonik ,folifertil nekad i kemiru
jd4755
Dobro znana faca
- Tu od
- 27 Lis 2007
- Poruka
- 1,430
Re: Sjetva pšenice 2007.
obično u uputstvu herbicida piše s čime se smije a s čime ne smije miješati.Mislim da herbicidi i uan(tekuće gnojivo)smiju zajedno.Regulatori rasta se ne smiju miješati s nijednim drugim sredstvom.
Mladen: najbolji i najnoviji je Prosaro
obično u uputstvu herbicida piše s čime se smije a s čime ne smije miješati.Mislim da herbicidi i uan(tekuće gnojivo)smiju zajedno.Regulatori rasta se ne smiju miješati s nijednim drugim sredstvom.
Mladen: najbolji i najnoviji je Prosaro
S
seljaÄek
Guest
Re: Sjetva pšenice 2007.
dali može otopina uree
dali može otopina uree
R
ROKI
Guest
Re: Sjetva pšenice 2007.
Protiv bolesti podnožja busa sam koristio Bavistin, protiv pepelnice Duet Ultra i protiv fuzarioze klasa Amistar Xtra. Dakle protiv bolesti sam radio tri prskanja. Rezultat je bio odličan, zaštićeno i zdravo žito.
Vro je važno da uz dobru gnojidbu ide i dobra zaštita od bolesti, pogotovo u usjevima sa gušćim sklopom i u vlažnijim godinama.
Protiv bolesti podnožja busa sam koristio Bavistin, protiv pepelnice Duet Ultra i protiv fuzarioze klasa Amistar Xtra. Dakle protiv bolesti sam radio tri prskanja. Rezultat je bio odličan, zaštićeno i zdravo žito.
Vro je važno da uz dobru gnojidbu ide i dobra zaštita od bolesti, pogotovo u usjevima sa gušćim sklopom i u vlažnijim godinama.
jd4755
Dobro znana faca
- Tu od
- 27 Lis 2007
- Poruka
- 1,430
Re: Sjetva pšenice 2007.
može i otopina urea-e samo je jako teško otopiti dovoljnu količinu.Pšenica podnosi jaku koncentraciju urea-e u otopini(do 30 %) ali mi smo uvijek išli dosta nižom koncetracijom i jako brzo se je vidio efekat.Folijarno je zakon kad nema oborina da rastope min.gnojivo.
može i otopina urea-e samo je jako teško otopiti dovoljnu količinu.Pšenica podnosi jaku koncentraciju urea-e u otopini(do 30 %) ali mi smo uvijek išli dosta nižom koncetracijom i jako brzo se je vidio efekat.Folijarno je zakon kad nema oborina da rastope min.gnojivo.
R
Rajtek
Guest
Re: Sjetva pšenice 2007.
Herbosova Tena može ić u kombinaciji sa folijarnim gnojivom-uan, kristalon.
Nevalja mješati folijarna gnojiva sa fungicidom za vrijeme cvatnje.
Herbosova Tena može ić u kombinaciji sa folijarnim gnojivom-uan, kristalon.
Nevalja mješati folijarna gnojiva sa fungicidom za vrijeme cvatnje.
R
Rajtek
Guest
Re: Sjetva pšenice 2007.
Hvala. Ova kiša šta je pala, napravila je čuda, pšenica je preko noći buknula.
Ratarko kaže:
Hvala. Ova kiša šta je pala, napravila je čuda, pšenica je preko noći buknula.
M
mladen
Guest
Re: Sjetva pšenice 2007.
dobar jecam izgleda si prehranjivo po mekom, i kod mene je sve buknulo preko noci
dobar jecam izgleda si prehranjivo po mekom, i kod mene je sve buknulo preko noci
R
Rajtek
Guest
Re: Sjetva pšenice 2007.
Pšenica na ljeto preko dvije kune, kruh i do osam kuna?
ZAGREB - Mlinari su već sada sa seljacimma počeli ugovarati otkup pšenice ovogodišnjeg roda i to po rekordno visokoj cijeni koja ide i preko dvije kune. U otkupu je pšenica prošle godine stajala tek jednu kunu, a zbog globalnih poremećaja i rasta svih ulaznih troškova od nafte, gnojiva, sjemena ove će godine pšenica biti skuplja za kunu, a prema procjenama dijela seljaka, i za 1,5 kunu.
Rekordna cijena pšenice nužno će dovesti do rasta cijena kruha, a iako se Vlada trudi da obuzda rast svojim mjerama i plasmanom državnih sredstava kao pomoć seljacima, svi u lancu su svjesni da jeftine pšenice ove godine neće biti. Prema paritetima koji se znaju u mlinsko-pekarskoj industriji uz tako visoku cijenu pšenice kruh će poskupjeti i mogao bi doći do cijene i od osam kuna.
Darko Grivičić iz Hrvatskog seljačkog saveza potvrdio nam je da se nikad pšenica nije ugovarala u zimu, nego pred žetvu. Ugovara se za preko dvije kune, a to nikoga ne treba iznenaditi. Dodaje da je ovogodišnja proljetna sjetva već sada skuplja po hektaru preko tisuću kuna, što će utjecati i na rast cijene jesenskih kultura poput kukuruza i uljarica. Antun Laslo, predsjednik ZUSSB, očekuje da će seljaci ove godine u žetvi za pšenicu dobiti i dvije i pol kune po kilogramu.
- To je jednostavno cijena koja će se morati prihvatiti -dodaje Laslo. Da pšenica ove godine neće biti jeftina, svjesni su i u Ministarstvu poljoprivrede, u kojem nastoje pronaći način da ne dođe do udara na standard građana.
Davorin Hrsto iz Žitozajednice uvjeren je da cijena pšenice neće biti baš tako visoka. Mlinsko-pekarska industrija sredinom ožujka ima svoju skupštinu na kojoj ćemo moći reći kakvu cijenu očekujemo - dodaje Hrsto. Hrsto kaže da je problema cijene pšenice svjesna i Vlada koja planira pronaći način da se svi u lancu odreknu dijela dobiti kako bi se obuzdao visoki rast cijena.
U međuvremenu je procurila i informacija da je kutinska Petrokemija navodno uputila novi zahtjev za povećanje cijena umjetnog gnojiva iako je ono poskupjelo prije dva tjedna. No, tu informaciju iz Petrokemije za sada demantiraju.
Pšenica na ljeto preko dvije kune, kruh i do osam kuna?
ZAGREB - Mlinari su već sada sa seljacimma počeli ugovarati otkup pšenice ovogodišnjeg roda i to po rekordno visokoj cijeni koja ide i preko dvije kune. U otkupu je pšenica prošle godine stajala tek jednu kunu, a zbog globalnih poremećaja i rasta svih ulaznih troškova od nafte, gnojiva, sjemena ove će godine pšenica biti skuplja za kunu, a prema procjenama dijela seljaka, i za 1,5 kunu.
Rekordna cijena pšenice nužno će dovesti do rasta cijena kruha, a iako se Vlada trudi da obuzda rast svojim mjerama i plasmanom državnih sredstava kao pomoć seljacima, svi u lancu su svjesni da jeftine pšenice ove godine neće biti. Prema paritetima koji se znaju u mlinsko-pekarskoj industriji uz tako visoku cijenu pšenice kruh će poskupjeti i mogao bi doći do cijene i od osam kuna.
Darko Grivičić iz Hrvatskog seljačkog saveza potvrdio nam je da se nikad pšenica nije ugovarala u zimu, nego pred žetvu. Ugovara se za preko dvije kune, a to nikoga ne treba iznenaditi. Dodaje da je ovogodišnja proljetna sjetva već sada skuplja po hektaru preko tisuću kuna, što će utjecati i na rast cijene jesenskih kultura poput kukuruza i uljarica. Antun Laslo, predsjednik ZUSSB, očekuje da će seljaci ove godine u žetvi za pšenicu dobiti i dvije i pol kune po kilogramu.
- To je jednostavno cijena koja će se morati prihvatiti -dodaje Laslo. Da pšenica ove godine neće biti jeftina, svjesni su i u Ministarstvu poljoprivrede, u kojem nastoje pronaći način da ne dođe do udara na standard građana.
Davorin Hrsto iz Žitozajednice uvjeren je da cijena pšenice neće biti baš tako visoka. Mlinsko-pekarska industrija sredinom ožujka ima svoju skupštinu na kojoj ćemo moći reći kakvu cijenu očekujemo - dodaje Hrsto. Hrsto kaže da je problema cijene pšenice svjesna i Vlada koja planira pronaći način da se svi u lancu odreknu dijela dobiti kako bi se obuzdao visoki rast cijena.
U međuvremenu je procurila i informacija da je kutinska Petrokemija navodno uputila novi zahtjev za povećanje cijena umjetnog gnojiva iako je ono poskupjelo prije dva tjedna. No, tu informaciju iz Petrokemije za sada demantiraju.
J
JOSIP.1
Guest
Re: Sjetva pšenice 2007.
nece to tako valjat, morat cu za 30 kruhova sto svaki mjesec kupim izdvojit 30 kn vise, bit ce to stvarno udar na moj djep.
ove god sam potrefio sto smo sijali puno psenice, predosjecao sam da ce bit skupa, uostalom sve je skupo, suncokret, repica, kukuruz, zasto nebi i psenica poskupila, po meni opravdan rast cijena, u nazat par godina vec cijene svega na trzistu rastu, a cijena poljopr proizv iz god u god pada ili ostaje nepromjenjena, bilo je vec dosta toga.
ma sve je zapravo to indiraktan utjecaj cijene nafte, a bas citam u novinama da se ocekuje i ove god znacajan porast cijene nafte.....
i tako to..
nece to tako valjat, morat cu za 30 kruhova sto svaki mjesec kupim izdvojit 30 kn vise, bit ce to stvarno udar na moj djep.
ove god sam potrefio sto smo sijali puno psenice, predosjecao sam da ce bit skupa, uostalom sve je skupo, suncokret, repica, kukuruz, zasto nebi i psenica poskupila, po meni opravdan rast cijena, u nazat par godina vec cijene svega na trzistu rastu, a cijena poljopr proizv iz god u god pada ili ostaje nepromjenjena, bilo je vec dosta toga.
ma sve je zapravo to indiraktan utjecaj cijene nafte, a bas citam u novinama da se ocekuje i ove god znacajan porast cijene nafte.....
i tako to..
P
paor
Guest
Re: Sjetva pšenice 2007.
a ja sam čitao jedno predviđanje koje kaže da ako i bude rodna godina svj. zalihe i potražnja neće biti namirene, nego će za to trebati 2-3 g.
vi koji naveliko sijete pšenicu imate razloga za zadovoljstvo ili još veće povećanje površina
a ja sam čitao jedno predviđanje koje kaže da ako i bude rodna godina svj. zalihe i potražnja neće biti namirene, nego će za to trebati 2-3 g.
vi koji naveliko sijete pšenicu imate razloga za zadovoljstvo ili još veće povećanje površina
J
JOSIP.1
Guest
Re: Sjetva pšenice 2007.
ove god mozda uhvatimo ekstra profit, ali tezak je i krvav poljopr zivot, neka i mi malo zaradimo, ipak, nece to dugo trajat, nagodinu ce nam se troskovi popet vrtoglavo, jer ak osjete da smo nesta zaradili, svi ce se htjet namirit na nasem djepu i dignit cijene svega zivog, kod ove god je dobro sto su nam ulaganja na psenicu vecinom bila prije ovih poskupljenja (vecinom gnojiva) dok kod zast sredstava cijene nisu isle gore, a iz god u god ostvarujemo sve vece rabate, tako da nam ova god ide na ruku.
tak bi u biti uvijek trebalo i bit, obzirom da se kaze poljoprivrednik zaradi, je , ali ne racuna svoj rad i jos kojekakve popratne troskove, da smo to do sad ubacivali u kalkulacije, plus silna kred zaduzenja (kod vecine), radili bi na nuli ili u minusu.
ako cu imat jednom vremena ispricat cu jednu pricu, o stocarstvu, kako se u australiji radi, to mi je jedan prof na pred pricao jer je tamo bio neko vrijeme, ugl ne spada u ovu temu, ukratko nece australac cijeli zivot se bavit poljopr, bavi se stoc 10-15 god, otplati farmu, par god jos dok farma ide stavlja novce na hrpu, i onda se mice, a farmu uzima netko drugi, potpuno ju renovira, i tako opet ciklus, a taj sto ju je imao vise ne mora cijeli zivot nista radit, jer je zaradio dovoljno, a gle nase stocare, 10 god radis ko crv i ne maknes se s mjesta, jos ti bude gore nego sto je bilo.
djelomicno su kod nas za to krivi i ljudi sami jer malo njih uistinu zna proizvodit, oces ratarstvo ili stocarstvo jos manje.
ove god mozda uhvatimo ekstra profit, ali tezak je i krvav poljopr zivot, neka i mi malo zaradimo, ipak, nece to dugo trajat, nagodinu ce nam se troskovi popet vrtoglavo, jer ak osjete da smo nesta zaradili, svi ce se htjet namirit na nasem djepu i dignit cijene svega zivog, kod ove god je dobro sto su nam ulaganja na psenicu vecinom bila prije ovih poskupljenja (vecinom gnojiva) dok kod zast sredstava cijene nisu isle gore, a iz god u god ostvarujemo sve vece rabate, tako da nam ova god ide na ruku.
tak bi u biti uvijek trebalo i bit, obzirom da se kaze poljoprivrednik zaradi, je , ali ne racuna svoj rad i jos kojekakve popratne troskove, da smo to do sad ubacivali u kalkulacije, plus silna kred zaduzenja (kod vecine), radili bi na nuli ili u minusu.
ako cu imat jednom vremena ispricat cu jednu pricu, o stocarstvu, kako se u australiji radi, to mi je jedan prof na pred pricao jer je tamo bio neko vrijeme, ugl ne spada u ovu temu, ukratko nece australac cijeli zivot se bavit poljopr, bavi se stoc 10-15 god, otplati farmu, par god jos dok farma ide stavlja novce na hrpu, i onda se mice, a farmu uzima netko drugi, potpuno ju renovira, i tako opet ciklus, a taj sto ju je imao vise ne mora cijeli zivot nista radit, jer je zaradio dovoljno, a gle nase stocare, 10 god radis ko crv i ne maknes se s mjesta, jos ti bude gore nego sto je bilo.
djelomicno su kod nas za to krivi i ljudi sami jer malo njih uistinu zna proizvodit, oces ratarstvo ili stocarstvo jos manje.
R
Ratarko
Guest
Re: Sjetva pšenice 2007.
Ne vidim ekstra zaradu na poljoprivrednim kulturama sa tim najavama povećanja cijena . Kao da ste zaboravili na poskupljenja koja smo imali u proizvodnji koja su se pobrinula da smo opet tu gdje smo i počeli . Da li je netko izračunao da godišnje na 100 tona gnojiva koje sada treba kupiti po skupljoj cijeni gubi jedan novi automobil srednje klase samo na odnosu cijene prije i sada ? Tih 100 tona gnojiva se možda čini puno ali svi forumaši koji rade više od 100 hektara zemlje su jako blizu te godišnje potrošnje a neki kao ja ju daleko premašujemo . Dakle taj novi automobil smo izgubili samo u razlici cijene gnojiva koja definitivno ide opet gore ... Ne vidim neki ekstra profit da sam posijao svih 200 ha pšenice prošle jeseni .
Ne vidim ekstra zaradu na poljoprivrednim kulturama sa tim najavama povećanja cijena . Kao da ste zaboravili na poskupljenja koja smo imali u proizvodnji koja su se pobrinula da smo opet tu gdje smo i počeli . Da li je netko izračunao da godišnje na 100 tona gnojiva koje sada treba kupiti po skupljoj cijeni gubi jedan novi automobil srednje klase samo na odnosu cijene prije i sada ? Tih 100 tona gnojiva se možda čini puno ali svi forumaši koji rade više od 100 hektara zemlje su jako blizu te godišnje potrošnje a neki kao ja ju daleko premašujemo . Dakle taj novi automobil smo izgubili samo u razlici cijene gnojiva koja definitivno ide opet gore ... Ne vidim neki ekstra profit da sam posijao svih 200 ha pšenice prošle jeseni .
P
paor
Guest
Re: Sjetva pšenice 2007.
činjenica je da cijene ratarskih proizvoda koliko-toliko prate povećanje cijena inputa, predviđanje indexa cijena pšenice 2008/2006=200
šta bih ja trebao tek reći kao stočar u uvjetima stopostotnog poskupljenja inputa, a prosječnih cijena stoke skoro u padu
činjenica je da cijene ratarskih proizvoda koliko-toliko prate povećanje cijena inputa, predviđanje indexa cijena pšenice 2008/2006=200
šta bih ja trebao tek reći kao stočar u uvjetima stopostotnog poskupljenja inputa, a prosječnih cijena stoke skoro u padu
J
JOSIP.1
Guest
Re: Sjetva pšenice 2007.
ak cemo bit realni ove god ako bude cijena psen kao sto se predvidja znaci 1,5-2 kn, tesko sad znat, to je dobra cijena, znaci 6t/ha x 2,20 s pdv je 13000 kn bruto, a inputi na psenici ipak nisu tako veliki.
extra profit je po ovoj cijeni i ulaganjima gnojiva po proslogod cijenama, meni da ju izguram do kraj treba jos samo 2 vagona kan-a i gotovo, zastita nije poskupila, iako pravi poljopr ne smije nikad rec da zaradi, jer odma nagodinu ode zarada.
i da, +2200 kn poticaja.
ak cemo bit realni ove god ako bude cijena psen kao sto se predvidja znaci 1,5-2 kn, tesko sad znat, to je dobra cijena, znaci 6t/ha x 2,20 s pdv je 13000 kn bruto, a inputi na psenici ipak nisu tako veliki.
extra profit je po ovoj cijeni i ulaganjima gnojiva po proslogod cijenama, meni da ju izguram do kraj treba jos samo 2 vagona kan-a i gotovo, zastita nije poskupila, iako pravi poljopr ne smije nikad rec da zaradi, jer odma nagodinu ode zarada.
i da, +2200 kn poticaja.
J
JOSIP.1
Guest
Re: Sjetva pšenice 2007.
vi stocari ste ove god ipak dobili kojekakve subvencije zbog suse, ovog, onog, mi ratari nista, a repa (makar meni) lani podbacila kukuruza nisam imao, nije ni nama ratarima bajno.
ipak ici ce cijena mlijeka gore, to je neminovno u ovom valu poskupljenja, kao i cijena secera sto je rjesenje ove nase krize s repom (ista stvar kao i u stocarstvu).
a ce purgeri u zg kukat kad sve ode gore.
paor kaže:
vi stocari ste ove god ipak dobili kojekakve subvencije zbog suse, ovog, onog, mi ratari nista, a repa (makar meni) lani podbacila kukuruza nisam imao, nije ni nama ratarima bajno.
ipak ici ce cijena mlijeka gore, to je neminovno u ovom valu poskupljenja, kao i cijena secera sto je rjesenje ove nase krize s repom (ista stvar kao i u stocarstvu).
a ce purgeri u zg kukat kad sve ode gore.
S
seljaÄek
Guest
Re: Sjetva pšenice 2007.
Dragi forumaši popušili smo mi svi i ratari i stočari u tom vrtlogu cijena profitiraju samo prerađivaći sjetite se samo 12. mj 2007g mlijeko je poskupilo 0,05 kn seljacima a u maloprodaji 0.45 kn svinje imaju cijenu 6-7,5 kn a pik šunka u ovitku delikates na akciji 59,90 kn što se tiće subvencija stočarima dobili su ih belje pik vrbovec , pivac, rajić, fiolić, ravlić i slični poznati a mali stoćari su dobili siču za gemišt ja osobno sam dobio 2900 kn za 35 rali kukuruza, ječma, zobi, lucerne. jer županija je plačala štetu za kukuruz a sve ostalo bog plati.
Dragi forumaši popušili smo mi svi i ratari i stočari u tom vrtlogu cijena profitiraju samo prerađivaći sjetite se samo 12. mj 2007g mlijeko je poskupilo 0,05 kn seljacima a u maloprodaji 0.45 kn svinje imaju cijenu 6-7,5 kn a pik šunka u ovitku delikates na akciji 59,90 kn što se tiće subvencija stočarima dobili su ih belje pik vrbovec , pivac, rajić, fiolić, ravlić i slični poznati a mali stoćari su dobili siču za gemišt ja osobno sam dobio 2900 kn za 35 rali kukuruza, ječma, zobi, lucerne. jer županija je plačala štetu za kukuruz a sve ostalo bog plati.
R
Rajtek
Guest
Re: Sjetva pšenice 2007.
I ja se slažem s tvrdnjom - da jedino mi proizvođaći(i stočari i ratari) pušimo a na nama zarađuju svi i trgovci koji nam prodaju i opet ovi koji koji otkupljuju od nas. Naša zarada je ništa naspram onog kaj oni zarade ko pretržci....
Tužno, al istinito
I ja se slažem s tvrdnjom - da jedino mi proizvođaći(i stočari i ratari) pušimo a na nama zarađuju svi i trgovci koji nam prodaju i opet ovi koji koji otkupljuju od nas. Naša zarada je ništa naspram onog kaj oni zarade ko pretržci....
Tužno, al istinito
- Status
